DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 66 — rasao. U latinskom klasičnom điiliti naobraženi monasi -aredji vali bi svoja gospodarstva i imanja po nacelih poznatih starih rimskih gospodara i pisaca, kojih djela im knjižnice izpunjahu. Srodnost podnebja i zemlje naše (osobito Dalmacije) pako sa sjevernom Italijom mogaše samo pospješavati ndomljivanje i usvojavanje (latinsko) rimskih gospodarskih načela i sistema. Povjest nas nadalje nči, da se je i hrvatski javni državni život poput onog slavne i slobodne rimske države temeljio na imnćtvu slobodnih vlastelinstva i gospodara. Orac "ujedno bijaše i vojnik, a stališ ratarski najugledniji u državi. Buduć je italska poljodjelska a i obće kulturna književ^ nost bila jedino vrelo, iz koga su djedovi naši mogli crpiti svoje gospodarsko znanje i umieće, mislim, da je shodno i ovdje koju o tadanjem stanju rimsko-latinske gospodarske književnosti mimogredce spomenuti. Motreć tu literaturu nalazimo više znamenitih muževa, koji su svoja poučna iztraživanja posvećivali i obce gospodarskim interesom. Marcus Portius, Cato Major (koga drže otcem rimske poljodjelske knjige), Varro Marcus Terentius, Virgil Maro Publius, L. J. Columella, C. Plinius Secundus i E. E. Aemilius Paladins bili su. kako znamo, najznamenitiji rimski poljodjelski pisci. , Akoprem se za onda za šumarstvo kao takovo još ni znalo nije, niti se posebnom gospodarskom granom smatralo, to ipak vec i u spisih ovih pisaca nalazimo mnogu ob uzgoju vrtarskog drveća, o sadnji, sjeći, sjetvi i t. d., koja načela i naputci nedvojbeno su zamet kasnijim gospodarskim učinom šumarskim, kao i raznim šumsko-gospodarsko-redarskim ustanoyam i naputkom. ..Poznato Je nadalje, da su u ovo drevno doba šume bile još svoje prostranosti i množine radi baš zator i zaprieke svake kulture, a tek krčenjem istih širila se je kultura; o šumah dakle kao takovih, kao o gospodarskom objektu govoriti nije naravno bilo ni na umu rečenim piscem, ali zato posvetiše tim veću pomnju pouci o uzgoju svetih gajeva i šumovitih perivoja ili arbustuma Ijetnika rimskih patricija. Da im je pako u tom pogledu gradivo dostatno bilo, svjedoci međju ostalim i poznato spomenuto djelo Marka Te-, rencija Yarra, koji je još sto godina pr. Is. razlikovati umio |