DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 12 Odviše Msmo se udaljili od samog predmeta, kad bi se upuštali ovaj puta još i u potanje razglabanje organizacijedjelokruga tih pojeđinib ureda i grana, nu učiniti ćemo to prema potrebi i do sgode drugi puta. Zakon od II. srpnja 1881. Zakon od 11. srpnja god. 1881., kojim se razjašnjujUj odnosno preinaeuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih obćinah u hrvatsko-slavonskoj vojnoj Krajini, svojimi ustanovami toliko zasieca u sve odnošaje naroda hrvatskoga po Krajini, da mora sjegurno najveću pozornost svih mjerodavnih faktora uzbuditi. Zato i nalazimo rek bi svaki dan po raznih domaćih casopisih dopisa i olanaka, stranom takovih, koje mu ustanove opravdavaju i razjasnjuju, stranom opet takovih , te dosta temeljitih, koji nastoje njegove mane i manjkavosti izticati, odnosno pokazivati, Mi smatramo pojav taj posve naravnim, sjetimo li se samo, da je zakon taj do zadnjega momenta bio zastrt nekom koprenom tajnosti, koju mogaše tek samo nekoliko sretnika još i prije 11. srpnja odkriti, tako da je zakon ne samo narod, no i naše šumare toli iznenada zatekao, da će se tekar nakon pođuljeg razdobja moci s njim upoznati, odnosno sprijateljiti. Čitajući i proučavajući novi zakon, ter prateći pomno i savjestno sve, što se o njem u javnosti pronielo, čekasmo nestrpljivo, neće li nam tkogođ od one gospode imovno-obćinskih šumara, kojih se ipak u prvom redu tiču ustanove ovog zakona, i za naš list koju priposlati i tako ne uzesmo sve do sada sgodu, da se nanj osvrnemo, nu videći, da nam je svako izcekivanje s te strane uzaludno, to odlucismo u interesu stvari u našem listu spomenuti članak, što ga je, kako sjegurnošću uztvrditi smijemo, napisao jedan od najvrstnijih naših drugova u zagrebački dnevnik „Pozor^´ br. 28. i 29. od godine 1881. Napisao ga je i objelodanio strukovnjak^ koji je sjegurno tečajem svog višeljetnog već službovanja imao dovoljno sgode upoznati odnošaje i obstojnosti, a i potrebe naših imovnih obćina, pak zato ćemo taj članak tuj spomenuti; |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~13 ~ „Institucija imovnih obcina jest jedna od najvažnijih u zemlji, jer ona imade upravljati i gospodariti velikim narodnim dobrom i podmirivati velike narodne potrebe. Dakle upravo zato, što je rečena institucija tako važna, vriedno je i potrebno, da se onaj zakon, na kojem se ona osniva i uz koj živiti ima, u javnosti naposeb kritici podvrgne i razjasni." j,Grlede prvobitnoga zakona o imovnih obćinah od 15. lipnja g. 1873. kao takovog, morati je u kratko reći, da je bio — kao što je obće mnienje i osvjedočenje — vrlo nepođpun, manjkav i da svrsi ni najmanje odgovarao nije< — To su uviđili i odlučujući krugovi vieje oblasti, te su Njegovomu Apostolskomu Veličanstvu našemu kralju podastrli osnovu zakona, kojim se je onaj prvašnji imao tako popuniti, da bude svojoj svrsi odgovarao." U-´ ´^^"^^ „Dok se je olb osnovi tog zakona prije njezine potvrde u glavnih crtah u javnosti govorilo, mislilo se je i bilo je nade, da će se stvoriti zakon, koj ee gospodarstvo imovnih obcina ne samo spasiti, nego i unaprediti. Medjutim, kada cieli zakon nakon njegovoga proglašenja u svakoj njegovoj pojedinosti saznadosmo, uyjerismo se^ da nas je ona nada prevarila, jer se niti ovim popunjenjem zakona o imovnih obćinah neće naum- Ijena svrha postići!" „Uzrok manjkavosti tog zakona jest: što