DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 810 — ^ selo i uspješno rastu, tako da stogodišnje jutro dade toliko, ko liko od 50´gođišnjeg dva jutra. Tim se ne misli nikako pra vilo postaviti, da svakoj šumi 100-godišnja obkodnja najbolje godi, već se to veli samo za onu, gdje se takova obhodnja kao najbolja cielji odgovarajuća prilagoditi može, jer troškovi oko šumarenja sa kratkoćom obliođnje uviek rastu, a cista do bit biva s njom zajedno kraća — manja. Da bi mogli uz neke od 100 jutara yelike šume dobiti godišnjih 100 hvati od jutra, morali bi drugi dobni razredi od 1 — 99 već zastupljeni biti. Ako uzmemo, da jedno jutro naše šume kroz godinu za hvat raste, to mora biti u šumi zalihe 5000 hvati drva, inače ne može onoliko prirasti, koliko se godišnje oduzima. Vriednost od 5000 hvati sa b^j^ daje rentu 250 hvati vriednote. Istina, može se primjetiti, da se od ovih nuždnih 5000 hvati veliki dio nalavA u mladih sastojinah, dakle da ima nerazmjerno po hvatu manju vriednost, nego oni stogodišnji 100 hvati iz najstarijeg diela, nu ipak ako uzmemo, da drvo od ciele ml adj e polovice šume ne, ima jovšt nikakove vriednosti (jer se ne izplaćuje sjeći ju), to reprezentuje na drugoj starijoj polovici šume (na 49 jutara od 50 godina pa gore) uz normalni obrast 3700-hvati uz gornji procenat rente od 185 |^ H hvati novčane vriednote, dakle mnogo više od dvostrukog ^ H iznosa. Stogodišnja obhodnja istina zahtieva raz-mm mjerno najveću zalihu drva, ali opet s druge strane kraća obhodnja, ma da manju zalihu traži, manji idonosdaje. Posve je jasno, da nikakova visoka šuma uz velike terete, što jih nositi ima, ne može pružati znatnog i sigurnog čistog prihoda, a da ne bi trebovala neku zalihu na drvu, od koje vriednost — po današnjoj pijačkoj cieni izrečena — radeć sa B^Oj ne bi bila u stanju donositi dva put onoliku rentu, kao cjelokupna šuma. Ovim htjedosmo predstaviti žrtvu šumogojca. Što svuda izcezavaju šume, gdje drvo prodje ima, i što se šumsko zemljište ne samo u njive i livade pretyara, već pusti pašnjaci ostaju, najbolji je dokaz ovoga računa. Doduše ondje, gdje se drvo jošt ne može u novac pretvoriti, dakako |