DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 23     <-- 23 -->        PDF

283.—


prije ^ njegovoj PreuzviŠenosti banu kraljevine Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije kroz upravljajući odbor hrvatsko-slavonskog
šumarskog đružtva podniela!


Šumarsko-uzgojne crtice Iz banskog okružja.


Priobćuje nadšumar Gustav Pauza.
Jesen g. 1880. prijaše prilična izvadjanju kultura, akoprem
su nam prečeste kiše dosta osporile posao.
Dobava žira sjemenjaka ne bijaše skopčana potežkoćami,
dobivaše se naime po posavskih krajevih hektolitar žira uz
cienu od 0.97 fr. do 1.30 Lr, u svakoj količini, a ro tiem prije,
što su zakupnici žirovine uslied slabog utjerivanja krmadi i
onako lasno svoje potrebštine naziru podmirili, pak stoga nisu
ni okolišnomu žiteljstvu branili skupljanje žira. Naravno da
se kraj svega toga takodjer po koji hektolitar žira po samih
branjevinah uzprkos sve zabrane ubrao, kojoj se nepodobštini
nije medjutim uz tu postojeće velike i obsežne lugarske srezove
(t)00—1400 hekt.) uz svu dobru volju na put stati moglo.
Buduć da je sjeme bilo jedro i dobre vrstnoće, to mogosmo
sjegurnošću izčekivati dobar uspjeh sjetve. Težja bijaše
ipak dobava potrebite količine sjemenja po gorovitih srezovih,
već i stoga, što je žir kitnjaka mnogo manji od, ostalih vrstij
ter što i pučanstvo tu vrst skupljenog sjemenja u obće težje
unovčuje, jer žudije (koji se ponajveć tom trgovinom bave)^
namiruju vec i u samoj Posavini lasno svoje potrebštine na
žiru, pak zato ga ni ne idu dalje kupovati.
Započevši 16. listopada sadnju žira svršismo uzprkos prekinute
radnje za kišovitih dana kao i blagdana posao jesenske
sjetve 7. studena. U to vrieme postigli smo sliedeci uspjeh:


a) Novi uzgoji; 1. Predalo se poduzetnikom per
minuendo dražbu . . . 118.so hktL
2. Uz slobodni prepust uzgojne
- površine za medjutimno po-
Ijarstvo i istodobnu sadnju
žira .,.....
l5´i^ jj
3. Odsluženjem robotnih dana
posve siromašnih žitelja, osudjenih
zbog šumskih kvarova 5.oo „




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 24     <-- 24 -->        PDF

_ 284 — .


1) Naknadni popravci kao n, pr. kod a. 1. . . 76.13 iiktl.


Čini ukupno 216.IÖ hktL
c) Proljeti obavljeni nzgoji (1881.) sjetve sa
sjemenjem četinjača . . 20.75 hktl.


Iznaša u cielom 236,85 kktl.
Od toga ođpađa na sadnju:


žira lužnjaka krasta 504 hektolitra.
žira kitnjaka hrasta 239.6 „
pitomog kestena . , 58 „
smrekovoga sjemena 46 kilograma.
ariševog sjemena , . 8 ,,
crnog bora .... 31 „
omorikovog sjemenja 12 » .


Kao što već prije iztaknusmo, nadasmo se po sretno obav^
Ijenoj sjetvi i liepomu uspjehu, al kad,tamo pravo kaže naš
Kossmassler u svojem poznatom djelu „Der Wald":


„Es ist nicht schwer und verdienstlich eben,
Wenn sieher uns der Lohn und das Grelingen
Bereit zu sein zu nützlichem Bestreben; —
Verdienst ist mir das uübelobnte Ringen."


Jer eto ti već gladnih miševa, koji ce ham sve uzgoje poharati,
ne budu li ih nepogode vremena za doba Uništile, i
tako nestati će nam plod radnje i muke naše.


Sve to veće umnažanje dvijuh vrsti miševa, naime „Arvicola,
glareolus" (Die Röthelmaus) i „Aryic. arvalis" (Die gemeine
Feldmaus) bilo je očevidno.


U to nastupi najednom u tih krajevih svake godine redovito
se ponavljajuća poplava savske nizine, kad su miševi već
do BO´^/o usadjenog žira uništili bili, da spasi od tih proždrljivaca
bar još ono malo, što nam je preostalo.