osnova njegova nije plod višestranoga izkustva i mnienja, već je osnovana izkljucivo na temelju mnienja i nazora jednogajedinoga čovjeka." ,^^ „Ako se je htjelo, da osnova zakona svojoj syrsi odgovara, nije se izradba njezina smjela povjeiiti samo jednoj osobi, već je trebalo, kao što drugdje biva, pozvati posebno povjerenstvo i prizvati uvaženije i izkusnije Žlanove zastupstva imovnih obćina, izkusnije predstojnike šumsko-gospodarstvenih ureda i druge strukovnjake. Na temelju njihovih nazora trebalo je sastaviti jednu cjelinu i na toj podlozi onda osnovati osnovu zakona o imovnih obćina. Ovako sgotoyljenu osnovu valjalo je zatim prije nego se gotova Njegovomu Veličanstvu kralju na potvrdu podnesla, javnosti priobćiti i saslušati nazore drugih mudrih ljudi." „Da se je tako postupalo, imali bi danas zakon o imovnih obćinah, koji bi bio prava blagodat za krajišnike. Medjutim toga nije bilo, pak stoga si smatramo za dužnost razmotriti |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 14 <-- 14 --> PDF |
. — 14 — vriednost toga novoga zakona i iztaknuti njegove mane. Po najprije iztaknuti nam je priznanje zakonodavcu, što se je ovim novim zakonom pobrinuo, da bude podpuno zadovoljeno pravu i potrebi; vršiti kontrola po narodu nad upravom i gospoda renjem njegovim dobrom, i ovime razpolagati!" ,,Obćinske su šume vlastnictvo naroda , pravo je dakle i to: da narod ima po svojem zastupstvu i moć u stanovitoj sferi nadzirati činovnika u vršenju njegovih dužnosti!" „Dobro je stoga u novom zakonu, što se u §. 1. naputka za provedbu zakona od 11. lipnja 1881. o odkupu šumskih služnosti itđ. — jasno odredjuje: da se oni, koji pravo na uživanje obćinskih šuma imadu, jednom za izvjestno ustanove^ jer to pravda zahtieva i što isti zakon opet u §. 1, „zakona kojim se razjašnjujuj odnosno preinacuju neke ustanove itd." — propisuje i nalaže: da samo oni mogu birati i mogu izabrani biti u zastupstvo imovne obćine, koji pravo služnosti u šumah ovih imadu, jer tako logika i pravda´traže!" „Dakako -da to nije pravo onim, koji su se šepirili i tjerali svoje većinom sebične svihe do sada ondje, gdje im mjesta ne bijaše, jer odlučivaše većinom štetno o dobru drugoga; nu pravda i logika ne smiju nikakovim slavičnostim, sebičnostim i pohljepara mjesta ustupiti, tim više, što će se — tvrdo smo uvjereni — i medju pravoužitnici naći dovoljno takovih,- koji će moći svojim dobrom bolje i koristnije razpolagati, nego li su to oni činili, koji nisu za to dobro ~ jer tuđje — dovoljno ljubavi imali-— Većina takovih nastojala je samo oko toga, kako bi to dobro čim više u osobne koristi obraćala, ne tareć si glave radi budućnosti onoga, o kojega je dobru´odlučivala." „Da onaj, čije je dobro, bude sa ovim na svaki način bolje razpolagao, nego li onaj, koji znade, da to dobro nije njegovo, a može ga dobrano u svoju osobnu korist obratiti, naravna je psihologicna istina, koju nije kadar nitko oprovrći." „Zaliti je^ što rečeni zakon ne sadržaje u sebi onoga, što je od tolikoga zamašaja po šumsko gospodarstvo; što nije izrično izkljućio od aktivnoga i pasivnoga izbornoga prava one, koji sa šumskimi proizvodi imovnih obćina špekuliraju. — Da takovi ljudi sjede kao zastupnici u jednom tielu, te sami odlučuju 0 svojoj osobnoj koristi, ne može se složiti sa zahtjevi morala, te se takova okolnost žali bože sveudilj trpi još samo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 15 <-- 15 --> PDF |
