DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 47 <-- 47 --> PDF |
. ™ 47 — Ta zar ne troši godimice samo južna Magjarska i Hrvatska preko 400.000 metricnili eenti drvene robe, uvezene iz Bavarske, Sviće itd. pa ipak bi naš narod to isto producirati mogao? To je moje uvjerenje i izkustvo, al se tomu hoće prije svega novčane žrtve, koje drugi do zemaljske blagajne preuzeti ne može. Mi bi trebali ovdje izvrstnih obrtnika^ drvne robe, jer surovine bezvriedne imade i previše, Surovine narav proizvađja, al u novac ik pretvaraju ljudi,,, zato bi nam pako valjalo radnike na obrtnom i industrijalnom polju okretne uzgajati, a zato i obrtne škole p)<^dignuti, A što ćemo kad se kod nas tako ne umuje, pa zato moram i ova , svoja razmatranja svršiti, uzdišuć: „Al smo primitivni !´´ Različito viesti. Gospodi suradnikom šumarskoga lista na znanje. Posto se još uviek dogadja, da pojedina gospoda šiijajri dopise i Glarike u Zagreb predsjedništvu drui^tya, te po tom družtvu prouzrokiiju nepoti^ebne izdatke, to si smatramo dužnošću i opet upozoriti gospodu suradnike lista i dlanove družtva na zaključak upravljajućeg odbora, po kojem se nijedan članak u šumarski list bez znanja uredniČtva uvrstiti ue smije, a ujedno molimo svu dotiönu gospodu j da odsele sve lista se tiiSuće dopise izvole jedino uredničtvu iista u Križevac pošiljati. Obzirom na honorar za članke, uvrštene u šumarski list^ valja nam takodjer iztaknuti, da će se po zakljuSku upravljajućeg odbora samo originalni na hrvatskom jeziku pisani Ćlanci, bez krupnijih izpravaka, podpunoma honorirati, članci pako, koje urednićtvo prevadjati oli temeljito pi^´^. inačivati odnosno ispravljati mora, neće se nagradjivati. Iznimice Voljno je uredništvo takodjer i vanređne nagrade (po dogovorii) doznačivati. Nov! madjarski šumski zakon od god. 1879. Držeći, da će mnoge Članove hi^vatskog šumarskog družtva zanimati novi šumski zakon za Madjarsku od g. 1879., priobćujemo im eto, da se njemačko izdanje istog dobiva u knjižari M. Bath-a u Budapest! uz eienu od GO novĆ, AtSas bilja. Koncem prosinca razaslala je poznata lirma C. Albreeht u Zagrebu prospekt prekrasne zbirke viernih i toSnih bilinskih odtisaka, popi´lečnih i uzdužnih proreza di´va, kore, drvotočine itd. Medjutim izasla je i razaslana već prva svezka te vele pouĆne zbirke, sadržavajuc´a „Fapratnjaöe hrvatskog, primorja." Zbirku tu izdaje bivži gumar knjeginje Thurn-Taxis u Lokvah, g, I, Pfister, koji se za naše šumarstvo i tim učinio zaslužnim, što je izumio viŠe vrlo shodnih šumarskih strojeva, od kojih nam je primjerice samo „visomjev" spomenuti. DoĆim će dakle I, i |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 48 <-- 48 --> PDF |
