DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 299 miti, pak bi tako ova đosadanja strništa mogla postati vriednimi i koristonosnimi. Sitnili šuma pravilnim uredjenjem i uzgajanjem u ovoj podžupaniji ne imamo, samo da gdjekoja obćina posjeduje svoj grabik,. kojega granje ovršnom sječnjom troši i upotrebljava. Nu uzprkos tomu još se sveudilj potroši godimice veliko množtvo ciste i kalave hrastovine za vinogradarsko prošce, kojemu bi se razsipnomu trošenju hrastovine moglo tim doskočiti, da se radje po tih nizkih šumah uzgoji n. pr. bagrem u nizkih obhodnjah, jer bagrem tu dobro uspieva, a uz to daje (kako znamo) liepo i dosta trajno vinogradarsko kolje. Svršavajući time ova razmatranja, spomenuti ćemo samo još koju obćenitu o gospodarstvenorn stanju ove pođžupanije, Poznato je, da je ova podžupanija veoma slabe napučenosti; na četvornu milju dolazi samo 1800 duša, a i od toga pučanstva se znade/ da dobar dio polagano nu sjegurno propada. Pustog i neobradjenog zemljišta imamo dosti, a kako i ne bi, kad nam manjka radnih sila na sve strane, a uz to i marljivosti. ~ Naseljenje marljivog pučanstva bila bi po nas prava blagodat. — Po šumarstvo pako napose bile bi osobito primorske naselbine važne, jer bi tim toli šumar koli i trgovac s drvi imao valjane drvare pri ruci i na izbor, a i ovi sami imali bi baš u šumi dovoljno zaslužbe, i to ono doba, kad je na polju nije t. j . zimi. Osvjedočeni smo takodjer, da bi se vještim, savjestnim i osnovnim gospodarstvom mogla ova od naravi već blagoslovljena podžupanija opet dovinuti onog gospodarstvenog stanja, na kojem bijaše, kad no ju još Kimljani zvahu „Vallis aurea" t. j. zlatnom dolinom. |