DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— m — noga pitanja, nu unapred veo moram još i to iztaknutij da sam jar god. 1878. ostavio službu kod spomenute imovne obćine, al objelodanjenjem toga memoranduma pričekao sam ponajviše zato, da badem mogao zbilja čim objektivniji biti. Prelazec razglabanje i onako poznatoga postanka imovnih obćina u Hrvatskoj i opis stanja krajiških šuma i njihovoga gospodarstva prije te obavljene segregacije državnih šnma, prelazim neposredno na sam zamet imovnim občinam, to jest zakon od 8. lipnja 1871. Zakonom tirn, obavljena bi segregacija krajiških šuma, odnosno ođkup služnosti u šumah bivše vojne krajine jedino tim^ da se je ukupna šumska površina podielila u dvoje, ter jedna pola na vječno uživanje i vlastnictvo krajišnikom predala. , Na to pako izdani zakon od 15. lipnja 1873. naredio je, da se sve šume obćinske bivše jedne krajiške pukovnije pod jednu „imovnu obćinu" skupiti i zajednički upravljati imadu, pri Čem se je po mojem nazoru mislilo postići sliedece: 1. Zajedničko gospodarenje i suvlastničtvo svih u obsegu bivše jedne pukovnije ležećih i sada krajišnikom na uživanje predanih šuma pod naslovom „imovne obćine´^ 2. Čuvanje autonomije tih imovnih obćina ustanovljivanjem zastupstva i odbora imovnih obćina. 3. Sustav samouprave u gospodarskom pogledu po vlastniku postavljanjem gospodarskog vieća imovne kano vrhovne administrativne instancije. 4. Uprava i vodjenje šumarstva po izpitanih i državnošumarskomu upravnomu osoblju ravnih šumarih. 5. Potrajnost gospodarenja u svakom pogledu. 6. Uporaba viška na prihodu u obće svrhe. 7. Podredba čitavog instituta pod državni nadzor. Da su te težnje jedino s plemenitih namjera nastale, o tom ne ima dvojbe, u koliko su pako i zbilja polučene, razmatrati ćemo eto kako sliedi: Stvaranje šumarskih zadruga, kakvimi se i naše imovne obćine smatrati imaju, jedna je od najkoristnijih zamisli novije dobe na polju političke ekonomije, a uvedenje iste u Krajini od velike je važnosti, jer se tuj radi o velikih, da miliiijunih vviednosti, kojih bi razkomadanje od najžalostnijih posliedica bilo po nas narod. |