~ 48 TT. dio zhirke sadržavati papraH hrv^t-ikog primorja, sadržavati (^e HL dio još i paprati lirvat. nizina, a iiadje li djek) povoljna odziva u obćinstvu, pridodati će izdavatelji k-^tomn jos i paprati Dalmacije. Ciena pojedinog svezka iznosi 1 for. -iO iiovč. Svaka slika imade svoj tekst, u kojem se nalaze \\ kratko spomennte sve osobite oznake dotične biljke, vrieme cvatnje i listanja, gdje se nalazi, kako daleko se proteže, da li je koristna ili žtetua i t. d. Mi, koji imasmo prilike i sami osvjedočiti se o vrstnoei i ljepoti toga djela, preporučujeaio ga našim drugovom čim tox^lije, jer ono je ne samo vrlo poučno, već liepe opreme radi vrstno je riesiti stol ili knjižnicu svakog ljubitelja prirode, dakle i nas šumara. Status osoblja austrijske državne i zakladne šumarske uprave. Fo najglavaijib kategorijab iznaša broj u ministarstvu poljodeljstva: u y. dnevnom razredu stojećib : ministerijalnih savjetnika, od kojih 1 zemaljski nadšumarnik . . , 2 n VL. ,1 „ ,j nadaavjetnika šumarstva , . . . 2 n VTI. j, „ p 1 savjetnik šumarstva, 1 šumarnik i I ministerijahii perovodja . , 3 u VITI. p „ „ 1 namjesfcnik šumarnika i 1 mini sterijalni perovodja . ´ „ . . 2 u IX. ,, p ,. 2 šumarska mjernika .... . 2 u X, „ .. „ 2 šumarsko - mjernička pi*istava i 1 šumar . . . . . . . ,3 u XT. ^, „ j, šumarskih pristava . , . , , 4 ili ukupno 18 Kod 7 pokrajinskih ravnateljstva službuje: yi . dnevnog razreda G nadšumarnika i 1 ravnatelj dobara . . , 7 VII. „ „1 2 šumai-nika, I administrativni I 2 računarska nadsavjetnika . . .1 5 YIIT. „ „ 7 namjestnib šumarnika, 6 šumarskih nadmjernika, ^ tajnika i 5 računarskih savjetnika . 26 IX. „ ,, 9 nadšumara, 3 šumarska mjernika, 1 pristav, 15 računarskih revidenta i ravnatelj ureda . 29 X. „ ,. 2 šumara, 7 šumarsko-mjerničkih pristava, 5 perovodja, 18 računarskih o-ficijala i 7 uredovnih oficijala 39 ^^-n 5? -^ šumarska pristava, 18 računarskih pristava, 9 pisara, 42 šumarska vježbenika, 38 računarskih vježbenika i dnevniČara ... . 80 Podvornici .. . .19 ili ukupno 281 Kod 171. mjestnog upravnog kotara službuje: TX. dnevnog razreda 87 nadšumara i 8 upravitelja , . . . , 95 ^´ r n S6 šcimara i 14 protustavnika .... . 100 ^T^ ,. „ 0 siunarskih pristava i 7 protustavničkib pristava 16 585 nadlugara, 174 lugara, 147 čuvara i 3 poljara 909 11 podvornika i 9 noćnih stražara 20 ili ukupno 1140 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Svega sknpa 1439 skižbujućih, od kojih je rodom iz Češke 2^3, 12 Moravske 81, iz Sh^zke 36, iz Galicije 249, iz Bukovine 37, iz dolnje Austrije 8G, ia gornje Austrije 193, iz Tirola 199, iz Salcburžke 90, iz Stajer,´-:ke 73, iz Koruške 31, Iz Kranjske 30, iz austrijbkog primorja -iS, iz Ugarske i lirvi-ttske 16, VL Njemačke 11, iz Italije 4, iz Rusije G. Izumrla divjao. Poznatu je, da je vec5 za histerične dobe nestalo više vrsti šumskih životinja, od onih pako, koje nekoč takodjer i po europejskih šuaaah živJjahu, iztimrle su sllcdeee vrsti sisara; Bos urus (Auerochsj, Bos bonasius (Wisent.), Manati Rhytlna Stellerl (Seekuh); od ptica pako: Plantus impennis (der grosse Alk), Pezophaps solltaria (Stock) , Porphyrie notorn!s coerulescens (Schlegel), Aplianopterix imperiali,s (das rothe Huhn), Didus inepttis (Dodo), Dinormis IVIoa (sti´aussartige Moa)^ Nolorius Manteli, Apteryx, Coturnix ´Novo Zelandu i Nestor Productus, Posljednjih pet vrsti ptica nadjoše Europejci na Novoj Selandiji, kad ju obreše. Kako U nam valja uzčuvati sjetvu od pohare. Čitamo