DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 37 --o. svježile narav , te koje bi 2 — 3 godine uzastopce najviše dof) rinele i podponiagale aa.samljivanje Krasa. Najljepši dokaz o potrebij da bi se morala domaća stoka iz šume i žumske paše za uviek izkljaciti^ pružao nam je strmi gorski obronak „Sabatino." Tu je naročito koza tako obrstila i opustošila tlo, da se je jošte godine 1830. za čitavih 438 jutara površine jedva kod iznajmljivanja paše na^o dostalao sa 1 for. 30noyc. Kasnije se ]e taj obronak zagajio j a sada je po prirodi samoj, što iz korievjja, što iz tamo vjetrom tiamula sjemena porasao krasan šumarak, skoro bi reko botanički vrt svili mogućih listača kraške flore. Od mjesta Trnove podjosmo tek razmatrati liepo uredjene državne trnovanske šume i to pod vodstvom šumarnika Thome i šum. upravitelja Gouschana i Riipnika. Trnovanske šume obsižu površinu od 9000 hektara^ te se diele u četiri upravna šumska kotara: Trnova, Lokva, Karnica i Dol Liepo sklopljene i dorasle ove šume ostadoše pazkom države sačuvane od sjekire, koja je nekoČ nemilo pokaračila susjedne sume, a sada okružene kraškom golieti pričinjaju nam se kao oaze u pustinji. Što se šumsko-gospodarstvenih ođnošaja tiče, valja prije svega napomenuti, da su šumski putevi u najboljem redu, a pojedini uređjajni razredi i gospodarski odjeli razlučeni i razdieljeni kroz same prosjeke, tako đa nam se čitava slika istih, tako na mapi kao i u šumi, prikazuje poput mreže. Prednosti tako liepo uredjene i prema drvnoj gromadi na jednake plohe razdieljene šume pripoznati će svatko sa gospodarskoga gledišta, te nadziranja i čuvanja šuma. Vlađajuće su vrsti drveća: jela, omorika i bukva te se prve dvie u uporabnoj dobi od 120 god,, bukva pako u uporabnoj dobi od 80 god. sieku izključivo prebornom sječom, pošto je obzirom na mjestne odnošaje i radi podneblja drugi način sječe izključen. Tošto su tržišta sa drviili dryodvori u Gorici, a jošte više u Trstu često prepunjeni robom, koja se sa raznili strana dovadja, pošto je i izvoz drva uza sve dobre putove nu velike udaljenosti do mjesta (popriečno 25 kilometara do Gorice) od |