DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 1 <-- 1 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST. Br, 1 U Zagrebu dne 1. siecnja 1882. God. YI Još koja 0 reorganizaciji uprave i gospodarenja u hrvatskih obćinskih šumah. Pošto je upravljajući odbor brvatsko - slavonskog šumarskog družtva na dnevni red ovogodišnje glavne skupštine bio stavio takodjer i razpravu pitanja „o reorganizaciji uprave i gospodarstva a naših obćinskih šumah", to smatraše urednictvo ovoga lista umjestnim još i prije same skupštine bar u najgiavnijih crtah spomenuti svoje nazore o tom predmetu (u elanku na str. 163. IV. svezka g. 1881. ovoga lista). Objelodanjujuć spomenuti članak ne htjedosmo medjutim, kako no se veli: „sa farbom van", i to u toliko ne. u koliko nije baš neobhodno nuždno bilo, misleć da ćemo i onako imati doyoljno sgode nazore naše i pobližje na samoj skupštini razviti, odnosno podkriepiti i razjasniti. Zato i priznajemo, da smo tamo koješta samo natuknuli, ne upuštajuć se u temeljno razglabanje. Nu da je spomenuti članak kraj svega toga ipak pogodio cilj, svjedoče nam međju ostalimi takodjer i članci u „Obzoru" br, 176, i 180. od 1. i 5. kolovoza 1881., u „Narodnih Novinah" br. 261. od 3. studena 1881. i u „Agramer Zeitung" br. 253. od 5. studena 1881. itd. j koji potiču od doista uvaženih osoba, a i sadržajem su takovij da moramo razjašnjenja radi piscem rečenih članaka u glavnom i prije svega još siiedece spomenuti^ pošto nam žali bože nije ta sreća mogla (i to s više razloga, ponajpače pako stoga, što sami pisci rečenih članaka nisu na skupštini prisutni bili) na samoj skupštini u dio pasti. Pišući spomenuti članak za „šumarski list" imadosmo prije svega samo reorganizaciju obćinske šumarske uprave pred očima, smatrajući reorganizacija samog gospodarstva u šumah, toj šumarskoj upravi neposredno podvrgnutih, tek nuždnom i neob |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 2 <-- 2 --> PDF |
-^ 2 liodiiom posljedicom prva^-^nje. Zato se nismo niti obazirali na po.-^tojecu naredim o gospodarenju po urbarnili obćiuskih sumali, kao ni one tičuće se gospodarenja imovno-obcinskiii suma posebice^ već smo samo nastojali iztaknuti one činjenice obćinske šumarske uprave, koje smatrasmo, da su u najužem savezu s provedbom sam e reorganizacije zemaljske šumarske uprave . Samo, se po sebi pako razumieva, da se na tako zvanu državnu šumarsku upravu kano organ zajedničke ugarsko" hrvatske vlade, koji može samo posredno nadzoru naše kr. zemaljske vlade podčinjen biti, (u koliko uprava u Hrvatskoj se nalazečih šuma ne leži u okviru naše autonomije) nismo mogli obazirati. Iz toga pako .sliedi, da smo, govoreći o reorganizaciji obeinske šumarske uprave, mogli prije svega imati pred očima samo upravna našoj kr. zemaljskoj vladi neposredno podčinjenih obćinskih i imovno-obćinskih šuma, na koje se imadu skoro svi u spomenutom članku iztaknuti navodi protegnuti. S^ druge strane opet i nehotice bi morali u okvir takovih razmatranja 0 reorganizaciji naše zemaljske šumarske uprave nzeti takodjer razmatranje reorganizacije tako zvane političke Šumarske upra.ve t. j , organizaciju onih političkih orgaiia, kojim prije svega prinadleži pazka nad točnim izvršavanjem ustanova oboega šumskoga zakona, naravno predmnievajuć, da će se i u nas politička .