u „AJh gemeine Porst und Jagd-Zeituug-´, da je dobro, želimo II sjeme kod sjetve uzčuvati od pohare gljista, kukaca, miševa itd. , ako takovo sjeme prije nego ga posijemo, smočimo u razredjenoj karbolnoj kiselini. K uzgoju stranih vrsti drveća. Nadšumar Bernuth preporučuje u „Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen" slledeće strane vrsti drveča za uzgoj u sjevernoj Njemačkoj : ´A . Crnogorice : Pinus Douglasii Lindh, P. Menziesii Dougl., Pinus balsamea L.^ Pinus Pi^aseri Purseh., P, Strol)us L., P, alba. Äit. Michx. B. Listače : Qaercus rubra L., Qaercus coccinea Wghm., Qu. alba L., Acer dasycarpum Ehrh., Acer Negundo. L., Gledischia triacanthos. L., Gledischia mnosperma Walt., Grledischia macrocantha Wld., Piataaus occidentalis L,, Liqiuidambar stryracrflua. h., Carla porcina. Nutt,, Juglans nigra L.j J. cinerea L. i Castanea vesca Grört, \z Dalmacije. Piše nam prijatelj, da je u Četvrtoj sjednici od 1. rujna 1881. sabora dalmatinskoga po predlogu zastupnika Masovčića pročitano izviešee zemaljskog odbora, te po tom na predlog izvjestitelja Vrankoviia stvoren sUedeći zaključak : „Sabor izražaje vladi želju^ da bi ista pitanje pobasenja (Berasung) dalmatinskih goljetl proučiti dala, ter po tome onda sabofu predložila primjerenu zakonsku osnovu na ustavni pretres." Nu strukovnjaci, akoprem su osvjedočeni 0 potrebi i koristi tog pobasenja, kojim bi imalo takodjer i osumijenje kao i regulacija vododerina uzsliediti, misle, da bi, prije svega valjalo provesti organizaciju občinske gumarske uprave i osoblja, a zatim jož 1 zakonske ustanove od godine 1876, i,1880,, tičuče se diobe i osumljerija pustoga občinskoga zemljišta, jer tlmi bi se Činjenicaml i onako djelomice bar odredjeno pobašenje i ošamljivanje izvelo, a bez valjanog se osoblja uečc toli težak j^osao, kakav je bas taj na krašu^ poduzeti moči. . Koliko Beč potrebuje goriva? Po izkazih g. Wesselya potrošeno bi g. 1880. u Beču (zajedno sa predgradji) 12,800.000 bečkih centi kamenog uglevja, 170,000 bečkih hvati gorlvnog drva i 63.800 bečkih ceutl drvnog ugljena. Ciene bijahu iste godine za kameni ugljen po centu 45 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 50 <-- 50 --> PDF |
f —so do 64 uov5. u veliko, za drvni ugljen po kubičnu stopu 31-5 do 38 nć-, ciene gorivnog drva pako bijahu po metrični hvat 19-75 do 25 fr. a. vr. Novi zakon o imovnih obćinah protegnut i na banovinu. Čujemo, da visoka kr. zemaljska vlada kani novi zakon od 11. srpnja 1881., kojim se razjasnjuju, odnosno prelnaĆuja neke ustanove zakona od 15. lip nja 1873. 0 imovnili obćinah u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini, tako djer i na imovna obćimi križevaćka i beiovarsku u bivšoj belovarskoj Krajini protegnuti. Veliki zvierinjak. Glasa se, da presvietli g. grof Kudolf Erdödy, posjednik Novog Marofa i t- d. misli na istom imanju veliki zvierinjak od blizu 5000 jutara površine urediti. Već i dosada bijaše tuj jedan od najvećih i na divjaći najbogatijih zvier.injaka, a vJastnik sam broji se medju prve „Sportsmane" u Hrvatskoj. Šumarsko obrtno druztvo u