DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 39 <-- 39 --> PDF |
, .— 39 " Zidoyi su 1 metar visoki i 1 široki, a za gradnju tekućega metra plaća se 13—11 novcića- Dne 14. lipnja preiioćismo u trnovanskih sumak u mjestu Lokvi kod šum. upravitelja iiupnika, koji nas je najgostoljubivije primio, a 15. lipnja nastavismo put kroz Karnicu natrag u Goricu. Kod mjesta Koreninej 1000 mel visoko nad morem, imađosmo prekrasan vidik na plodnu vipavsku dolinUj Sckenpas i more, ujedno vidismo jošte posljednji puta trnovanske šume. Iz Gorice stigosmo jutarnjim ylakom ti Trst dne 16. lipnja oko 9 sati, te prisustvovasmo svetcanomu tielovskomu obhodu^ za kojega bijalm sve ulice građa dubkom pune. Posije podne otisnusmo se parobrodom u divan i na daleko poznati zaselak j^Miraraare." Razmatrajući ovdje sve ljepote naravi, krasne nasade i divno nutarnje uredjenje bogatoga kraljevskoga grada, vratismo se pod večer, odpocinuv taj dan malko, nakon napornoga trodnevnoga koda.natrag u Trst. Dne 17. lipnja ucinismo pješke izlet pod vodstvom c. ki\ šumarskog savjetnika i zemaljskog referenta za šum.arstvo g. Hermana viteza Guttenberga, kroz gorske obćine Ricraanje i Bazovicu sve do mjesta Lipice, gdje se nalaze c. kr. liepo uredjene konjušnice, te u velikom njeguju konji za previšnji nas dvor. Sve zanimive i u šumarsku struku zasiecajuće stvari znao nam je vrstan strukovnjak i pisac šumarski g. savjetnik Gutteurberg osobito prijazno i veseljem tumačiti i pokazivati, te je dragovoljno čitav dan 17. i mal ne 18. lipnja posvetio za poučno naše putovanje. Prešav gradsko šetalište kod Jager-a i i\azgledav si Mausoleum zaslužnoga po grad Trst muža, Revoltelle, dodjosmo i do šume ili bolje gajka KoUerova u površini od 20 jutara, kojega je on god. 1858. crnim borom zasadio. Prem se ta šuma nalazi na otvorenoj visočini, koju promalruju burni vjetrovi, prem je to tlo bez ikakve naslage od zemlje, po naravi" manje više golietni vapnenac, to su ipak mladi bori na gričevitom i kamenitom onom tlu kriepko uzrasli, a nije im ni velika pripeka ni žega sunca nahudila. Godišnji je odpadak od stelje veoma gust, te se je od nje nešto već naslagalo plodne crnice. |