šumarska uprava i policija neodvisnom učiniti od same zemaljske (obeinske, gospodarske) šumarske uprave: jer docim jedna bdije nad izvršivanjem ustanova obćeg šumskog zakona, imade druga tek samo rukovoditi upravu i gospodarstvo samih (obćinskih; im.ovno-obćinskih i zakladnih), pod neposrednom upravom naše vlade stojećih šurna. Politički šumarskoupravni činovnici pako imadu isto tako kao što na obeinske i imovno-obćinske^ i na di´žavne kao i. privatne šumarske organe paziti, da svojimi naprem.ci ne krnje ustanove obćeg šumskog zakona. Takovi su organi u, pr. šumarski nadzornici u Ugarskoj i Austriji, Prema toinn ne smiju šumarsko-politički činovnici biti ujedno i šumarsko gospodarski upravitelji Sumaj niti s ovimi stajati u službovnojn jedinstvu^ kao što baš n. pr. do sada naši županijski nadšinnari i obćinski kotarski šumari. Toliko smatrasmo nuždnim spomenuti, prije nego se upuštamo u i-znovično razglabanje same organizacije uprave i gospodarenja po naših oboinskib štimah. Velim pako u obće „ob-. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ćinskih šumaL." zato, što ne ima bar po mojem nazoru bitne razlike međju imovuo-obćiiisko šumskim i urbarno-obcinsko šumskim gospodarstvom. Jednim i drugim, je svrh a ista , auzrok postanka sličan, prema tomu pako ne bih znao kako bi neka gospoda opravdavala tvrdnju, da se uprava (gospodarska) imovnih i urbarniii obćinskih šuma ne bi mogla jednoliSno organizovati. Rekosmo mogla, ne pako daše im.a. Organizacija šumarstva^ kako je to pravom iztaknuo dopisnik „Narodnib Novina´^, u nas je u najtjesnijem savezu s organizacijom same zemaljske političke uprave , a to će bez dvojbe morati biti i za buduće već i zbog samih naših obćinsko- autonomnih odnošaja, nu to se može po mom sudu više odnositi na šumar sko-policajne, manje pako na šumarsko- upravno gospo dar stvene organe; ovi posljednji naime ne moraju u nikakvom neposrednom stručno m odnovšaju stojati sa političkimi oblastmi, kao što je to n. p. do sada s našimi obćinskimi kotarskimi šumari, jer bi se ovi isto tako mogli neposredno podčiniti kr. zemaljskoj vladi, kao sto se to novim^ zakonom o imovnih obćinah od 11. srpnja 1881. §. 8. učinilo obzirom na činovnike imovnih obćina. Već godine 1879. bio je netko u ,^Narodnih Novinah´^ br, 152 i sliedeći u članku pod naslovom „0 upravi obćinskih šuma" dobro karakterisao nedostatnost naše zemaljske kao i obćinske šumarske uprave, osobito pako medju ostalim dobro su tamo iztaknute neke mane kao i nedostatci postojećeg instituta naših županijskih nadšumara, te je pisac došao konačno do sliedećeg zaključka: y^z toga sliedi, da je institucija županijskih nadšumara naprama današnjim okolnostim gotov o suvišna . Ako se je inžiniru moglo kao strukovnjaku opredieliti samostalno mjesto i stručno poslovanje kod podžupanije, mislim.o , da se može istim pravom i obćinskog šumara tako smjestiti^ mjesta nadšumara dokinuti^ te mjesto toga nekoliko izvjestitelja, kojim bi pripadao nadzor r\ pogledu strukovnog izvadjanja u svom odsjeku, ustrojiti." (Vidi „N. i^-´´ br. 153. od 5. srpnja 1879.). Ove je pako rieči, ukoliko se sjećamo, napisao strukovnjak, koji je za onda i sam služio kod podžupanije, a po tom naravno iz izkustva pisao, čega radi ga i spomenusmo i to tim više, što ovaj navod ni do dana današnjega s protivne strane oprovrgnut nije, akoprem se mi (mimogredce |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 4 <-- 4 --> PDF |