Hrvatskoj. U Lokvab, u primorju^ ustrojilo se akcionarno drrižtvo, koje si preduze svrhom, tamošnjemu radinomu no siromašnomu žiteljstvu dobaviti privredu priucavajuć ga finijemu izradjivanju razne drvene robe, poput Svicara i Ntlrnberžana. Lovačke crtice iz križevacke okolice. Nekoliko lovaca iz grada Križevaca uputi se dne 20. studena ove godine u bližnju pol sata udaljenu gradsku šumu ,,Brezine^^ do jazavćevih jama, koje veo mnogo godina tamo postoje, te kod kojih je gdjekoji jazavac već zaglavio. Okretni i hrabri maleni pas jazavćar pokaza sliedeć jazavca i lajući u podzemnih prohodih od prilike pravac, kamo se je jazavac zavukao, tako da se je moglo sa izkapanjem odmah započeti. Od 10 sati u jutro pa do 4 sata posiie podne kopahu 3 radnika marljivo sa motikami i budakom nad timi jamami tako, da prosjekoše podzemni prohod jazavca, izkopav formalne grobove do jedan hvat dubljine. Tstom kod izkapanja trećega groba bio je jazavac u takovom tiesnacu, da već nije mogao natrag uzmicati, već je radje navalio na psa, te ga iztjerao iz svojega stana kod drugoga groba. Pošto je sad nastala žestoka borba izmedju jaka jazavca i malena psa, a s druge sti-ane bilo se je i bojati, da će jazavac gustim šikarjem izmaći, učinio je lovac jedan tomu hrvanju kraj , izpaiiv hitac iz puške jazavcu u glavu. Dobro uhranjena jazavćica težila je 80 funti, a bila bi, da je ove godine žir I bukvica urodila i težja. (Nekoliko dana kasnije ubita bi tuj i jedna šljuka). Prije dvie godine izkopahu isti lovci kod tih jama jazavca (mužaka), a malo zatim ustrielio je lugar blizu Križevca jazavca na čekanju. U jamah nadjoše se ostanci velikog Šumskog zeca, kojega nije sigurno on uhvatio, već mu ga je na povoljnom mjestu u onoj šumi lisica ostavila. Štovani će čitatelji, poznavajući dobro život i narav jazavca, znati ocieniti vehku njegovu škodljivost, osobito u gospodarskom i lovaćkom obziru, naprama onoj koristi i uslužnosti, koju nam ćini utaraanjivanjem ličinka i zareznika, čega radi ga neki naravoslovci odviše brane, — Akoprem nije jazavac tako riedka zvier u našoj domovini, držao je pisac ovih redaka ipak za vriedno, da taj dogodjaj ovdje napomene, te i druge lovce na to sklone, da u šumarskom listu češće saobće kratke lovačke crtice o raznoj ubijenoj divljali i zvjeradi u našoj domovini, koji podatci bi veoma |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 51 <-- 51 --> PDF |
, -^ 51 -^ « dobro služili strifkovnjaku i piscai, koji bi htio izraditi kjjjigu o iiaŠepa lovstvu. ´ . V. K. Zagrebačk a gora krašk e naravi. Po najnovijih geologičkih iz traživanjih gor e zagrebačk e po pristavu narodnog muzeja u Zagrebu g. dru. D. Krambergeru, nalaze se na sjevero-s^apadnom dielu zagrebačke gore u okolici Vrabca pa do Bistre očiti tragovi kražke formacije t. j . doline, ponikve, ponori, i potoci, koji Čas pod zemljom nestaju, čas se opet u većoj daljini pojavljuju, terra rosa i t. d., što bi opeta očitim dokazom bilo, ako u obce takovih jos treba, da je i primorski kras osumljen bio, a tijedno bio bi to I nedvojbeni .