DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 24 <-- 24 --> PDF |
24 posliedku dobre njegove strane, te da ni ovim zakonom ne bude ono polučeno, što se je želilo njime polučiti!" Razmatranja o stanju šuma ! gospodarstva II. šumskoga kotara imovne obćine otoöke, piše i)ušan Ilić šumar. Nijedno gospodarstvo ne može koristonosno biti, ako se vodi bez ikakve osnove i reda. To je prirodna posljedica, jer nesklad dovodi kaosu, a nevaljano kombinisanje gospodarstvenik odnošaja i činjenica propasti u gospodarstvu. Tu preduzimlju se takovi podhvati, koji ni najmanje ne odgovaraju ozbiljnoj gospodarstvenoj realnosti, te uslied toga promaše svoj cilj, mjesto lukrativnosti nastaje deficit, a na mjesto proizvoda pruža nam dragocjeni rad i glavnica gospodarstveni nazadak i propast — To je pravilo za cielokupno narodno gospodarstvo, to je pravilo i za privatnike. — Točna gospodarstvena osnova, sastavljena na temelju svih za gospodarstvo faktično potrebitik statističkih podataka, je refleks stupnja gospodareve inteligencije, to je garancija za uspješno gospodarenje, to je faktor, koji ne promaši svoga cilja, te koji vodi blagostanju i napređku. Prema tomu odlucih se i ja od svoje strane nešto obćoj koristi doprineti, nu vec unapred uzimgpm si slobodu moliti za oprost, ako ovi podatci ne budu tako točno sastavljeni, kako se to možda izčekuje, a ponajprije neka se u obzir uzme već i ta okolnost, da se ovaj šumski kotar jedva godinu dana nalazi pod upravom mojom, osim toga poznata je i manjkavost vrela, iz kojih bi se bar nekakvih podataka crpsti moglo! Kakogod u narodnom gospodarstvu stoji priroda kao proizvodni faktor na prvom mjestu, isto tako mora i šumska statistika odpoceti svoja ispitivanja o uplivu prirode na bitisanje šuma, te istom na tom temelju skupljenih podataka zidati sgradu daljnjega iztraživanja. Stoga cu i ja početi sa vanjskom prirodom, sa klimom, te orisati podatke, koji će bar nešto predočiti klimatičke odnoKaje te upliv istih na vegetaciju šumskoga rastlinstva ovoga kotara. Šumski kotar broj II. otočke imovne obćine sa uredovnim sjedištem u gornjem Kosinju velik je 20,161 jutro i 2340^ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 25 <-- 25 --> PDF |
-™ 25 a medjaši na sjeveru dielom sa šumskim kotarom broj L, dieiom sa kotarom broj III., na jugu sa ličkim okružjem, na iztoku sa-kotarom broj IV., a na zapadu sa odieljenom državnom šumom. Kroz njega teče riecica Lika u pravcu od jugo-iztoka k sjeyerO´Zapadu, gdje i ponire. Na zapadnoj strani kotara nalazi se u dolini Bakovac potok istoga imena i ulieva se u Liku pod gornjim Kosinjem. Na jugozapadnoj strani nalazi se takodjer potok pod imenom Tisovac, koji teče kroz dolinu Pazarišta. Ovo su dva najznatnija potoka, ostali nisu vriedni spomena. Sto se tiče srednje godišnje toplote, koja ylada u ovom šumskom kotaru, vrlo ju je mučno odrediti, jer se iznutar istoga ne nalazi nigdje metereologijska postaja, no u ostalom važiti ce i za ove predjele ono pravilo: cim se koji kraj više udaljuje od primorja prama sjeveru ili iztoku, tim mu je klima sve kontinentalniji, Toplota postizava svoj maksimum u mjesecu srpnju, studen pako u mjesecu siecnju. Izmedju vjetrova najjača je bura. Atmosferske oborine su u ovik predjšlih prilično obilne, najvlažniji su mjesec studeni i prosinac, a najveća suša vlada u srpnju i kolovozu. Upliv ovili navedenik klimatickik odnošaja na bilje i šume nije najpovoljniji, jer cesta studena bura, duga studena zima, a kratko prevruće i