DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 41 — dne 19. na večer put Ivriževca, a stigosmo ovamo 20. lipnja u ji\tro. Napokon smatram si za osobitu dužnost u ime kolege g. Kesterćanka kao i ime svoje i slušatelja izjaviti najsrdačniju zahvalnost svim posjednikom dobara, mnogoštovanoj gospodi šumarom strukovnjakom i svim onim, koji su nas prigodom poučnoga našega putovanja svagdje najprijaznije i Ijubezno susretali. Izlet na Rišnjak i koješta o šumarskom obrtničivu u hrvatskoj Švici. Piše M. BadošeYi<^. Polovicom kolovoza ođputib se mužkom i ženskom mladežju (nas 15 na broju) iz Lokava kroz kneževske Thurn-Taksove šifme na ßisnjak, pa kopko mi se pri tom zgoda pružil u mnogom takodjer i ovdašnje šumarske odnošaje razmatrati, to d]´žim,.da će i čitatelje ovoga lista zanimati^ ako im koju sa šumarskoga, a posebice i obrtnoga gledišta o tom mom izletu na Rišnjak spomenem. Odmah iza Lokava leži vodena pila venecijanskog sustava, a ove godine po Pfisteru šum, mjerniku pretvorena donekle polag Kankelvicova načina. Do prošlib pet godina bile su običajno sve pilane po mletačkom sustavu. Gradnja ove vrsti pilana u našoj hrvatskoj Svici uvedena je već prije 50 godina po talijanskih trgovcih, nu buduć su medjutim posjednici uviđili, da imade daleko vrstnijih sustava, zato se ove pile sad redomice preustrojavaju.^ Pomenuta ovdje vodena pilana radila je do sada samo 1 rezom, a od sada radi kod iste vode 2 put toliko, na 2 rezaj sjegurno velika probit, koja se Je ^^ glavnom postigla time, što je mjesto mljetacke prasice obično kolo sa podlievkom postav ljeno te ribanje iz drva na mjedene podstave preneseno. Na istom potoku kreće se još više sličnih vođenih pilana do pod nožja Rišnjaka, stranom pilana po originalu mljetackom. a stra nom racijonalno popravljenih, na broju 9 sa 22 reza, produk cijom od godišnjih preko 25000 kub. m. rezanja u piljenice i tavalone (platnice). |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 42 - Odmaknuv se odavle kakovih 200 koracaja^ eto nas u parnoj pilani kneza Thurn-Taxis. Oya pilana radee sa 36 konjskih sila sastoji se iz 3 Thopamovih jarma, 2 okružnica 2ia tayoletej 4 običnih cirkulara za krajenjei prerezivanje, 1 makine 2a šimlru i tokare i 1 vrtače. ßazredjenja i uređjenju ove tvornice po nacrtu Thopamovom ne ima ni vještak, do neznatnih iznimaka, što prigovoriti. Već nacrti šum, strojeva iz Exnerovog djela uvjeravaju nas, da je sustav Thopamovih jarmova zarad višebrojnih rezova najprikladniji, niti prelagan kao u francuzkih tvorničara te amerikanskih, niti premasivan, kako se to englezkim fabrikatom pi-igovara. Srednja mjera i ovdje se zlatnom smatrati može, a stoga po mojem mnienju racijonalnijih jarmova do danas niti ue ima. Jeftina podvorba, riedki popravci, lasna uputa, a cisto djelo, glayna su odlikovanja ovog sustava, a stoga i svakomu za preporučiti. , Okružnice za tavolete bukove (bukovice) podniposto ne odgovaraju svojoj svrsi, jer zahtievaju dyostrucnu snagu, a ne rade nikada točno, iziskuju pako osobitu opreznost i vještinu pilara, a zato se jrikomu ne mogu preporučiti, kao ni švindel sa amerikanskimi jedno- i višebrojnimi okružnicami za