DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- ae


do turbina, koje stave u kretauje sve strojeve dotičnih tvornica,
a proizvadjaju snagu preko 300 konjskih sila. Kod prevelike ili
premale vode rade posebni parni strojevi.


Tvornica papira proizvađja na dan ukupno do 100 metr,
centi papira, od kojega se najfiniji šalje u Indiju u liepih kuvertih
sa slikom indijske kraljice.


Iz tvornice svile šalje se fino izpredena svila najviše u
Francezku u Lyon u omotih po 5 kl , vriednih 80 for. Nu i
ođpadke prigodom priugotavljanja svile znadu tako dobro upotriebiti,
da dobiju od njih veoma finu vlaknastu svilu br. 100,
200 i 300 t. j . ako dolazi 300.000 tekućih metara tanke one
niti na jedan kilogram, kažu, da je to svila broj 300


Veliki paromlin samelje na dan 800-1000 metr. centi
samo brašna od jacmena, koji se najviše dobavlja iz Indije, a
šalje u Englezku.


Pošto mi nije ovdje zadaća, da se kao nestrukovnjak upuštam
u pobližje opisivanje tvornica, neka prije u kratkom napomenuto
služi kao dokaz ogromnosti onih tvornica, u kojih
sam gosp. vlastnik, kraj ogromnoga svoga imutka, dnevice osobitom
pozornošću i strukovnim svojim izkustvom nadzire upravu
i rad u tih tvornicah, pružajući ujedno više hiljadam tamo poslujućih
radnika, siromašnih žitelja bližnje okolice, sigurnu
zaslužbu.


Dne 14. lipnja nastavismo iz (rorice pod vodstvom gosp.
nađšumara Eicholzera naš put dalje u trnovanske šume, vozeć
se na prilikah od strane šum. ureda nama opredieljenih, na
liepo sagrađjenom šumskom putu preko 2 milje dugačkom, koga
je sagradio bivši šumarnik Josip Koller od god. 1855. — 60.
državnim troskom, od 80.000 for. radi inače skoro nemogućega
izvoza drva iz tamošnjih šuma. Dižući se sve više u liepih vijugavicah
tim putem uz brdo, imadosmo pred očima sliku kamenitoga
kraškoga precljela, nu ona nam se je ovaj put u drugom
obliku prikazala, nego to drugih godina biva.


Reko bi skoro, da bi putnik bio osudio tužaljke mnogih,
koji govore o goljetnom pustom krasu, o velikih težkoćah njegova
našumljivanja, jer smo ga ovaj put vidili većim dielom u
zelenom ruhu, obraštena bujnom travom i kriepkimi čbunjevi.


Nu ovo je ljetos bila iznimka, jer bijahu na mjesto žege
i pripeke sunca osobito u proljeću dugotrajne kiše, koje su