DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 306 — zakonska, po kojoj bi se ponajpaee dalo riešiti pitanje, tko li je dužan u obce ošumiti Kras?" Dokazano je, da ošumljenje 1 hektara stoji 30 do 80 for. bez obzira na tu okolnost, da posjednik još osim toga gubi i pašu; u buduće pako postignuta šumska renta vrlo će slabo tu glavnicu ukamatiti, koja bi uz dobitnu mjeru od 47« kamate i predmnjevu 100 godišnje obhodnje za hrastike ili 80 godišnje obhodnje za borike na 1800—2600 for. narasla, a to sve i onda, ako vriednost međjutimnih i predhodnih koristi u iznosu jedne ciele trećine vriednosti ove odbijemo. Osim toga imati će nositi sadanja generacija sama trošak, a tek buduća korist, što je bezdvojbeno žrtva, koja se od siromašnih kraških obcina tim manje zahtievati smije, što se u obće žalostno stanje Krasa ponajmanje može sadanjemu žiteljstvu u grieh upisati." „Nasuprot pako moći je takovu, manje u interesu maloposjednika i obćina, ali tim više u interesu zemlje i same države ležeću žrtvu od posljednjih tih dvijuh i zbilja zahtievati, pak bi se prema tomu ošumljenje Krasa imalo izvesti na trošak zemlje ili države, ili pako obijuh zajedno, i to tim prije, što bi ove onda posve po volji postupati mogle, što se opet u mnogom pogledu željeti mora." ,,Nu pošto se s druge strane ne može zahtievati, da se kraške goljeti na trošak javnih zaklada ošume, ter onda time mnogo cjenije postala zemljišta opet obćinam ili posebnikom bez odštete povrate, to bi valjalo iste izvlastiti, postupak, koji bi tim probitačniji bio, jer bi se inače tolikimi troškovi podignute šume u vlastmctvu obćina i seljaka samo izvrgavale iz nova pogibelji opustošivanja. „Francezki zakon od 28. srpnja 1860. pruža nam u tom pogledu neku analogiju, pri čem nam je ipak spomenuti, da se tamo država svom snagom latila posla, ter baš velike novce za to opredielila, a i još svendilj doznačuje, kao što se to jasno iz izviešća, što ga g. c. kr. vladin savjetnik i professor gosp, Dr. A. barun Seckendorfl objelodani, razabrati može. Za obligatorna t. j . onakova ošumljivanja, koja u interessu obćine država sama provadja, izdalo se je od god, 1861. do 1871. preko 8 milijuna franaka, a ošumilo 27.500 ha., osim toga doznačeno je 5,600.000 franaka na ime podpore za fakultativno ošumljenje i zagajanje obćinam i posebnikom/^ |