^memento mori^´ za one, kojim nadleži šumarenje po tih krajevih — kao i za Zagreb. Dobners Botanik für Forstmänner. Malo imade stai-ijib Šumara u nas, kojim ne bi bila Dobnerova botanika za uČeoje služila^ svi ju pako brojimo medju najbolja djela te vrsti. Sada nas pako pred koji dan poznata knjižara P. Pareya u Berlinu iznenadi tako rekuć prekrasno opremljenim četvrtim izdanjem rečenog djela, koje pod naslovom „Dobners Botanik für Forstmänner, nebst einem Anhange: Tabellen zur Bestimmung der Holzgewächse während der Bliithe und im -winterlichen Zustande. Vierte Auflage, vollständig neu bearbeitet von Dr. Friedrich Nobbe, Professor der kgl. sächsischen Forstakademie zu Tharand etc." u Berlinu izadje. —Ve č prvi pogled dokazuje nam, da se knjiga u novoj toj nakladi baŠ bitno odlikuje od prijašnjih starijih, a ono 430 prekrasno izradjenih slika čine to djelo u mnogom podpnnije, pa i poznato učenjaeko ime professora Nobbea jamči nara za znanstvenu vriednost knjige. Akoprem je ciena knjigi znatna t. j . 9 for., to ipak ne bi smjelo biti šumarske knjižnice bez nje. Novo djelo professora M. Presslera. G-. professor M. E. Pressler objelodanio je i opet nedavno vrlo zanimivu brošuru pod naslovom: „die beiden Weiserprozente als Grundlage des eigentlichen und wissenschaftlichen Vorlnebs und Llchfcungsbetviebes wie der productivsten Bestandeswirthschaft überhaupt" , u kojoj nam g. pisac baš vele poučnim i znanstvenim načinom tumači veliku važnost progalenja šuma. Najnovije djelo professora dr. A. baruna Seckendorfa. Medju najinteressantnija znanstvena šumarska djela spada bez dvojbe tek nedavno izašlo djelo „Beiträge zur Kenntniss der Schwarz.fÖhre (Pinus austriaca Höss). von Dr. Arthur Freiherrn von Seckendorff, k. k. o. ö. Professor, Eegierungsrath und Leiter des forstlichen Versuchsweseus. L Theil. Mit XV. Tafeln und 20 Abbildungen im Text." Wien 1881. Preiss 7-10 fr. Kako pisac sam u predgovora, veli, svrha je tomu djelu upoznati strani i .šumarski sviet potanko sa svojstvi i vrlinami po izbor austrijske vrsti drva ,,Pinas austriaca." Djelo izradjeno je vele pomno po svib skoi^o sdah bečkog šumarskog pokušaligta, a pisac posvetio ga je svomu bivšemu professoru dru. Gustavu Iie}^v>´u. Knjiga se ova imade smatrati prvom svezkom dalnjeg niza razpravs^ austrijskom boru. — Posto ima knjiga ne samo znanstvenu no i trajnu . .. ^ j inost, to ju preporučamo našim drugovom što toplije. Sjednica upravljajućega odbora. Dne 3. prosinca 1880. obdržavao je u]n-avijajući odbor svoju redovitu zakljuerni godišnju sjed.nicu u prisutnosti sliedeće gospode odbornika: M, Vrbanića, J. Ettingera, S. Kosi |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 52 <-- 52 --> PDF |