suko ljeto i naglo mienjanje topline oslabe a često i osujete vegetaciju. Riecica Lika i navedena dya potoka tako su neznatna, da se upliv istik na toplinu obližnjih krajeva sasma izpustiti može. Polag vertikalne razprostranjenosti bilja ubraja Sloser ove predjele u „drugi pojas" t. j . j,u pojas brdovite i gorovite zemlje." Najbolje uspieva tu prosta bukva (fagus sylvatica), jela (abies excelsa) i omorika (abies pectinata). Borba za obstanak pojedinih tih bilinskih vrsti ipak se je nedokučivom moći dovinula do gornjih odnošaja. Visoki na:ii bukvici i jelici to jasno dokazuju, Da vidimo sad upliv narodnoga života na obstojeće šume. Podatci 0 tom pokazati će nam faktični status suma, te ujedno pružiti gradivo, iz kojega ćemo zaključiti moći i na budućnost istih. Narod, koji se nalazi unutar ovoga šumskoga kotara, bavi se, kao u svih ovih predjelih, većinom stočarstvom. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 26 — Poljodjelstvo je ovdje veoma neznatno, što je naravski, jer doline, koje su ovdje jedino sposobne za poljsko gospodarstvo i koje bi uz druge okolnosti mogle biti obiljnim vrelom zarade i dokođka, pate godimice od povodnje, i to je najvažniji razlog, što se narod slabo bavi poljodielstvom, cesto bi mu sav trud Uzaludan i posijano sjeme izgubljeno bilo, zato se livade goje, voda bo livadam koristi, narod je dakle poradi elementarnih odnošaja već na stočarstvo upućen. Kako ova okolnost na obližnje šume djeluje, ne treba komentara; nadodje li voda ili nestane li ma na koji način krme, šuma je jedino pribježište. Posljedice pako šumske paše i s istom neobbodno skopčanih raznih šumsko-redarstvenih prestupaka i prestupaka proti šumskomu vlastnictvu, poßinjenih kresanjem oetinje i listnatih grančicaj najljepše se ogledaju u tužnih goljetih, što ovdješnja sela okružuju. — A gdje je osim toga rabljenje šumske stelje, koja takodjer veliku ulogu igra u devastiranju? Sve je ovo posljedica stočarstva, stoga reducirati stočarstvo samo na neobhodni minimum, a podignuti poljsko gospodarstvo, bio bi tomu najpreči liek. No žali bože sva ideja mora se razbiti o klisure stroge realnosti, o klisure regulisanja nesretne Like.^ Siromašno stanje ovdašnjega pučanstva te uslied toga i prirodjena mu rafinerija ne daje ovim predjelom značaj moralnosti, bar pod kakovim pojmom .ista danas postoji — Mučno je zaista odrediti, da li je nemoral uzrok, što ovaj šumski kotar godimice na 1500 prijavnica šumske štete ima^ ili su šume uzrok, koji narod sili na nemoralnost. Ja od svoje strane niti bi krstio narod nemoralnim niti bi šume okrivio, nego bi rekao da je to prirodna posljedica gospodarstvenoga stanja ovih krajeva. Tko bi hotio ukloniti štetan upliv nemorala na šume, morao bi ovaj narod moralisati; moralisati bi ga pako mogao jedino tim načinom, da mu otvori vrela poštene zarade i eksistencije. Neću ovim da uzimam baš u zaštitu pučanstvo, što nam štetu Ginij ma da je gornja okolnost bar u nečem opravdana, jer ima i drugih uzroka, koji i proti puku govore. Svakomu, koji je samo jedanput u ovih krajevih bio, poznata će biti neracijonalna trešnja gorivnoga drva. Svaka kuća 3kara uzđržaje oganj dan i noć. Nadalje neracijonalna kou |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 27 <-- 27 --> PDF |