™ 15 — kod tako po narod važne institucije, kao što je imovna obcdna. — Medjutim nadati se je, da će ono, što je zakon propustio učiniti za unapriedjenje imovnih obćina, čim skorije visoka vlada naredbom t. j . da će ona izkljuciti špekulante s drvi od aktivnoga i pavsivnoga prava izbora za zastupstvo imovnih obćina." „Dobro je u navedenom, novom zakonu, što se je on u §. 6. i 7. pobrinuo za pristojnije stanje i budućnost činovnika imovnih obćina, jer je — moramo iskreni biti — prvobitni zakon od 16. lipnja 1873. glede toga bio ATIO žalostan, buduć da je činovnik imovnih obćina imao samo velike brige i odgovornosti, al njegova budućnost bila ]e na vrbi svirala — bila je tamna i bez utjehe." „Uvjereni sinOj da će svaki činovnik rado doprinositi onaj prinos u mirovinsku zakladu,, koj mu se novim zakonom propisuje/´ ,,Uz sve to će ipak nekojim od činovnika, naime onim^ koji su prije valjanosti tog zakona namješteni, smutiti, dapače uništiti ovo veselje §. 9. istoga zakona, koji propisuje: da jam čevinu — i to razmjerno prama jaračevinam drugih javnih či novnika, preveliku u iznosu od jednogodišnje plaće — moraju usljed provedbene naredbe od 16. kolovoza g. 1881. br. 14676 položiti i oni činovnici, koji su prije valjanosti noyog zakona namješteni. — To je po većinu njili iiprayo ubitačno, jer većina toga zahtjeva neće moći izpuniti/^ „U ostalom čini nam se, da ova jamčevina ne ima baš niti svrhe, jer onaj, koji kani štogod pronevjeriti, neće — osim da je lud -- staviti na kocku svoj i možda svoje obitelji život za onoliko, što bi jedna ovakova jamčevina doseći mogla/´ j,Posljedica propisa za ovakove jamčevine biti će ta, da će mnogi siromašni Hrvat morati napustiti službu šumara kod imovne obćine, te će i ovakova mjesta moći dopasti di^ugim." „Za napredak službe kod imovnih obćina vrlo je probi tačno, što si je imenovanje činovnika i službenika priđržala po §.8. novoga zakona vrhovna zemaljska upravna oblast uz sta noviti upliv odbora, jer je do sada bilo imenovanje činovnika i službenika izključivo pravo zastupstva/^ „Usljed toga se je dogadjalo, da su izbori — osobito lugara ~~ dobrim dielom po službu kod imovnih obćina bili više na štetu, nego li na korist, a ,to stoga, što se kod izbora služ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 16 benika većinom nije gledalo na sposobnosti kompetenta, nego je skoro svaki odbornik i zastupnik gledao, da svojega štitnika samo iz osobne naklonosti i raznih drugih uzroka i okolnosti u slnžbu protura i u njoj ga uzdrži!" „Po zakonu od 15. lipnja 1873. bijaše za napredak šumskoga gospodarstva — (to mora svatko nepristran, bezstrastven i nesebičan pripoznati) vrlo štetno, što je strukovnjak u svom strukovnom poslu bio odviše odvisan od zastupstva; taj štetni upliv trebalo je öim prije odstraniti, a uklanja ga za dobro stvari sada ovaj novi zakon od 11. srpnja 1881." „Da gospodarstvo, budi kakovo mu drago, ne zapinje na štetu vlastnika, neobhodno je potrebno u upravi gospodarstva, da svatko, tko kakovu funkciju u gospodarstvu obavlja, svoj položaj, svoj djelokrug, svoju dužnost i.svoje pravo točno znade i poznaje. Po zakonu od 15. lipnja 1873. toga žali bože nije bilo, te se i u tom pogledu novi zakon odlikuje pred starim; po novom naime zakonu znade i poznaje svaki funkcionar u gospodarstvu imovnih obćina bolje i točnije svoj položaj, svoj djelokrug, svoju dužnost i svoje