DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 36 <-- 36 --> PDF |
-296 — Prelazec na razmatranje važnosti nuzgrednih xizitaka iz ovdašnjih šuma, iztaknuti nam je prije svega žir, šiške i kesten. Sjetimo li se, koli prorieđjeni su tuj već stari hrastici, dočim mladi sveudilj još ne i´ode žirom, to ćemo uviditi, zašto e danas po naših krajevih u obće znatno manje žira, nego li ga bijaše još prije kojih 30—40 godina. Grlavni medjutim uzrok, da se taj manjak žirovnirte još uviek toliko ne opaža, sjegurno jest i ta okolnost, što su se prilikom prodaje hrastova na veliko u svrhe proizvadjanja dužica vazda samo najljepši i dobro kalavi hrastovi odabirali, pa zato preostali su nam do danas samo još lošiji, kvrgasti i ozledjeni hrastovi po šumah, čineć mjestimice vrlo riedke sastojine, kojih stabla medjutim toplini i svjetlu izvrgnuta još uviek, ako i samo djelomice, al ipak obilato žirom rode. , , Što se pako rodnosti pojedinih vrsti hrašća tiče; to je poznato, da dočim lužnjaci češće od pozebe i ivanjskih magla trpe, ter prema tome popriecno jedva svake 5 godine obilatije žirom urode, to kitnjaci opet svake 3 do 4 godine obilatu ži- . Tovinu dadu, posve nerodne godine pako brojimo u tih krajevih medju vanredno riedke pojave. Bukvica, buduć vrlo osjetljiva proti mrazu, jedva da svake 6 godine urodi, jer cesto minu i 2 do 3 godine, a da bukve ne cvatu (resa bo pocrni i odpada). Dobro služe nadalje za krmljenje tuj osobito po prigorju dobro uspievajuce vrsti divjaka, kao n. pr, kruške, jabuke, oskoruše i t. d., koje skoro svake godine dobro urode. Od velike su važnosti po uspjeh žirenja u ovom okolišju i vlažne jeseni ter đostatak vode po šumskih potocih, jer poznato je, da krmad tečajem žirenja hrastovim žirom osobito mnogo vode traži, a i laglje joj je u vlažnom tlu rovati, ka- Ijužiti i hladiti, na koje okolnosti naravno i prigodom izabiranja žirnih srezova kupci kao i zakupnici veliku važnost polažu. Čini se nadalje, da krmad najvoli granikov žir, a puk veli, da je to zato, što je žir najsladji, nu valjda i zato, što je najsitniji. Unovčivanje kao i dohodci žirovine vrlo su raz lieni. Najobičnije je, da se žirovina u zakup dade, akoprem neke obćine puste i slobodno žirenje, nu taj postupak ne od govara, jer tim se bogatije kuće podupiru, docim siromašnije |