_„ 27 - štrukcija stanova te uslied toga uzaludna prekomjerna trošnja i građivnoga drva jesu griesi, koji se opravdati ne mogu. Stanje šumarskog obrta n krajevih ovoga šumskoga kotara je veoma slabo, dapače nikakvo , a o kakovih znatnijih obrtničkih poduzećih ne može ni spomena biti. U čitavom kotaru nalaze se samo tri pile, jedna u Lipovompolju kod ponora Like, druga u Bakovačkoj dolini, a treća u Pazarištih. Radnja ovih pila je veoma neznatna, jer je samo perijodična; kad ušahnu vode, moraju i one svoju radnju sistirati. — Na Lici pako mučno je pile graditi poradi nespretnosti eventualnih dovoznih putova, a i šume su od iste udaljene. — Strojbarska i ugljarska obrt na istom su stupnju. — Koliko je meni poznato, nalaze se ovdje samo tri strojbara, dva u Perušicu i jedan u Dolnjem Kosinju. — Obrt ovaj nije im glavno vrelo zarade, nego nuzgređno. Mislim da sam time stanje strojbarstva u ovih krajevih dostatno ilustrirao. Tako je i sa ugljari, a nimalo bolje ne stoji ni sa rezbari, ni kolari, narod bo većinom sam pravi svoje orudje. 0 kakovoj gospodarstvenoj diobi rada tuj ni spomena ne ima, sve je obuveno u primitivnosti. Obrt stolarski takodjer je neznatan, većina kuća ne ima ni stolaca ni stolova, a kamo li drugih stolarskih proizvoda. — Još najčešći stolarski proizvodi, koji se nalaze, jesu „škrinje." Kolikoću izradjenoga tvoriva po ovih obrtih vrlo je mučno odrediti, jer obrtnici, kako rekoh, nuzgređ svoje obrti tjeraju. Isto je tako i sa cienom izradjivanja, pošto se obrtnici cesto od svojih konsumenta i prirodninami naplatiti daju. Mislim da mi napomenuti valja još jednu drvotrošeću obrt, koja će u ovih krajevih. kako mi se čini, najvećma zastupana biti, mislim naime palen je y ap na. Ako baš i ne ima stalnih vapnara, to mi se ipak proizvodnja vapna najvećom čini, a pojedine porodice imaju od svojih vapnenicah često najbolji dohodak. Pečeno vapno nosi se u Gospić i Otočac, odakle se dalje transportira. Navesti ću ovdje takodjer neke podatke ob upitnoj proizvodnji, koje sam crpio od samih vapnara. Vapnenica, koja može dati 488 hl. (800 vagana) pečena vapna, potroši 109 kubičnih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 28 <-- 28 --> PDF |
"...-28—. metara gorivnoga drva razne vrsti; na 100 hl. vapna dakle potroši se 22*3 kubičnih metra goriva. Uzme li se, da gorivno drvo razne vrsti ne košta po kubičnom metru više od 40´ novčića, a 61 litra (1 vagan) vapna 60 novčića (ciena na trgu u Gospiću ili Otočcu), to pošto svaki vagan (61 litra) potroši 0"14 kub. metra drva, potrošena je za isti vriednost od 6 novčića. Uzme li se nadalje, da ini proizvodni troškovi sa transportom do trga iznašaju po vaganu u najgorih okolno stih 30 novčića, to na vaganu vapna ima još uviek 24 novčića cista dobitka, ili drngimi riecmi; 0*14 kubičnoga metra drva, koje bi se za 6 novčića prodalo, nnovčuje se za 24 novčića, a cio kubični metar dakle umjesto za 40 novčića, prodaje se za 1 forint 71 novSič. Sada da vidimo, kako stojimo sa komunikacijami u ovom šumskom kotaru. — Veoma je mučno reći, da li komunikacije podižu i stvaraju trgovinu ili ova zadnja komunikacije. Toliko je poznato, da gdje ne ima sredstva, kojimi će se trgovati, da ni komunikacije pomoći ne mogu, pa i obratno. Trgovina i komunikacija su blizanci, jedna podpomaže drugu, druga diže prvu. — Sredstva za trgovinu, dakle šuma sposobnih za špekulaciju, ima ovaj šumski kotar, puteva pako malo, a što i ima, n najgorjem su stanju. 