pravo, nego lije to do sada bilo." „Za što sigurniji napredak svakoga gospodarstva imade biti ureditelju njegovu prvom brigom i dužnošću, da si način gospodarenja cim prije osnuje na stalnom temelju i na naeelih poznatih, prokušanih i za postignuće svrhe shodnih; obzirom na ovu okolnost imovnih obćina pobrinuo se je noyi zakon^ da se naputkom za izmjeru, procjenu, uredjenje i gojitbu šuma, šume imovnih obćina cim prije valjano za uspješno gospodarenje urede!" „Svaki valjam i umni gospodar, kada snuje kakovo gospodarstvo ili se već njim bavi i isto prosudjuje, mora prije svega uvažiti: je li mu njegovo gospodarstvo neobhodno nužđno za samo uzdržavanje njegovo i njegove obitelji ili mu služi više kao predmet za špekulaciju, da svoj imutak pomnoži," „Jer se imovna obćina bavi predmetom gospodarstvenim, to i ona mora prije svega ono uvažiti, što gore navedosmo. — Kada pako to učini, onda mora zaključiti: da je gospodarstveni predmet imovne obćine, šuma, takav predmet, koji ne samo da može i ima s jedne strane služiti za špekulaciju, nego da je glavna svrha toga predmeta upravo opredieljena za uzdržavanje života pučanstva i njegovoga gospodarstvenoga napredka |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 17 u obće. Suma je dakle oboi predmet, Icoj se mora uzdržati i koj posebnu gospodarstvenu upravu zahtievaž´ „Uprava pako može biti valjana i za napredak upravnog predmeta sposobna samo onda, kada u njoj ništa ne manjka, što u njezin cjeloviti stroj spada ^ ustanovljen polag neobhodnib i neodklonivih potreba 1^^ „Kada je dakle osobito obćinska šuma predmet, koj se mora uzdi´žati, — kada je za takov predmet neobbodno nuždna i neka stanovita uprava, koja se mora uzdržavati, to je i nara vski, da se urediteJj gospodarstva mora pobrinuti, kako da namakne sredstva za neobbodno nuždnu upravu i za samo uzdržavanje svoga gospodarstva. Zato se i mora odobriti §. 17. novoga zakona o imovnib obćinah, koji govori o prinosu članova imovne obćine za podmirenje poreznih i upravnih troškova u onom slučaju, kada za njihovu podmirbu ne bi dosegnuo potrajni godišnji užitak." 5,Ovo je, kako već prije đokazasmo, tako opravdana stvar, da joj prigovora temeljitoga ne može biti, te će joj samo oni prigovarati i o njoj kao tobože o velikom narodnom teretu govoriti, kojim je obćenita uprava zazorna i koji bi najvoljeli vidjeti nikakovu ili bar takovu upravu, gdje bi oni na nju mogli uplivati, da mogu onda muzti narodno blago za svoju osobnu korist. Prigovore takovih ljudi glede ustanove navedenog §. l7. neće nitko razborit i nesebičan uvažiti niti se na nje osvrtati. Ova ustanova isto je tako opravdana kao i one zakonske ustanove glede podmirenja upravnih troškova političkih obćina, te i drugih u upravi neobhodno nuždnih potreba, za koje obćinari moraju doprinašati!" 5,Kao što smo do sada iztaknuli nekoje važnije potrebe, kojih se valja držati kod uredjenja svakoga gospodarstva i na koje se je, u koliko je do sada iztaknuto, i novi zakon o imov nih obćinah obazro, tako nam sada preostane osvrnuti se na onu ustanovu novog zakona, koja govori takodjer o jednoj ne manje važnoj potrebi kod uprave javnoga gospodarstva, a to je kazna onih službenika, koji se pronadju krivimi zanema renja njihove službene dužnosti ili zloporabe u njihovom služ benom položaju." „Za činovnike i službenike, odnosno lugare kod imovnih obćinaj valja onaj isti kami zakon, koji je za javne činovnike 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 18 <-- 18 --> PDF |