rezanje žaganica. Okružnice u obce zahtievaju mnogo vise sile, negoli podužne pile (veliki su odpadci gradje i netočno rade), pa stoga ih može samo i onaj rabiti, koji ne treba parnu ili vodenu snagu kao ni drvo štediti. Još bi napomenuti imao makinu za šindru. Ova se preporuca samo za onu okolicUj gdje je drvo skupo, te gdje manjka cjepke gradje, stoga se neće u Hrvatskoj još ni za 50 godina uporabljivati, akoprem su već mnogi obrtnici na istu tisuće utaman potrošili. Kolikogod se tehničkoj vještini ove tvornice u glavnom prigovoriti ne smije, toliko se ipak mora prigovarati šumarskoj svrsi iste, jer je namještena izvan šuma, a kolosalni rad iste (godišnjih 30000 kub. m.) ne stoji u nikakvom razmjerju sa produkcijom i zalihom šuma, za koje je postavljena; stoga bi ista, držeć se racijonalnih propisa šumarstva, već odkada morala prestati raditij akoprem u cielom tek 6 godina radi. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 43 -^ ßazgledav jošter izradjenu robu, koja se sastoji iz tavo- Iona, žaganica (od "´/j—l´/a´O? ´}^^-^^^^ i omorikovog drva, te /.-/" bukovine i odpadaka, kao škvoraca, okraiäKäTinoR´a, to moram iztaknnti, da me je pri tom obrtnißko srce zabolilo. U tih odpadcih bo našao bi stolar, kolar i tokar vrlo dobra tvoriva, nn ono putuje pod parni kotao ili se razprodaje tako rekuć badava. Primjerice bi samo to naveo; Trst i Rieka kupuju tisuće i tisuće držalice za metle ća iz Amerike za daljnje razpacavanje po cieloj Austriji; naša vojska troši godimice takodjer hiljade i hiljade, držalica za sjekire, budake, lopate te kupuje to prilično skupo, a koliko sličnog materijala treba Italija i Grrcka, koje su. isto tako na naše šume upućene, pa ipak nitko na to ne misli i nitko za tim ne ide, da onu veliku gromadu zato sposobnih odpravaka od preko 2000 kub. m. skupocjenije unovči. Izradjen materijal i kusovi nas poučavaju j da je velika šteta, što se bezobzirce u kusove za ovu pilu pretvara drveće osobitih dimenzija, prikladno i za skupocjeniju gradju, nego li su žaganice, dočim se znade, da se plaća kub. m. po dva i tri put tako skupo, ako se upotriebe za bordunale i jedrenjake. Bukova opet gradja dokazuje nam, da je iz nekih šum. predjela eminentno sposobna za izradjivanje Thonetovih stolaca, pa ipak se o tom još ni ne misli, akoprem se razprodaje 1 kub. m. po 1 for., docim Thonetove i slične stolarnice kupuju takovu gradju i po 30 for. E pa tko i bi na to mislio, ta mi smo producenti surovine i surovo tržimo! Krenuv odayle u šumu po novoj cesti, što ju uprava pred 3 godine najviše u svrhu izvoza materijala do joomenute parne pilane sagradila, pomislib, kuda sreće po hrvatske šumoposjedriike, da i oni obrate toliku pozornost na šumske puteve, kako to baš Thurn-Taxova uprava ovdje čini. Za šumište od 30.000 rali gradi se već druga pruga uz trošak od 20.000 for. — G-dje bi se drugdje šumar samo i usudio toliko preliminirati, a kamo li na izveđenje umoliti, — kod inih vlastela u Hrvatskoj? Ta sve šumske hrvatske uprave ne troše na komunikaciju toliko, koliko ovaj jedini šumski kneževski ured, akoprem bi svagdje to nuždnije a i koristnije bilo, nego li baš ovdje. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 4.4: — Bože moj, ta mi još na drvenik osicah i na tovare branjamo drvo iz same, pa tko bi se ruglu izmetnuo, da predloži izvoz drva vicinaluom prugom? — Zar nam nisu poznate opozicije kod preliminara vicinalne pruge kroz brodske šume? Promisljajuc o komunikaciji došli smo u izharane šume još za posjedovanja Batbyana, a čim dalje tim bližje prašumam. Svrnem se sada na šumarstvo, te se doskora uvjerim, da je gospodarstvo neuredjeno i da neredovita prieborna sjeća ob-« stoji, 0 čem medjutim ne mislih ovaj puta pisati. Ovdje se jedrenjaci priredjuju, onamo bordunali i sitnija gradja, najviše se kusci za pilane izradjuju, drvo pougljenuje, a samo mjestimice ciepaju se i daske (šinđre). To bi bilo sve, proizvadjanje u kneževskoj šumi — a drugih sortimenta niti a ostalih šumah hrvatske Sviće ne vidiš. Primitivna kultura, al i primitivno proizvadjanje! Težko je onomu, tko što nova pocimlje, pa i meni kao obrtniku u drvarstvu, koji si je zadatkom stavio na tom polju napred kročiti. Išao sam na Rišnjak, da proučim i mlađežju iz moje tvornice drvene robe saberem onaj materijal, kojeg do danas u ovoj okolici nitko ne uvažuje, a kamo li unovčuje. Smrdeljikoviiiu sabirem za krasna obješala pušaka, a tako i ljeskove palice; lipovinu i topolovinu za cvietnje lonce i cvietnjake, brinjavinu za pipe i umjetne češarice, za spreme šivaćeg orudja, omorikove, jelove i borove češarice u svrhu nakita okvira, posuđja za voće i ino pokućtvo , a tako isto i mah, krilasto sjeme javora, lešnjake sa ljuskom, žir, gube itd. Svega toga obilno sam sabrao, pa se divim, koli krasni predmeti se ovim već danas u mojoj tvornici sastavljaju. Ne ima umjetnika nad prirodom, pa sto bi bilo ljepše od umjetno sastavljenih prirodina? Sto je biserje okovano, najumetnije, francezkom ili talijanskom rukom, na bečkoj izložbi bilo spram nakitom kinezkim iz kojekakovih zareznika? Atentat umjet nički. Tako isto vriedja moje oko, kada sravnim svoj okvir, sastavljen i izkićen šumskim plodom, sa okvirom pozlaćenim ili ugladjenim. Neka mi se oprosti, što ja to govorim, nu eto će i zagrebačka izložba obrti o tom suditi. Početnik sam u našoj industriji i drvnom obrtu, nu kada sam već na tom putu, poći ću i dalje. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 45 <-- 45 --> PDF |
"´ ~ 45 — ´ . , Prošav kroz šnmske priedjele Lazae, Tumač i dalje, došao sam do parne pilane u (Irnoralngn, sada Pareiitove. Ova tvornica, tjerana od Ivabovili 30 konjskih sila, sagradjena je vec pred kakovih 10 godina po Dnrbesiću n svrhu rezanja bukovica; Ima 7 jarmova, svaki sa 1 ili 2 reza, i to po raljetackom sustavu. Sav mekanizam i razredjenje tako je dobro, da i danas bolje bukovice nikoja meni poznata pilana ne reže. Odavle tek pocimlje naporno penjanje do Eišnjaka i traje 3 dobra sata. Iznad mješovite bukove, jelove, smriekoye šume, uštrkanom jayorom i po gdjekojim briestom, i lipom, uzdiže se vrhunac Smriekoyac. Ovaj predjel danas tek 0-5 sklopljen omorikom i bukvom, najviše je namirio hrvatsko Primorje jedrenjaci, pa zato nije ni čudo, daje i on, tako udaljen od mora, ipak vec prije 20 godina do uporabe došao, jer imade stabalje