DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 298 — i to obično tako, da se đotioni zakupnik pogodi s okolišnim žiteljstvom za cienu cente pobrane šiške. Ako li se u kojem predjelu dogodi, da vlastelinstvo jednomu, a obćina drugomu kojemu poduzetniku dade pobiranje šiške u zakup, to se cesto i to dogadja, da jedan drugomu posao kvari, jer puk nosi naravno prije onomu poduzetniku pobranu šiška, koji za nju više plaća, i to bez; obzira na to, u čijoj šumi je šiška skupljana. Nu u novije doba se u takovih slučajevih „eifte" slože, nu tim opet moraju štetovati vlastnici šuma, jer se tim takodjer i dražbovna dostalna ciena samo potiskuje. Od đalnjih nuzgrednih koristi iztaknuti nam je samo još dobivanje kestenja po ovdašnjih kestenicih. Ovi kestenici, koji obično 20 do 100 jutara poyrsja zapremaju, nisu bili prigodom izmjerivanja po stabilnom katastru izlučeni, kako bi valjalo, već su u jednoj katastralnoj obćini kano pašnik sa voćem, u drugoj opet kao šuma označeni, pak se zato još ni danas ne zna točno površje istih. Takodjer i pobiranje kestenja običaje se davati u zakup, dostalci su obično sami domaći žitelji, koji si sami plod čuvaju, po družini pobirati dadu, da ga onda obično u Osiek na prodaju voze. Pomladjivanje kestenika sadnjom ploda nije tuj običajno, akoprem izkustvo uči, da baš samonikli kesten najbolje uspieva; ne čini se to pako ponajviše stoga, što bi se tim morao znatni prihod, koji često 200 do 400 for. iznaša, za sadnju izdati. Izdanci takodjer dosta obilato rode, a još bi bolje ti kestenici uspievali, kad bi se zabranila pašnja po njih, kad se i onako kesten tuj ne goji sbog drva, već jedino sbog ploda, a vriedno je, da se to drvo što bolje njeguje i širi, buduć nam baš stalan i sjeguran prihod daje. U podžupaniji ovoj imade više dosta velikih ploha, protežućih se prema obronkom i na obroncih pogorja, sa dubokim, rahlim, ilovastim i lapornastim tlom, koje su sad puste, sad opet šikarjem zarasle, kao n. p. ona zemljišta po veličkom, kaptolskom i kutjevackom dobru, koja bi sva za nasade i uzgoj pitoma kestenja vrlo prikladna bila. Da voće što plemenitije i veće bude, a po tom i vriednije, mogli bi se takovi mlađi kestenici i italskimi maruni kala |