DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Imade danas mnogo šumara, koji osobito ciene arišove sastojine, te bi pod svaki način i svagdje rado uzgojili ariš, jer se s druge strane ne da tajiti velika vriednost ariševog drveta. ISTu svaka vrst drveća traži za pravilni svoj razvitak položaj i tlo od osobite kakvoće, isto tako i primjereno podnebije; pa prem je na dosta visokom gorskom onom grebenu preko 200 metara relativne visine nad dolinom potoka Sapote prividno za motrioca ariš preliepo uzraso , stoga mu je ipak drvo, koje se od njega očekuje, malo vriedno, jer mu nije ono jovste pravo naravno stanište i položaj. Drvo brzo uzraslih ariša imade velike godove, te je odviše lagano, mekano i šupljikavo, a kao gradjevno drvo od neznatne ciene i uporabe, dočim se drvo polaganije i pravilno uzraslih ariša na naravnom svom staništu vanredna cieni. Posvema su pako za uzgoj ariša neprikladna mjesta neznatni brežuljci ili ćak nizine. Prošav jošte nekoliko liepih omorikovih nasada, prispjesmo oko podne do mjesta i na čistinu „Poliorevno^^, gdje nas je u ime vlastnika srdačno pozdravio i počastio šumai^nik g. Scbeyex. Da ne budu godišnji troškovi za nasadjivanje tamošnjib površina odviše veliki, uzgajaju se sve potrebite biljke u posebnih sjemeništih, te se bljebom kao trogodišnje sadjenice presađjujii. Posije podne vidjesmo, kako mladim nasadom, i to na velikih povrsinah, prieti pogibelj od korova, a naročito od loših vrsti drveća, od kojih se je upravo breza radi lagano okriljenoga svoga sjemena vanredno pojavila. Svake se godine stoga bezobzirno iztrebljuje i izsieče prigodom čišćenja i proriedjivanja slično korovlje, doduše mučnim i skupim radom. Drvo se iz onih šuma najviše rabi u mjestu kao ogriev, kolje za vinograde, a đielom se pougljeni, te se vordernberžki laga^ ugljena t. j . 7% k. m. ugljena plaća sa 60 novč. Vraćajući se pod večer od mjesta Glažute kotlinom natrag u^ßatschah naiđjosmo jošte na pojedine tračnice nekoć postojeće i^ivozne drvene pruge, koju je konstruirao šumarnik Scheyer, i kojom su se izvažali bukovi podvalci (Schwellen). Jošte budi napomenut veoma čudnovat i zanimiv pojav: sjeme omorike palo je u staru i truhlu vrbu, ovdje izklijalo i poraslo |