visokog uzrasta, i osobite žilavosti i trajnosti. Debla od 20" u promjeru broje preko 200 godina, a naišao sam nä panjeve i 200 godina starih, al još vazda zdrave. Negdje na pol puta u Smi^ekovcu iipozorio me je g. Pfister, koji se je medjutim nam pridružio bio, na duboku jamu u promjeru od 2 m.j al sudec po jeki kamena, što smo ga u nju bacali, i do 20 m. duboku. Čudnovato, da si vođa toli duboke jame rec bi ovdje u živom kamenu prokopala. Za malo stigosmo na Medvedyrata kakovih 1285 m. iznad mora, odkud nam se do skora otvorio vidik na hrvatsko-švicarskog risa. Koli dobro li je ovaj vrhunac ozvan Rišnjakom, Upravo nas obuze neki strah, kadno se^ došav iz guste šume, pred nami pojavio najedanput sivi celayac Rišnjak, obkoljen bukovina zelenilom, koji rec bi da na plien svoj vreba. Sad se popesmo na vrh glave, koja leži 1528 m. iznad mora, i eto nas na vrhu kod same točke triangulacije, U cas ovaj opazismo kod kamena butelju, i smisliv se popišemo nas svih imena na cedulji i metnemo to po običaju za uspomen uz olovku u dobro zatvorenu bntelju izpod kamena. (Istu flašu našao je ovdje 20 dana iza nas g. šum. nadzornik Ettinger, pa požurio i on kroniku Hišnjaka nadopuniti svojom bilježkom). Iz vrha glavice otvorena svestrana panorama prekrasna je, jer do5im se sve do Triglava vrh za vrhom zaodje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 46 <-- 46 --> PDF |
„ 46 ~ \ ven sumom niže, a tako i s južne strane do Belolasice, to se sa iztocne strane prostire opet kneževska suma; najljepši je međjutim pogled spram zapadu na Istru, te jadrausko more. Nauživ se neko vrieme tog divotnog pogleda, spuštasmo se niz Eišnjak kući, a pri tom se ogledah po malo i na njegovu fioru. Spomenuti ću dakle i o tom koju u glavnom. Pošto je visoka šuma, sastojeća se iz spomenutih vrsti drva, na visinu od kojih 1300 m., prestala biti sastojinom, opažamo iznad toga samo još u Irrpah zakržljanu bukvu, a i to samo na naklonjenih mjestih. Iznad ovog pojasa t. j . iznad 1400 m. vere se na sve strane kosodrevina (Krummholzkiefer), nigdje međjutim višja od 2 m., a pojedina stabla imadu pri dnu najviše do 20 cntm. debljine. Izmeđju onog drvlja pako, koje se do na vrh nahadja, nailazio sam i bukovine, omorike i prostog javora. Udovoljiy svojoj znatiželjnosti posjekao sam više stabala jedne i druge vrsti, pa sam se uvjerio, da je najstarije drveće tek 60 godina staro, i tek 20 etm. na korjenu debelo! Jedru javorovu šibu, bujnog izgleda, našao sam na samom vrhu, mjerila je pako u duljini lm. , a na panju bijaše tek 1 cm. debela; mislio sam, da je kraj prividne bujnosti rasta i dobre zaklonjenosti još mlada, al kada joj dobu izpitah, ne mogoh se dosta načuditi, što je i preko 20 godina stara bila. Opravdana je stoga tvrdnja, da su uvjeti za uzgoj šumski najnepoyoljniji na Rišnjakup a da svaka vrst drveća tim veću starost postići može 5im su elementi za uzrast obilnije zastupani. Ta ovdje se suši n- pr. omorika u 50. godini, docim ista opet 2000´ izpođ Rišnjaka 200 i više godina doživi. Nabrav si ovdje bjelolista, cesarica od kosodrvine za nakit okvira, odputismo se ravno bržje koracajuć domu.. Čudne li ure misli zaokupiše