~ 4 — spomenuto) ne možemo uz sve to slagati sa predlogom gori spomenutog pisca, da bi se mjesto dosadanjih županijskili nad šumara uveli nekakvi podžupanijski šumarski referenti, držeći^ da to ne bi ništa drugo bilo^ van nova naklada već postojeće nevolje, kako smo to međju ostalim već i na strani 169. ovoga lista spomenuli. Isto tako tvrdimo još i sada kao što u istom članku j da će se institut županijskih nadšumara kao takav morati kod reorganizacije svakako zapustiti. Grospodina dopis nika „Agramer Zeitunga´^ pako, koji u br. 253. o. god. veli: 5,Dieserj wir müssen im Voraus bemerken ^ unüberlegte Aus spruch gibt Grrund genug, demselben entgegenzutretten und jenen Schreiber auf jene Momente aufmerksam zu machen^ die seinem Gedächtnisse ganz entgangen zu sein scheinen: nämlich diejenige Wirksamkeit^ welcher ein Oberförster bei seiner vernünftigen Organisation obliegen muss", budi rečeno, da smo o spomenutoj izjavi svakako bar toliko razmišljali i razpravljali, koliko i on sam, pa da smo do rečenoga zaključka jedino na temelju točno g proucanja i poznavanja postojećih odnošaja došli. Kako pako dolazi spomenuti pisac do sliedećeg vele čudnovatog zaključka; toga ne mogosmo razabrati: „Würde man sich, was nicht vorauszusetzen ist, zur Beseitigung der Oberförster bewogen finden, so würde dann ganz gerathe n erscheinen, auch die Förster eingehen zu machen, weil sie ohne Controle (pa tko je to ikada spomenuo?!) eine entschiedene Last für Volk und Land wären/^ Budi još spomenuto, da se na ostale navode dopisnika j^Agramer Zeitunga" ne ćemo više obazirati moći, pošto isti, osim što apodiktićno izriče nuždnost županijskih nadšumara, i onako ništa drugo ne spominje van ono, što smo već i sami u prijašnjem članku ovoga lista iztaknuli. Dopisnik bivšeg „Obzora" od 1. i 5. kolovoza 1881. pako slaže se u bitnosti, u koliko bar iz prvoga članka razabiremo, sa nazori, koje smo u „šumarskom listu" iztaknuli, nu i njemu se čini, da županijski . nadšumari nisu suvišni; dapače on veli, da su i potrebni, te veli: „Glavno pravilo u obće i to priznato po šumarskih piscih, tako starije kako i novije dobe, jest, da je za valjano vođjenje uprave i urednoga gospodarenja potrebna promišljena i pa^ metna organizacija šumskoga osoblja te gospodarstveni propisi, koje koristno izvađjati mogu samo ^trukovnjaci, to jest šumar |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 5 <-- 5 --> PDF |
sko osoblje. Ovo se dieli; kod manjih površina šume u upravno osoblje (kot. šumari i njim pođredjene šumske čuvare); kod većih šumskih prostora, za koje je postavljeno više šumara j u nadzorne organe kao ovdje nadšumari^ a kod osobito prostra nih šuma u ravnateljske organe" itd. Ali za boga miloga, ta ni mi nismo u šumarskom listu tu činjenicu i potrebu nikada poricali, ili zar smo mi ikada gdje izrazili želju, da budu u buduće obćinski kotarski šumari bez nadzora itd.? Ta odkuda na jedanput ta tvrdnja? Isto tako nam sjegurno nije nikad ni na kraj pameti bilo uztvrditi, da sadanji županijski nadšumari, ako hoće, ne bi imali dovoljno posla, dapače obratno, mi bi se usudili na temelju obstojećih zakona, naredaba i ođnošaja i do kazati, da bi županijski nađšumari morali dan i noć raditi^ ako bi zbilja sve ono uraditi htjeli, što zakon, naredbe, služba i stanje šuma i šumarstva u zemlji dan danas od njih zahtievaju. Odkuda dakle i ta tvrdnja g. dopisnika „Obzora", toga ne znamo. Bojazan g. dopisnika pako, da bi se moglo uslieđ tobožnjeg nastojanja nekog činovnika dogoditi, da se državne i obćinske šume i njihova uprava pod jednu kapu sprave, posve je netemeljita, kako je to takodjer s nadležne strane nedavna očito i u službenih naših novinah izjavljeno. Dopisnik „Nar. Novina", koji u članku „Osvrt na upravu obćinskih šuma" broj 261. od g. 1881. takodjer i to opetovno ovaj predmet pretresuje, takodjer je mnienja, da se dosadanje institucije županijskih nadšumara ukinu, zagovarajuć medjutim i to: „da se kod svake pođžupanije postave stručari u svojstvu „šumarskih