^ ^ m — i službenike u gradjanskoj Hrvatskoj propisaiT. Sto sp tiče ocjene toga krasnoga zakona, to se njime ne možemo obzirnije baviti, jer ne spada na nas predmet, nego nam je samo toliko napomenuti: da će ustanove toga karnoga zakona gledom na lugare po napredak službe blagotvorno djelovati, pošto će sada neposredni glavar lugara više u vlasti imati, nego je to do sada bilo, i pošto je kazneni postupak puno kraci i jednostavniji. Ovo je osobito probitačno gledom na pogrieske lugara s razloga, što ovi radi nedovoljnoga naobraženja ire vrše svoju službu toliko iz čuvstva napram predmetu, koj im je povjeren, koliko radi svojega boljega obstanka, oni naime misle, da im mora biti prva briga, kako će ponajprije sebi samim u službi čim veću moguću korist osigurati!" „Do sada iztaknusmo dobre i samo nekoje zle strane novog zakona o imovnih obeinah. Da budemo kadri stvoriti konačni sud 0 valjanosti tog zakona, treba nam razsvietiti malo pobliže još i zle strane istoga, koje će uplivati tako, da ne bude njime namienjena svrha postignuta." „Svaki zakonotvorac morao bi kod sastavka zakona ponajprije to imati na umu, da osnuje zakon, kojega će provadjanje po narod eim jeftinije biti, a da se kod toga ipak postigne svrha, za koju je dotični zakon opredieljen. Ovoga načela trebali bi se zakonotvorci osobito kod nas strogo držati, jer je očita tužba na zlo financijalno stanje zemlje. Zato upravo i žalimo, da se kod stvaranja novoga zakona za imovne obćine nije ovo načelo ni najmanje uvažilo." „Čim u taj novi zakon zavirimo , opažamo umah u početku ustanovu §. 5., po kojoj je predsjednik zastupstva imovne obćine po ovu preskupa institucija," „Po ustanovi §. 18, „naputka za službovanje i gospoda^ renje kod imovnih obćina" zadaća je predsjednikova supodpisivati podneske i dopise šumsko - gospodarstvenog ureda na oblasti, urede i stranke; za takove podpise imade se predsjedniku po gore napomenutoj ustanovi opredieliti godišnja nagrada od nekoliko stotina forinti. Ta ustanova po nas je nepojmiya. Predstojnik šumsko-gospodarstvenog ureda imade u obće u uredu i izvan ureda ~ kao što je naravski ~ voditi i nadgledati svukoliku upravu i gospodarenje, za koje je on odgovoran, cuduo je dakle da uz njega imade uz sve to biti na |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 19 <-- 19 --> PDF |
~ 19 - mještena jošte jedna osoba bez posla i odgovornosti uz znatan trošak imovne obćine, lih samo radi jednog imena, koje stavlja na spis, kog možebiti cesto niti ne razumije!^´ „Predsjednik je kod gospodarstvenog txreda skroz nepotrebna i suvišna osoba; jer prvo ne ima on usljed novoga zakona u uredu faktično nikakova posla, a drugo ni ne može mu se bog zna kakav posao dodieliti, osim da bude u pomoe pisaru kod prepisivanja!" j,Nu ne samo da predsjednik ne može u uredu nikakav uredovni posao obavljati, nego on ne može, pogledom na javni moral i ugled predstojnika gospodarstvenog ureda, kao osoba bez strukovnoga znanja, a u više slučajeva i osoba nedovoljnoga obcega izobraženja, niti kontrolu voditi; a kad bi i imao svojstva za vodjenje kontrole, ne bi takove u osobi predsjednika ni najmanje trebalo, jer tu kontrolu vodi sasma dovoljno po novom zakonu u prvom redu vladin povjerenik, a onda odbor, zastupstvo i osobito šumsko nadzorničtvo, koje se baš ponajviše radi kontrole gospodarstva i uprave imovnih obćina kod vrhovne upravne oblasti ustrojiti imade!" „Položaj predsjednika po. novom zakonu jest dakle neoprovrzivo nepotreban i po imovnu obćinu velik neopravdan teret. — Nu ne samo to. Položaj predsjednika po novom zakonu može i biti će usljed ustanove §. 