sred te hrvatsko švicarske šume, poznavajući šumsku uporabu, ter sjećajuć se izvrstne komunikacije spram Banatu, Italiji i Grčkoj i presretnog položaja tili krajeva za svaki šamski obrt i industrija, žalio sam ovdašnji narod, koji kraj svega toga ipak još prosjaci, ter taj u zbilji najnesretniji kraj Hrvatske. Uz sav bo silni surovi šumski materijal ne ima narod niti V4 godine u hrvatskoj Svici posla, stoga mora u daleki sviet, da izprosjaci zaslužbe, dočim danomice sve to dublje propada, a ipak. bi bogatiji od pravog Švicara biti mogao. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 47 <-- 47 --> PDF |
. ™ 47 — Ta zar ne troši godimice samo južna Magjarska i Hrvatska preko 400.000 metricnili eenti drvene robe, uvezene iz Bavarske, Sviće itd. pa ipak bi naš narod to isto producirati mogao? To je moje uvjerenje i izkustvo, al se tomu hoće prije svega novčane žrtve, koje drugi do zemaljske blagajne preuzeti ne može. Mi bi trebali ovdje izvrstnih obrtnika^ drvne robe, jer surovine bezvriedne imade i previše, Surovine narav proizvađja, al u novac ik pretvaraju ljudi,,, zato bi nam pako valjalo radnike na obrtnom i industrijalnom polju okretne uzgajati, a zato i obrtne škole p)<^dignuti, A što ćemo kad se kod nas tako ne umuje, pa zato moram i ova , svoja razmatranja svršiti, uzdišuć: „Al smo primitivni !´´ Različito viesti. Gospodi suradnikom šumarskoga lista na znanje. Posto se još uviek dogadja, da pojedina gospoda šiijajri dopise i Glarike u Zagreb predsjedništvu drui^tya, te po tom družtvu prouzrokiiju nepoti^ebne izdatke, to si smatramo dužnošću i opet upozoriti gospodu suradnike lista i dlanove družtva na zaključak upravljajućeg odbora, po kojem se nijedan članak u šumarski list bez znanja uredniČtva uvrstiti ue smije, a ujedno molimo svu dotiönu gospodu j da odsele sve lista se tiiSuće dopise izvole jedino uredničtvu iista u Križevac pošiljati. Obzirom na honorar za članke, uvrštene u šumarski list^ valja nam takodjer iztaknuti, da će se po zakljuSku upravljajućeg odbora samo originalni na hrvatskom jeziku pisani Ćlanci, bez krupnijih izpravaka, podpunoma honorirati, članci pako, koje urednićtvo prevadjati oli temeljito pi^´^. inačivati odnosno ispravljati mora, neće se nagradjivati. Iznimice Voljno je uredništvo takodjer i vanređne nagrade (po dogovorii) doznačivati. Nov! madjarski šumski zakon od god. 1879. Držeći, da će mnoge Članove hi^vatskog šumarskog družtva zanimati novi šumski zakon za Madjarsku od g. 1879., priobćujemo im eto, da se njemačko izdanje istog dobiva u knjižari M. Bath-a u Budapest! uz eienu od GO novĆ, AtSas bilja. Koncem prosinca razaslala je poznata lirma C. Albreeht u Zagrebu prospekt prekrasne zbirke viernih i toSnih bilinskih odtisaka, popi´lečnih i uzdužnih proreza di´va, kore, drvotočine itd. Medjutim izasla je i razaslana već prva svezka te vele pouĆne zbirke, sadržavajuc´a „Fapratnjaöe hrvatskog, primorja." Zbirku tu izdaje bivži gumar knjeginje Thurn-Taxis u Lokvah, g, I, Pfister, koji se za naše šumarstvo i tim učinio zaslužnim, što je izumio viŠe vrlo shodnih šumarskih strojeva, od kojih nam je primjerice samo „visomjev" spomenuti. DoĆim će dakle I, i |