referenta*^´, koji bi bili ujedno i nadzorni i upravni organi, stojeći u doticaju i u službenom poslovanju putem kr. podžupanija sa šumskim odsjekom vis. kr. zemalj. vlade." Inače pako još zagovara i temelji pisac spomenutog članka prije svega ustrojstvo posebnog šumarskog odsjeka kod kr. zemalj. vlade. Moramo priznati, da nam se baš taj članak u „Narodnih Novinah^´ od svijuh, koji su u posljednje doba obzirom na taj predmet po raznih naših casopisih objelodanjenij čini najboljim; iz njeg je jasno razabrati, da su piscu ne samo obstojeći odnošaji dovoljno poznati, nego da je i mnogo o toj stvari razmišljao ^ u cielosti medjutim Čini nam se i taj isto tako manjkav^ kao i svi drugi ^ a i tendencija mu je većim dielom više poli |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 6 <-- 6 --> PDF |
-6 — . tiSki. nego strukovno opravdana. Inače ne nalazimo u njem nikakvih no^dh ili možebiti posebnib nazora odnosno predloga pogledom na samu stvar, o kojoj uzesmo tuj razpravljati. Na početku ove razprave iztaknusmo već, da smo Članak J.0 reorganizaciji uprave i gospodarstva po naših obcinskib šumab´^ prije svega zato u IV. svezku gumarskog lista od godine 1881. priobćili, jer je imala biti ova ^^reorganizacija" predmetom razprave na ovogcdišnjoj glavnoj skupštini šumarskoga družtva. Sazprava bila je i zbilja na dnevnom redu, a i razpravljalo se o njoj na skupštini u Krapini, pa zato ćemo se i tuj na kratko još i na tamo vodjene razprave osvrnuti. Poznato je već, da se na rečenoj skupštini u tom pogledu žali bože nije ništa konkretna zaključilo, dapače čitav tek razprave bio je posve jednostran, gospoda izvjestitelji bo , zapustiv upravno stanovište j razlagaku. nam u liepib govorib lib samo gospodarstvene nedostatke u obcinsko-šumarskoj upravi s osobitim obzirom na za onda baš netom izašli zakon od 11. srpnja 1881., kojim se razjašnjuju odnosno preinacuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih obćinah u hrvatsko - slavonskoj vojnoj krajinij tako da bismo cielu tu razpravu donekle mogli smatrati tek samo teoretickom ilustracijom postojećih oduošaja; gospodo, izvjestitelji nisu, prem to pravom očekivasmo, nikakav .´;,\´´J-*´^^tvarni predlog, kako li bi valjalo zemaljsku šumarsku upravu / organizovati, pred nas iznieli. Nedostatnost vremena prisili ^ dakle skupštini! stvoriti poznatu onu rezoluciju, kojom se poglavito mislilo sklonuti Yisoku kr. zemaljsku vladu, da sazove anketno povjerenstvo, koje bi riešenje tog velevažnog pitanja imalo u pretres uzeti, zaključak, što smo ga na istom temelju i pod istimi uvjeti mogli već i pred koju godinu stvoriti, a syakako i većim uspjehom prije, dok još nije bio gori spomenuti zakon u život stupio. I tako vidimo, da se uzprkos svih naprezanja na toj toli željno izčekivanoj skupštini de facto ma baš ništa nije učinilo u prilog riešenja pitanja: kako bi nam valjalo organizirati zemaljsku šumarsku upravu, osobitim obzirom na upravu i gospodarenje po obćinskih šumah. Riešenje toga pitanja je dakle još dan danas isto tako jedva predmetom diskusije pojedinih strukovnjaka, kao što je već prije više godina bilo. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Jasno´ nam je medjutim ipak bar to,´ da je riesenje toga pitanja jedna od najvrućili želja hrvatskih, sumaraj i da se dosadanji sustav bez pogibelji mora cim prije preinačiti. Ove dvie stavke nalazimo svakiputa, kad se o predmetu tom u javnosti razpi%vljaj jasno izražene i naglašene. Pojedini strukovnjaci naglašivali bi osim toga u javnosti joR i tOj da institut županijskih nađšumara valja ukinuti, a mjesto tih zahtievahu neki od njih, kako to već iztaknusmo, nekakove podžupanijske referente^ svi pakonaglašivahu potrebu ustrojstva posebnog šumarskog odsjeka kod kr. zemalj- vlade u Zagrebu. . To je skoro sve, što je do sada u javnosti pozitivna o tom predmetu rečeno> pa zato možemo i mi prihvatiti onu dopisnikovu „Narodnih Novina^^, gdje veli: „]^[e preostaje nam dakle ništa drugo, nego da se prihvatimo radikalnog sredstva, pa da šumsku upravu odozgor i dolje j kako valja ^ organizujemo," Preostaje nam sad samo još odgovoriti na pitanje kako V Dio ovog pitanja nastojasmo već i elankom: „Razmatranja o reorganizaciji uprave i gospodarenja po hrvatskih obćinskih šumah´^j koji u IV. svezku g. 1881. ovoga lista objelodanismOj bar u najglavnijih crtah orisati ^ označivši tamo ohcenito naše stanovište i nazore o tom predmetu u gospodarstvenom pogledu, pak zato mislimo, da nam je slobodno sada i na sam oris te po nami zamišljene reorganizacije državne^ odnosno kod nas zentaljske šumarske uprave preći, i to nastojati ćemo sada ne kao posljednji pnta gospodarstvenu, vee lih samo upravn u stranu toga pitanja riešavati. Učinit ćemo to pako i uzprkos toga, što smo osvjedočeni, da još nije hora za objelodanjenje takovih nazora stoga, jer u najnovije doba objelodanjuju se malo ne u svih naših političkih casopisih amo odnoseći se članci, i to više na uštrb nego li u prilog stvari, pak što konačno ipak držimo, da bi se takova manje više lih strukovna pitanja prije svega u našem glasilu, i to temeljito razpravljati imala. Pod neposrednu upravu i nadzor naše kr. zemaljske vlade spada (kako znamo) prije svega do 230,000 hektara šuma imovnih obćina bivše vojne krajine, do 380,000 hektara šuma raznih urbarijalnih obćina, a zatim još i do 430,000 hektara privatnog , šumskog posjeda. Osim toga imamo još u Hrvatskoj i Slavonija |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 8 <-- 8 --> PDF |
-8 i 538,000 hektara državnih šuma, koje su neposredno zajedničkom ugarsko-hrvatskom ministarstvu poljodeljstva u Pešti podčinjene, ter za koje i onako postoji u Zagrebu posebno kr. šumarsko ravnateljstvo. Da :^nameniti taj šumski posjed i njegova bezdvojbena velevažiiost po domovinu našu svakako znatnu pazku od strane vlade zaslužuje, izvan svake je dvojbe. Autonomija naše vlade pako namiče joj sjeguruo i dužnost, brižno bđiti ne samo nad uzdržanjem, no i nad čim uharnijom uporabom tog narodnog imutka, kojega narodno-gospodarstvena vriednost uz to još i danomice raste. Pomnja, koja se od strane visoke naše vlade već kroz više decenija u manjoj ili većoj mjeri osobito našim obćinskošumarsko upravnim odnošajem posvećuje, čini nam se nedvojbenim jamstvom, da visoka naša vlada neće na tom putu stati, već da će, imajuć narodno blagostanje pred očima, čim prije i možebitne mane postojećeg šumarsko-upravnog sustava odkloniti, odnosno takove mjere poprimiti, koje će odgovarati ne samo narodno-gospodarstyenim odnošajem naroda našeg, no i zahtjevom racijonalno i umno iiredjenog šumarenja u obće. Dokazom tomu budi nam slobodno primjerice ovdje iztaknuti najnovije čedo u tom pogledu, poznati zakon od 11. srpnja 1881., kojim se je bezdvojbeno mnogo učinilo u prilog boljoj budućnosti naših imovno-obćinskih šuma i njihovog gospodarstva. Motrimo li nadalje postojeći u nas već šumarsko-upravni sustav, to nalazimo sliedeee važnije uredbe. Kano vrhovne u nas gumarsko-upravne oblasti domaće vlade iztaknuti nam je prije svega gospodarski odsjek nutarnjeg odjela kr. zemaljske vlade, komu je na čelu poseban kr. vladni savjetnik i onda u svojstvu tajnika kr. vlade ovomu