0 razširenju i usavršenju cestovne mreže rekao bi da najprije ovisi gospodarstvena budućnost ovoga kotara. Ima bo tuj takovih šumskih predjela, u koje još sjekira zavirila nije, već poradi nedostatka na izvoznih putevib počivaju do boljih vremena. — Ja mislim j da absolutno ne bi gradnjom puteva do deficita doći moglo. Za razred vriednote kojega šumskoga predjela te prema tomu i za platežnu taksu u ovih predjelih svakako je način izvoza najmjerodavniji faktor. Za šumski predjel n. pr. „Brujića vrh" postoji razred vriednote 3, 4. Da se provede put kroz taj predjel, svakako bi razred vriednote na 1, 2, skočiti mogao, a po tom i ciena šumskih proizvoda; pa ako bi se sravnio potrošak oko gradnje pnta sa povišenom cienom proizvoda, to i opet velju. da je deficit absolutno nemogućan. Samo glavne trakove cestovne mreže počiniti, pak bi već dostatno bilo za prvo vrieme, gradnja nuzgrednih ili bolje pobočnih trakova pako mogla bi se još odgoditi, ta ljudi su i tako vični još od prije, da u ovih krajevih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 29 <-- 29 --> PDF |
_ 29 ~ svoje proizvode do ceste najprimitivnijim klizanjem (bez ikakve umjetne predradnje) odpremljuju. Poznato je, da uz izvozne puteve i blizina trga jednu od najvažnijih uloga igra pri unovcivanju proizvoda. Za proizvode naših suma ta bar pogodnost postoji, imamo bo cetir trga, Grospić-Karlobag, Jablanac, Sv. Juraj i Senj. Moguće da će mi tko na ovo primjetiti, da ne shvaćam pojam distancije, ali ipak velim, da nam svi ovi trgovi daleko niesu, jer glavne ceste do pomenutih tržišta u dobrom su stanju te su narn i transportni troškovi razmjerno maleni. — Navesti ću ovdje bolje vjerojatnosti radi nekoliko faktičnih podataka o transportu pojedinih proizvoda te o troškovih istoga. Od gornjeg Kosinja do Senja stoji transport: od L komada vratila, dugoga 5´25 m. deb, *^/i2 cm. 40 nove. "„ 1. „´ ,r , ,, ^-O m. „ ^^/t2 cm. 30 „ „ 1. „ „ . „ 2-0 m. „ *^/i2 cm. 12 „ Od bordonala plaća se toliko puta po 2 fr. 25 novčića, koliko, kubičnih metara iznosi, nadalje od 1. komada vesla desetaka (7´80 m.) 40 novč. „ 1. „ „ devetaka (7-02 m.) 33 „ ´ „1. „ . „ osmaka (6´24 m.) 30 „ „ 1. „ „ sedmaka (4´76 m.) 25 „ „1 . „ , „ šestaka (4´68 ´m.) 20 „ od 1. komada gredice, duge 6-0 m., deb. ^´^/x5 cm. 40 novčića; od 300 komada šimle ili duge 2 forinta i 50 novčića. Ovo su transportne ciene na>ših najčešćih te najvažnijih proizvoda. — Za ostale trgove napominjati transportne troškove ´ bilo bi suvišno, jer si svatko prama gornjim podatkom može lahko razmjer stvoriti obzirom na ostale trgove i njihovu udaljenost i u obće sve okolnosti, po kojih seodredjuje ciena transporta. — Mislim da neću pogriešiti^ ako navedem još i podatke o izradjivanju, dakle o proizvodnih troškovih gore yeć navedenih produkta, time će se još bolje iznieti na vidik upliv daljine trga na vriednost šuma, jer i ciena radne snage podvržena je zakonu tražnje i ponude. U šumah u blizini tržišta više se producira, tražnja radnika je veća, te im je i ciena skuplja i obratno, a sve to ide na račun prodajne ciene gotovoga proizvoda. U ovom šumskom kotaru plaća se za izradjivanje: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 30 <-- 30 --> PDF |
^ 30 — 1. komada vratila, dugog 5-2B m. đeb. ^^jn em. 30 nove. 1. ,, ,. ^ 4-00´m. ,, ´^/i2 cm. 20 „ 1. „ „ , 2-00 m. „ ´^/i2 cm. 6-8 „ ^ Za izradjivanje bordonala plaća se toliko po 72 novčića, koliko kubičnih metara iznosi, nadalje za izradjivanje 1. komada vesla desetaka (7´80 m.) 50 novčića 1. „ „ devetaka (7*02 m.) 40 „ 1. . ,j ´ „, osmaka (6*24 m.) 30 „ i. ,, 5, sedmaka (4*76 m.) 25 „ " 1. „ „ šestaka (4-68 in.) 20 „ Za 1 komad gredice, duge 6*0 m. deb, ^^jis cm. 40 novčića. Za ciepauje 100 komada sindre dug. 1*20 m. deb. 1 em. 