19. „naputka o službovanju i gospodarenju kod imovnih obćina" vrlo štetonosan po službeno poslovanje kod gospodarstvenoga ureda^ jer će njegovim uplitanjem u ono, o čem ni j)OJma ne ima j poslovi samo zapinjati!" „Kao što je trošak, opredieljen za nagradu predsjednika, skroz netemeljit i neopravdan, tako je on upravo i nedokučiv, jer nagradjivati s jedne strane nekoga na obći račun naroda za to, što nikakva posla niti odgovornosti ne ima, a s druge strane, kako to kod većine imovnih obćina biva, uzkraćivati trošak za ono, što je opravdano i za upravu neobhodno nuždno — stvar je, koja se ne daje dokučiti. Imovna obćina ne ima odkuda novac uzalud bacati, te bi bilo razborito i daleko koristnije, kad bi se onaj novac, opredieljen za nagradu predsjednika, upotrebio za druge u imovnoj upravi po napredak gospodarstva neobhodno nuždne potrebe." |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 20 <-- 20 --> PDF |
, , ^ 20 . , „Isto tako kao sto je položaj predsjednikov i njegova nagrada za imovnu obćinu suvišan i nepotreban teret, tako isto jest i ono povjerenstvo, koje imade ustanoviti popriecnu godišnju potrebu na gradjevnom drvu pravoužitnika,´´ „Takovo povjerenstvo i provedba njegove zadaće stajati će imovnu obćinu silu božju novaca,, bes; ćesa bi ona sasma laliko biti mogla. — Ustanoviti popriecnu godišnju potrebu na gradjevnom drvu stvar je takova^ koja iziskuje mnogo truda i vremena, a ipak opredieljenje takove potrebe ne može imati onu točnost, vriednost i sjegurnost, koja se misli postići. — Nadalje nije to opredieljenje niti od druge kakove osobite važnosti i potrebe, pošto se zdanja i onako po šumarih svake godine radi opredieljenja nuždne gradnje izviditi moraju, a doznaka se obzirom na kolikoću gradjevnog drva ne ravna jedino po potrebi, nego ponajprije osobitim obzirom na mogući potrajni šumski užitak/´ „G-lede ustanovljenja gradjevnog drva, koje se za pravoužitnike mora i može godimice izdati^ bio bi najjednostavniji^ najsigurniji i najjeftiniji sliedeći način i postupak; „Svake godine, prije nego se drvosjecne osnove sastave — dakle proljećem i početkom ljeta — prijave se po svojih obćinskih uredib sumsko-gospodarstvenomu uredu u opredieljenom roku one zadruge, odnosno oni pravoužitnici, koji su uvjereni, da im gradje za pravljenje novoga ili popravak staroga zdanja ueobbodno nuždno treba, Kada se ovi prijave, izadje po dobivenom nalogu kotarski šumar, a uz njega mjestni poglavar u odnosno selo i razvidi zdanja prijavitelja, te ustanovi za buduću godinu neobhodno nuždno gradjevno drvo i sastavi o njem shodan izkaz. Kod sastavljanja drvosjecne osnove uzme se obzir na ustanovljenu tako potrebu, i na ine potrebe na ogrievnom i tvorivnom drvu. To je jednostavan i najjeftiniji način, kojim se ono isto postigne, sto i sa onim kompliciranim i vrlo skupim, kojega propisuju ustanove novoga zakona i njegova naputka." „Pošto je dakle provedba ovih ustanova sasma nepotrebna i imovnoj obćini na veliki teret, to bi višja oblast u dobro i napredak imovnih obćina i naroda činila, kada na tu provedbu ne bi silila!´^ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 21 <-- 21 --> PDF |