dodieljeni izvjestitelj za šu \ / marstvo. Odsjek se taj može za sada u nas smatrati vrhovnim šumarsko-upravnim organom. Kod bivše krajiške vrhovne oblasti pako vidimo, da je bas novim zakonom od 11. srpnja 1881. organizovano posebno nadzorničtvo, kojemu na čelu stoji jedan kr. šumarnik i jedan kr, šumski nadzornik sa potrebnim brojem podčinjenog osoblja. Dočim se nadalje djelokrug gospodarskog odsjeka kano vrhovne šumarske oblasti kod kr. zemalj. vlade samim šumskim zakonom i nanj odnosećimi se naredbami dovoljno razjasnjuje, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 9 <-- 9 --> PDF |
.^ 9 — , to nam opet s druge strane §. 2. rečenog zakona od 11. srpnja 1881. tumači na sliedeci način djelokrug šumskog nadzornißtva za bivšu krajinu: ,,Djelokrug šumarskog nadzornictva imade se u obće protezati na nadgledanje točnog vršenja ustanova šumskih zakona od strane samib imovnib obcina, kao i od strane svilidrugi b posjednika šuma u brv.-slav. krajini, nadalje na nadziranje šumarstvenili ođnošaja, na poticanje i podučavanje u svrhu promicanja i napređka šumogojstva, napokon na predloge i mnieuja šumarstvene struke/´ Prispodobimo li djelokrug jedne i druge vrhovne šumarsko- upravne oblasti, to vidimo, da se isti u bitnosti ne razlikuju, stoga mislimo, da po konačnom utielovljenju krajine materi zemlji ne mogu ni te dvie oblasti nadalje uzporedo obstojati, već da će se morati stopiti u jednu. Posljedica spoja tih dvijuh oblasti pako po našem mnieuju bar ne može biti naravnija, van odlucenje šumarskih agenda od gospodarstvenog odsjeka kr. zemalj. vlade i ustroj novog posebnog šumarskog odsjeka kod unutarnjeg odjela kr. zemalj. vlade. Osnovano je to ne samo na obstojećih okolnostih i potreboćah, no i s gledišta mogućnosti shodne i odgovarajuće trajne buduće organizacije zemaljske šumarske uprave u obće opravdano. Iz ovoga nadalje sliedi, da će se djelovanje te vrhovne zemaljske šumai^ske oblasti imati na sliedeci način ustanoviti^ odnosno lučiti: 1. U djelovanje obzirom na upravne i gospodarstvene odnosaje imovnih obćina, kako to §. 3. 2;akona od 11. si´pnja 1881. ustanovljuje. 2. II djelovanje obzirom na upravne i gospodarstvene činjenice šuma postojećih urbarnih obćina, primjereno ustanovam §. 148. nacrta osnove šumskog zakona za Hrvatsku i Slavoniju i 3. U djelovanje obzirom na vrhovni nadzor svih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, prema ustanovam obćeg šumskog zakona. To je, scienimo, onaj temelj, na kom će se sve dalnje Činjenice zemaljske naše šumarsko-upravne organizacije osnivati, smatrajući, da se dalnji ustroj podredjenih instancija i ureda bude mogao samo obzirom na ustrojstvo te vrhovne šumarskoupravne oblasti u zemlji i njen djelokrug urediti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 10 <-- 10 --> PDF |
^ 10 — Za izbjeći ipak kojekakvomu možebitnomu nezgrapnomu tumacenjuj spomenuti ćemo joŠ i temeljej za koje držimo, da se u obće stvoriti imadu, hoćemo li se i zbilja nadati dobromu uspjehu. Temelji ti su pako medjutim već i u samih ustanovah šumskih zakona dovoljno označeni, od kojih nara n. pr. §. 22. šu.mskog zakona označuje, tko je dužan i koliko šumara postavljati, koju nam činjenicu medjutim još jasnije izriče §. 149. nacrta osnove novog šumskog zakona. — Isto tako nalazimo i sve amo se ođnoseće potrebno za imovne obćine izraženo već i u naputku za službovanje i gospodarenje kod imovnih obćina u hrv.