1 for. 20 nve. Za ciepanje 100 komada dužice, dug. l´OO m. deb. ^2 cm. 80 novčića. Izradjivanje 4 prostornih metara ciepanicagorivnoga drva stoji 1 for. 10 nove. Naprotiv dakle vidimo, da proizvodni troškovi razmjerno više stoje, nego sam transport, sto je sasma naravno, jer blizina trga uzrok je skupoći radne snage. -S druge strane pako snizuje ista transportne troškove, pa Ato se na jednoj strani gubi, nadoknadjuje se u neku ruku pogodnošću s druge strane. — Veliki proizvodni troškovi svakako će i odtuda proizticati, što radnici neracijonalno orudje rabe. Da je orudje za proizvodnju savršenije, radne snage manje bi se trošilo, a više i bolje bi se proizvadjalo. Neću time da velim, da radnici naši ne imaju pojma o napredku, to ne stoji, znaju oni da ima i boljega orudja, ali sredstva im manjkaju za nabavak istog. — I to će sve tako biti, doklegod orudje ne bude onaj nabavljao, koji kapitala ima. Sasma bi to drugcije izgledalo, da n. pr. naša imovna obćina na svoju ruku špekulaciju, tjera, u kom bi slučaju i napredno orudje sebi nabaviti morala. time se svakako ne bi ništa izgubiti moglo, jer usavršivanjem proizvodnih sredstva smanjuje se kolikoća rađa kao proizvodne činjenice. Osim ovoga nedostatka u orudju nalazi se još jedna cesta pogrieška kod naših radnika, a to je, što ne imaju stalnih mjera za dimenzije proizvoda. — Mjeri se tuj na tako zvane laktove (koja mjera kod svakog nešto varira), te tako se đogadja, da se prigodom certificiranja gotove robe ne moŽQ ni na dva komada naići, koja bi se u dimenzijah podpuno slagala. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 31 <-- 31 --> PDF |
™ 31 — ObiŽno su dimenzije veće, nego ih trgovci trebaju, a uz to roba prolazi ipak pod ustanovljenom mjerom; gubitak je tu očevidan. — Preostalo bi mi napokon još koju da reknem o uplivu granicećih privatnih šuma na cienu našega šumskoga posjeda. Privatnih šuma , ako veo tako i nazvati mogu goli krš. ovdje i ne ima, pa ako gdje i ima koja ralj to je tako neznatna stvar, da ne može ni govora biti o kakovoj konkurenciji našim šumam. — Drugčije bi to vec moglo biti obzirom na odieljeni državni šumski posjed, jer to je konkurent, kojega ne smijemo iz računa izpustiti. Nu u tom obziru već i ta okolnost nas unazadjuje, što je posjed naš (a ovdje napose II. šumski kotar) veoma raztrešen. Osim raztre.^enosti našega šumskoga posjeda tlače nas i servitutska prava, jer velika većina šuma naših potroši se na pravoužitničke potrebe. Uz to granice naše šume u ovom kotaru kao i kod svih ostalih kotara (kako već jednom rekoh) sa pučanstvom, i stoga zadaje manipulacija sa prijavnicami šumskih šteta najviše poslova u uredu. — Grodine 1880. imao je ovaj šumski kotar 1475 prija^niica šumskih šteta. — Pomenuti mi je još i lov u ovom šumskom kotaru. Šume ove pune su divljaci, te kad se uzme, da je lov Sitavoga kotara dan u zakup za 33 forinta, vidi se neznatnost ovoga nuzgrednoga dohodka. — Da li će se ova vrst nuzgrednoga dokodka ikad podići, to je pitanje, na koje se za sada još sigurno odgovoriti ne može. Pri završetku ovoga izviešća napomenuti mi je još, da nije ovaj kotar još od doba provedene segregacije nikakovih. znatnih šteta od elementarnih nepogoda pretrpio, te stoga ne mogu se navesti ni sredstva, kojimi bi se takove štete na najskodniji način umanjiti, eventualno prepriečiti mogle. Završujem ovim ova kratka razmatranja ob ovom šumskom kotaru u nadi, da će ih. poštovani čitaoci blago suditi iz razloga, koje sam već u uvodu naveo. |