„Kao što nije bilo nužđno propisati tako komplicirani i skupi postupak za opređieljenje godišnje potrebe gradjevnog drva, tako nije bilo nuždiio ni propisati onako komplicirano blagajničko rukovanje i obračunavanje." „Dosadanje računovodstvo i nakovanje blagajne kod imov nib obćina odgovaralo je sasma svojoj svrsi, jer je bilo jedno stavno vrlo dobro pregledno i jeftino, dočim ee ono po novom zakonu biti komplicirano i daleko skaplje, jer će više osoblja i pisarničkog materijala trebati." j,U oboe morati će imovne obćine usljed novoga zakona odviše trošiti na pisarnički materijal, da se uzmognu izvesti provedbe, koje smo do sada naveli i koje ćemo jošte navesti, a bez kojih bi se sasma lahko moglo biti." „Uz do sada navedene preskupe a nepotrebne ustanove novog zakona jest preskupa i nepotrebna jošte i ona, koju na vodi §. 56. „naputka za izmjeru, procjenu, uredjenje i gojitbu šuma", kojom se propisuje, da procjenitelji i zemljomjeri svoje zimske radnje kod šumskoga nadzornictva u Zagrebu obavljaju. — Gospodarske osnove za sve šume ne mogu se, ako želimo, da svojoj svrsi odgovaraju, sve po jednom kalupii stvoriti. Kod sastavljanja gospodarstvenik osnova treba dobro uvažiti sve okolnosti, potrebe i odnošaje, koji na sadanje gospodarstvo uplivaju, kao i one, koji će i za buduće gospodarenje važiti. Te odnošaje, okolnosti i potrebe pako mora u prvom redu znati i dobro poznavati upravitelj gospodarstva, odnosno šumskogospodarstvenog ureda, koji je radi toga i pozvan, da uz procjenitelja u prvom redu kod sastavka gospodarske osnove sudjeluje. Nadzornictvu pako može po našem uvjerenju u toj stvari biti samo ta osobita zadaća; da prosudi, kada mu se osnove podnesu, jesu li naime sastavitelju, kada je osnovu sastavljao, bila pred očima glavna načela nmnoga i racijonalnoga šumskoga gospo´darstva u stanovitib šumskih i prometnih odnošajih, kao i možebitni osobiti kakovi interesi, i potrebe pravoužitnika imovne obćine." „Usljed toga bilo bi dakle najprobitačnije i najjeftinije, kada bi se zimske radnje procjenitelja i zemljonijera imovnili obćina obavljale u sjedištu šumsko-gospodarstvenih ureda." „Uz sve do sada navedeno imademo se jošte obazrieti na jednu ustanovu novog zakona o imovnih obćinah, koja bi mogla |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 22 ~ vrlo štetno uplivati na Sumarenje u obcinskih šumab, a to je ona ustanova §, 10. „naputka za službovanje i gospodarenje kod imovnih obcina", kojom se daje pravo pojedinim selam i mjestnim obcinam, da se iz zajednice imovne obćine mogu izlučiti. — „Kada se je takova ustanova stvarala, nije se sjegurno mislilo ni najmanje na budućnost/´ „Dielenje šuma imovnih obcina na pojedine političke obćine ili dapače na pojedina sela bilo bi za napredak i sam obstanak obcinskih šuma, koje i onako nisu baš tuste, absolutno ubitačno. — Tko si iole znade predstaviti stanje šuma imovnih obcina, njihovu zadaću, gospodarenje š njimi, potrebe i odnošaje žiteljstva, taj mora doći do osvjedočenja i zaključka, da se onakovo dieljenje šuma ne bi moglo obaviti bez uštrba po gospodarstvo i bez žalostnih posljedica. Sume imovnih obcina razštrkane su u teritorijumu, one su raznih sastojina i sječene su do u zadnje vrieme većinom bez ikakovih obzira na položaj pojedinih sela i mjestnih obcina, jer su u području gdjekojih obcina skoro sve stare sastojine izsječene, dočim je u