-slavonskoj krajini. IN^ajbitnija bi promjena imala nastati jedino obzirom na upravu i gospodarenje ui*barnih obćinskih šuma i gledom na djeloA^anje nadzornih im organa t. z. županijskih nadšumara, kojim bi se imalo^ kako to već opetovano iztaknusmo, svakako u buduće oduzeti državno šumarsko - nadzorni djelokrug, primjeren prije sub 3, iztaknutom djelokrugu vrhovne zemaljske šumarske oblasti. Bi li pako pri tom bilo umjestno ili ne takodjer posegnuti za već u Cislajtaniji i Ugarskoj postojećim institutom t. z. kr. šumarskih nadzornika, ne ćemo za sada tuj razglabati, a to s toga, što je provedba organizacije šumske uprave u tom pogledu u najtjesnijem saveza sa provedbom odnosno objelođanjenjem novog šumskog zakona, kako to n. pr. i ustanove §§, 26-, 26-, 27,, 28. itđ. novoga ugarskoga šumskoga zakona od g. 1879. kažu. od kojih nam ovdje razjašnjenja radi budi slobodno bar §. 28. i §. 30. spomenuti. §. 28. glasi: „II svrhu nad svimi sumarni vodjenog nadziranja razdie- Ijuje ministar za poljodeljstvo, industriju i trgovinu, cielu zemlju primjereno šumskim površjam u okružja, na ćelu svakog šumarskog okružja stoji po jedan, na predlog ministra poljodjeljstva, obrti i trgovine po Njegovom veličanstvu imenovani kr. šumarski nadzornik, komu je dođieljeno potrebito šumarsko osoblje.^ I onda §. 30., koji glasi: „Kr. šumarski nadzornik bdije nad tim, da se unutar mu podčinjenog okružja ustanove zakona kao i naredbe ministra poljodjeljstva, obrta i trgovine i upravljajućeg odbora savjestno vrše. Osobito pako valja da bdije nad tim, da se ustanovljene gospodarstvene osnove i zbilja u svakom pogledu ob |
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 11 -^ državaju. Zakonu ili oblažću propisanoj naredbi se protivljujuci nažin šumarenja dužan je prijaviti kompetentnomu upravlja jucemu odboru itd. Docim dakle ne bude obzirom na upravne odnošaje imovnih obćiua potrebno osobitih promjena u organizaciji provesti, jer nas sjegurno u tom pogledu mogu već i ustanove novog zakona 0 imovnih obćinah pođpunoma zadovoljiti, imati će se organizacija ostalih dvijuh državno-šumarsko-upravnih grana tako rekuć od temelja ustrojiti. Što se ustrojstva šumarsko-policajnih organa i oblasti tiSe, držimOj da će biti najbolje, ako i mi Hrvati poprimimo sustav kr. šumarskih nadzornika, kakov nalazimo sada po svih ostalih zemljah ove monarkije, samo što nam pri tom odnošajem i obstojnostim primjereno ne bude potrebno takodjer i institu t okružnih povjerenika šumarstva usvojiti, jer dva do´tri kr. šumarska nadzornika biti će dovoljna za svu Hrvatsku^ Slavoniju kao i bivšu vojnu krajinu. Obzirom na uredjenje gospodarstvenih i upravnih odnošaja po šumah bivših urbarnih obćina držimo , da bi najjednostavnije bilo poprimiti u načelu sustav uprave obćinskih šuma, \^ kako n. p. u Pruskoj postoji, ter koji Je i Čitaocem već poznat, u koliko bo o njem obširno već i u 3. svezku g. 1880. ovoga lista na strani 113. i sliedećih razpravljasmo. Samo se po sebi pako razumieva, da bi se obzirom na odgovornost i djelokrug pojedinih organa imale našim hrvatskim odnošajem primjerene promjene izvesti, promjene, koje bi se medjatim lasno i bez uštrba po samu ciel provesti dale. Tim smo dovoljno karakterizovali nazore naše, po kojih mislimo, da bi se organizacija naše zemaljske šumarske uprave provesti mogla, priležeći schema pako označuje bit same te organizacije slikovno; Kr. zemaljska vlada, odjel ža unutarnje poslove. Odsjek šumarski. L dđj^i ~~ " n. Odjel ~in. Odjel za šmusku policiju za imovne obcine za urbarne obc´ine kr. šumarsko nadzoraičtvo Šumsko-gospodarstveni uredi kr. šuniarsM uredi Šumsko gospodarsko vieće Šumarsko-upravni kotari. Šamsko-upraviii kotari, odnosno kotarske šumarije. ^ odnosno kotarske šumarije. |