. ^ — 52 — pala, V^ KöröskÖnji-a i F. Kestercanka. Na sjednici toj riešilo se je više toga, osobito pako : budu pregledani dražtveni rač\\ni i lUanaceuo statije đniztvene imovine i blagajne ^ odlučeno pogledom na predstavke visokoj vladi, obzirom na utanačene zaključke ovogodišnje glavne skupštine i t. d. Osim toga budu riešeni 1 pročitani razni družtvu prispjeli dopisi, od kojih nam je iztaknnti osobito dopis visoke kr. zemaljske vlade, u kojem nam Visokoista javi kao odgovor na poznatu predstavku družtva visokomu saboru glede subvencije, da nam za sada ne može takovu sbog pomanjkanja razpoložlvih sredstva doznačiti, nu da će družtvo takovu dobiti, čim se i onako predstojeća reorganizacija šumarstva u zemlji provede. Isto tako zaključi upravljajući odbor dojduću glavnu skupštinu obdržavati u gradu Zagrebu, nu to samo onda, ako bude Visoka kr. zemaljska vlada družtvu na pretres predložila osnovu novog šumskog zakona, i´ to po svom zastupniku, jer upravljajući odbor je uvjeren , da se toli važan predmet ne može bez neposrednog nticaja Yisoke vlade uspjehom u obće na dnevni red staviti, pošto su pri tom i onako u prvom redu nazori Yisokoiste mjerodavni; ne udovolji li pako Visoka vlada toj molbi, to će se valjda dojduća glavna skupština obdržavati u Otočcu. Lov U Hrvatskoj. Lov pokazao se je ove jeseni u Hrvatskoj dosta izdašnim. Zečeva, vele lovci, bilo je svuda bas tt obilju; šljuka takodjer je u nekih stranah dosta bilo, nu kraj svega toga malo ih se ubilo, jer su povodnje i zločesto kišovito vrieme priečile u vele tu vrst lova. Lisica imade osobito mnogo, a i kurjaci već postaju po svih stranih objcstni, tako nam neki dan zagrebačke novine javiše, da su vuci u šumi medju Kerestincem i Goricom napali cigunina, pa ga izjeli zajedno s kljusetom. Lugarnice u CisJajtaniji. Kolika se važnost u najnovije doba u cislajtanskih zendjah polaže na uzgoj valjanog lugarskog .i čuvarsko-šumarskog osoblja, viditi je već odtale. Što sada tamo već 5 takovih škola imadu, i to: dolujo-austrljansku lugarsku školu u Aggsbachu, c. kr. lugarske škole u GusöWerkui H-allu. ^.atim Itigarske tečaje (zemaljski zavodi) u Bregenci i liotbolzu u Tii-olski^j. Zanima U se tkogod pobUžjc za te zavode, to mu preporučujemo čitati djelce ,,Programm und Üntevichtsplan für die voni k. k. Aekerbauministei-ium errichteten Forstwart-Schulen", koja se dobije u Cv kr, državnoj štampari u BeČu, Koliko triesfa imade kora šumskoga drveća. Po bilježkah, koje je dr. Carlos Gaste! , professor šumarske akademije u Madrida, objelodanio u ,.Nuova rivista forestale, Pirenze" imade kora od y^bies pectinata Dee. (Die Weisstaune) 2—5´*/,^ trieslovine , Betula alba , L. (Birke) nutarnji dio kore 7´/a—lO´^o, vanjska kora 1-23 —1-48%, Castanea vesca Will (die zahme Kastanie) 12*´yo, Crataegus oxyocantha (Weissdorn) 5"/o, Emalyptus Labill. 6—ll*yo, Fagus sylvatica (Buche) 5-16—-Tv iS^´/o,´FraxinuB excelsior L. (die Esche) 4´19 —8-76´´/o, Larix europea (die Lärche) 4.´7-^lS-d"lo, Pinus pinaster 3-88 —7´95´V,, , Pinus halepensis 6-9<> — 11-66% , Pinus pinea 4-87 —25-19^» n , Quercus suber (die Korkeiche) 5 — 13 7^ "/„, Quercus ilex (Stei-.. M) 9~23%´ , Rhus Cotinus (Sumach) 9_33y^ , Ulmus campestris (Ulm ) 1-91—6-63Vo triesla. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 53 <-- 53 --> PDF |