području drugih opet vrlo malo sječeno." „Nu ne samo da su šume u podrucjih raznih obcina gledom na dosadauje siečenje vrlo različite, nego su to i gledom na same vrsti i sposobnost njihovoga drva. — U području jedne obćine nalazi se ogromnom većinom ili barem dobrano gradjevnoga i tvorivnoga drva. Dočim pako žiteljstvo iz svakog područja imade stanovite i stalne potrebe na ogrievnom, kao gradjevnom i tvoriynom drvu, —- dočim se te potrebe usljed navedene različnosti sastojina mogu samo uzajamno u podi-učju većine obcina nabavljati, naravska je stvar, da bi pravedna i koristna po stranke dioba šuma iziskivala silesiju vremena i troška, te bi tih sastojina prije i nestalo, nego bi se dioba konačno provela. — Dioba šuma bila bi dakle ne samo iz flnancijalnih, nego i gospodarstvenih razloga štetna, neprobitačna i glede samog obstanka šume problematična, te bi onaj, koj bi ju pokušao u ozbiljnosti provesti, počinio na šumi atentat!" „Diobu obcinskih šuma većinom takoyi zahtievaju, koji u sadanjih okolnostih ne vide dovoljno svojih prsta u šumi i koji sada ne mogu tako lahko svoje sebične namjere udjelotvoriti, te oni, koji u obće posljedak diobe predviditi ne mogu. — Njoj bi ae veselila prilična četica miernikaj šumskih procjenitelja |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 23 <-- 23 --> PDF |
^ 23 ~ odvjetnika, obćinskih načelnika i kojekakvih zastupnika, koji bi ju Čim moguće dulje provadjali, ali ne toliko za korist puka, koliko za korist svoju, jer bi veći dio šume otišao u njihov džep i omastio njihovu bradu i brkove, docim bi puk mogao po obavljenoj diobi nad oglobljenimi kostmi, naime nad zemljom, obraslom mjesto hrastom^ bukvom i jelom, dračem^ korovom i kupinom — jadikovati i proklinjati nepromišljenost onih, koji su bili povod diobi neopravdanoj niti s financijalnoga, niti s gospodarstvenoga gledišta." „Onim pako, koji za dokaz opravdanja diobe šuma imovne obcine navađjaju obćinske šume provincijala i gospodarenje s timi sumarni, može se viknuti: da ti ljudi prvo ne znaju, kako su obćinske šume u provincijalu, a kako su opet one u bivšoj vojnoj krajini nastale, i drugo, da im je šumarenje i njegov napredak sa obćinskimi šumami u provincijalu baš tako poznato, kao i s onimi u Africi!" „Do sada smo sravnili dobre i zle strane novoga zakona o imovnih obćinah; medjutim prije, nego li naše promatranje 0 ustanovah tog zakona završimo, osvrnuti nam se jošte na nešto." „Koli u zakonu, toli u gore naznačenoj provedbenoj naredbi za taj zakon, nije ništa spomenuto o dopustih činovnika i službenika, akoprem je davanje dopusta u upravi dosta važna stvar. Potrebno je dakle, da se naredbom točno označi: tko, komu, u kojem slučaju i na koje vrieme ima pravo podieljivati dopust." ,,Kod osnivanja i proglašivanja svakog zakona mora onaj, koji zakon izdaje, i na to paziti, da slog zakona bude dosta razumljiv, jasan, te gledom na pravopis i valjane izraze točan, jer onda i zakon svojoj svrsi bolje odgovara." „Ako gledamo, je li tako kod novoga zakona o imovnih obćinah, opaziti ćemo žali bože da nije, jer je hrvatski tekst tako loš , da se čovjek mora upravo čuditi i pitati, je ii taj zakon sastavljen u Hrvatskoj?" „Ovime smo došli do zaključka promatranja o novom zakonu za imovne obćine, a zakljuoujuć izrazujemo naše uvjerenje: da će zle strane toga zakona — osobito onih ustanova^ kojih je provadjanje preskupo i nepotrebno — prevagnuti u |