DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 46 <-- 46 --> PDF |
„ 46 ~ \ ven sumom niže, a tako i s južne strane do Belolasice, to se sa iztocne strane prostire opet kneževska suma; najljepši je međjutim pogled spram zapadu na Istru, te jadrausko more. Nauživ se neko vrieme tog divotnog pogleda, spuštasmo se niz Eišnjak kući, a pri tom se ogledah po malo i na njegovu fioru. Spomenuti ću dakle i o tom koju u glavnom. Pošto je visoka šuma, sastojeća se iz spomenutih vrsti drva, na visinu od kojih 1300 m., prestala biti sastojinom, opažamo iznad toga samo još u Irrpah zakržljanu bukvu, a i to samo na naklonjenih mjestih. Iznad ovog pojasa t. j . iznad 1400 m. vere se na sve strane kosodrevina (Krummholzkiefer), nigdje međjutim višja od 2 m., a pojedina stabla imadu pri dnu najviše do 20 cntm. debljine. Izmeđju onog drvlja pako, koje se do na vrh nahadja, nailazio sam i bukovine, omorike i prostog javora. Udovoljiy svojoj znatiželjnosti posjekao sam više stabala jedne i druge vrsti, pa sam se uvjerio, da je najstarije drveće tek 60 godina staro, i tek 20 etm. na korjenu debelo! Jedru javorovu šibu, bujnog izgleda, našao sam na samom vrhu, mjerila je pako u duljini lm. , a na panju bijaše tek 1 cm. debela; mislio sam, da je kraj prividne bujnosti rasta i dobre zaklonjenosti još mlada, al kada joj dobu izpitah, ne mogoh se dosta načuditi, što je i preko 20 godina stara bila. Opravdana je stoga tvrdnja, da su uvjeti za uzgoj šumski najnepoyoljniji na Rišnjakup a da svaka vrst drveća tim veću starost postići može 5im su elementi za uzrast obilnije zastupani. Ta ovdje se suši n- pr. omorika u 50. godini, docim ista opet 2000´ izpođ Rišnjaka 200 i više godina doživi. Nabrav si ovdje bjelolista, cesarica od kosodrvine za nakit okvira, odputismo se ravno bržje koracajuć domu.. Čudne li ure misli zaokupiše sred te hrvatsko švicarske šume, poznavajući šumsku uporabu, ter sjećajuć se izvrstne komunikacije spram Banatu, Italiji i Grčkoj i presretnog položaja tili krajeva za svaki šamski obrt i industrija, žalio sam ovdašnji narod, koji kraj svega toga ipak još prosjaci, ter taj u zbilji najnesretniji kraj Hrvatske. Uz sav bo silni surovi šumski materijal ne ima narod niti V4 godine u hrvatskoj Svici posla, stoga mora u daleki sviet, da izprosjaci zaslužbe, dočim danomice sve to dublje propada, a ipak. bi bogatiji od pravog Švicara biti mogao. |