: — 53 -- Gospodarsko 1 šumarsko knjigovodstvo. Knjiga, Štono ju napisa tajnik kr. šumarskog i gospodarskog učilišta u Križeveib, g. Josip pl. Lajer, već je dotiskana nakladom visoke kr. zemaljske vlade, a dub:\´.i se takodjer i u knjižari g. Neuberga u Križevcili uz cienu od 1 for. "20 nč. Mi tu knjigu Čim toplije preporučamo osobito protustavniČkom. osoblju raznih Šumskih ureda. iz Hercegovine. Javljaju iz Hercegovine^ da je tamošnja vlada nakana xa omogućiti ondašnjemu siromašnomu žlteljstva privriedu. \i dolini Neretve urediti oveUke nasade vrbika za pletarstvo. Znajući od kolike basni mogu biti ovakova poduzeća, držimo, da ne bi s gorjega bilo, kad bi se i kod nas, n. pr. oko Varaždina, Petrinje i t. d, u tom pogledu nešto učinilo. Koliko Imade njemačkih šumarskih družtva I ucIHšta ? U A us t ri j i postoje, sliedeći. Šumarski zavodi: 1. C. kr, visoka škola za Šumarstvo u Beču. 2. Moravsko ~ slezko šumarsko učilište u Eulenbergu. 3. Šumarsko učilište u Weisswasseru. 4. Šumarski tečaj c. kr. politehnike u Gracu, 5. Zemaljski šumarski zavod u Lavovu. 6. .Lugarnica za dolnju Austriju u Agssbaehu. 7., 8. Lugarnice za Tirolsku u Bregenci i Kotholzu. 9, Lugarnica u Hallu. 10. Lugarnica za Štajersku u G-usswerku. U Kjemaeko j postoje sliedeća Šumarska učilišta: 1. Kr. pruska šumarska akademija u Eberswaldi. 2. Kr. pruska šumarska akademija u Mündenu. 3. Kr. bavarska šumarska akademija u Aschaifenburgu. 4. Kr. bavarski fakultet za Šumarstvo na univerzi u Monakovu. 5. Šumarski odsjek kr. virtemberžke univerze u Tiibingenu. 6, Kr. saska šumarska akademija u Tharandu. 7. Šumarski teČaj politehnike u Karlsruhe, 8. Šumarski zavod univerze u Giessenu. 9. Šumarska akademija .u Ešsenachu. 10. Šumarski odsjek univerze u Zürichu. D r u ž t V a pako jesu sliedeća : 1. Oesterreichischer Forstcongress. 2, Oesterreichischer Reichsforstverein. 3. ISTiederösterreichischer Porstverein. 4. Niedej´Österreichischer Forstschulverein. 5. Forstverein tur Oesterreicii 0, Enns. 6. Aip- und forstwirtschaftlicher Verein für Steiermark. 7. Böhmischer Forstverein, 8. Böhmischer Forstschulverein. 9. Mähriseh-schlesischer Foi´stvercin. 10. Mährisch-schlesischer Forstschulvereiu. 11. Kärntnerischer Forstverein. 12. Forstverein für Tyrol und Yoralberg. 13. Krainischküstenländischer Forstverein. 15. Yerein zu Förderung der Interessen der forstwirtschaftlichen Beamten, Zä ISijemačku : 1. Versammlung deutscher Forstmänner. 2. Schlesischer Forstverein. 3. Hai´Kor Forstverein. Plils-Solling Forstverein. 4-. Pfälzischer Forstverein. 5. Sächsischer Forstverein. 6. Badiseher Forstvereiu. 7. Verein der Forstwii^the aus Thüringen. 8. Gothaischer Forstverein. 9, Pommerischer Forstverein. 10. Verein meklenburgischer Forstwirtbe, 1 ]. Forstverein für das Grossherzogthum Hessen. .1´2, Würtemhergischer Forstverein. 13. Hessischer Forstverein. 14, Rheinischer Forstvereiu. 15. Preusischer Forstverein, IB. Mox?el-P´´orstverein. 17, Schweizer Forstverein. Svako družtvo imade svoj godišnjik, odnosno družtvcni časopis, a osim toga izlazi još do 16 drugih Šumarsko-lovačkih listova na njemačkom jeziku. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 54 <-- 54 --> PDF |
^ M - Nova vrst uporabe bukovine. Bečke gospodarske novine priob( iše nedavnOj da je neki vhistelin u ižtoenoj Galiciji kod Pržemisla uredio tvornicu, u ikojoj se proizvadja špirit iz bukovog drvlja, te daje taj posao najmila neka bečka tirma. IJ tvornici toj da se staničevina bukovine pretvara najprije u slador, koji imade, kako je poznato, snag´u da vrije; ovim vrenjem a zatim destilacijom tekućine dobiva se napokon žesta. Bude li to istina, iniamo liep iž^vor unovčenja naših ogromnih, a žali bože do sada još kraj sve vrštnoće drva skoro posve bezvriednili bukovih sastojina. Sadite orah. Već ctulje vremena obilaze nasimi krajevi trgovci i to pouajviše bečki, koji kupuju bas uz dosta velike ciene orahovinu za izvoz u Njemačku i Beč, nu i na Trst je mnogo prolazi, U trgovini baš nasu hrvatsku orahovinu vrlo ciene, te je oko Križevca prodano jesenas dosta tog di´vlja. Drven© pete. Već od godine 1871. prave se po Americi na veliko pete za eižme iz drva, poSto se uvidilo. da posve svrsi odgovaraju. Prave se pako iz suhe javorovine, a tako su vrstne i dobre, da ih več posvuda postolari uporabljuju, i to za sve vrsti čizama od najprostijih do najfinijih. Produkcija takovih .peta vec je tolika, da primjerice jedina tom fabrikacijom se baveča firma ,.Stern Absatz-Gesellschaft´´ mjesečno do 50,000 pari drvenih peta prodaje. Obrtnička izložba u Zagrebu. Tečajem mjeseca prosinca obdržaje se u Zagrebu obrtnička izložba, i to domaće obrti. Imajuć prilike točno razgledati tu bas neočekivano dobro uspjelu izložbu, spomenuti nam je posebice liepu množ drvenih proizvoda domaće obrti, iz koje se (akoprem je dosta slabo ir-astupana) može ipak dovoljno veliko obilje uporabe drva u domaćoj obrti naroda našeg razabrati. Natječaj. Obćiusko npraviteljsfcvo u Vrliki (Dalmacija) razpisalo je natječaj za mjesto obćinskoga šumara plaćom od godišnjih 500 fr. Medju natjecatelji dati će se prednost onim , koji su kr. šumarski zavod u Kxiževciii dobrim uspjehom svršili. Eventualne molbe valja upraviti na go-ri spomenuto obćinsko upraviteljstvo. Molba. Baveći se poscbnimi znanstvenimi iztraživanji o uplivu munjine na rasi´bnstvo a posebice na drveće, molim gospodu drugove u praksi, u čijih rtumah možebit ima gromom osinutih , Izgorenih i polomljenih itd. stabala, da mi to dobrohotno jave, i to uz opis dogadjaja po mogućnosti jos vrst drva, stojbinu, sastojinu , sklobovitost, put kojim je grojn u drvo udario, mjeyee i đobn godišta, kad se to zbilo, — osobito pako i visinu mjesta iznad mora, visinu i debljinu stabla, te kvar, što ga je na stablu grom počinio, ili mozcblti i sliku ili skicu dotičnog stabla. — Pisma molimo poslati na g. P. X, Kesterčaneka u Krizevac. Obaviestnfk (Nachschlagewerk) za posjednike šuma i pilana, trgovce drva itd. Već dugo osjeća se u aumskom gospodarstvu i pro- Anetu sa drvi potreba priručne knjige, koja bi s jedne strano trgovcem drvi davala naputak, od kojega šum. gospodarstv;v bi si isti mogli dobavljati ])otrelmi materijal, a B druge strane šuiuskim uredom označivala mjesto, što ga zjiuzimlju pojedine jjrme u prometu sa drvi. Jer koli mnogostran je promet drvi već sam po sebi, toli različan je još i u pojedinih strukah |