U kolikoj množini su se taj puta u nas miševi pojavili´
vidilo se najbolje onda, kad je Sava bila svu nizinu pop]aYila,^
ter svaki pojedini panj i trčak po sječinah doslovce baš
pokrit bio timi životinjicami, koje se po njih skupise, misleć
Izbjeći sjegurnoj smrti potopa, da mislim, da na mnogom od
tih panjeya ma baš ni cigli mišić već ne bi bio našao mjesta,
van da je u borbi po obstanak drugog kojeg slabašnijeg strmoglavio
u hladan grob Save,




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 25     <-- 25 -->        PDF

^ 285 ~


Svrake i sove, kojib se do mala čitavo jato tuj sakupilo,


imahu :>ilatna vremena obilja i razkoši.


Sova osobito bijaše mnogo vrsti „Strixotus."*


Naravno da sam pri takovib okolnosti taj krat baš radošću
pozdravio čas obćeg potopa Posavine, ta njim se je baš dio
naših uzgoja od propasti uzcuvati imao, — al kad tamo, čovjek
snuje, Bog odredjuje. — Došla voda — al i ostala, tamo sve
kasno, već i do ljeta, i tako je sjeme tek kasno proklijati mogio;
tek koncem lipnja ostavi nas posvema voda, tako da nam se
je sada i opet bojati, da će nam još slabašne i neojacane biljke
jeseni nastupom ranih mrazova i opet postradati.


Po branjevinah pako, koje izvan poplavišta Save leže,
imađjahu naravno i miševi mastnu godinu, dok im napokon
haranju ne učine kraj u proljeće nastupivši oštri mrazovi- Prigodom
ogleđavanja takove jedne kulture na dne 7. srpnja našao
sam na jednoj plohi dvie takove životinjice uzpored skončane,
bijahu A. glareolus, i to još neodrasli.


Gorski srezovi razmjerno su malo kvatovali od miševa,
akoprem ni tuj još pogibelj minula nije, opazio sam bo, da je
ljetos usadjeni žir uslied hladnog proljetnog vremena neobično
kasno proklijao. 0 tom sam se osvjedočio takodjer i prigodom
svoga obilaženja šumarijom u drugoj polovici lipnja, kad je
većina izniklih biljka tek nekoliko dana stara bila. Iztraživanja
dokazivahu nadalje, da je žir bio još i pod konac lipnja nabreknut,
a radicula podpuno zdrava, nastojeć se ukorieniti, uslied
česa je biljka tek početkom srpnja koru zemlje proniknuti
mogla, a odrveniti će se tek moći pod kasnu jesen.


Priležeća skrižaljka I. predočuje nam jasnije troškove uzgojne
od 1877. do 1881. godine u ovoj šumaaiji; skrižaljka 11.
pako prikazuje nam pregledno dosadanji uspjeh i izdatke po
hektaru po raznih u tih krajevih uobicajnih vrstih sadnje šuma.


frelazeć na obćenita razmatranja moramo reći, da u obće
uzgoj šuma po tih stranah još u mnogom pogledu ne odgovara,
imenito pako u pogledu obavljanja kultura u vlastitoj
režiji, odnosno predaji tih radnja na poduzetnike i tim postupkom
nastajuće troškove i t. d. Za sada bo, dok su cuvarske
kao i gospodarske srezi tako ogromne (odnosno prevelike), nije
nam moguće ni pomisliti na to, da te radnje uključivo u vlastitoj
režiji obavimo, i to tako dugo, dokle se goder šumski




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 26     <-- 26 -->        PDF

-^., 286 -r-..


kvarovi i kradje ne budu tuj umanjile, pošto nam dotle nije
niti npotrebljivanje euvarskog i lugarskog osoblja kod provadjanja
takovih kultm´-a moguće, a isto tako ne može ni šumar
kraj inih posala, kao i zbog ogromnosti podčinjenog mn područja
i istodobno na više miesta provesti se imajućih takovib
radnja uz najbolju volju radnje te nikovoditi, odnosno nadzirati.
Izim toga u tih krajevih i kod istoga lugarskoga osoblja
zahman tražimo onu revnost u službi i ljubav za šumu, kakova
se "pravom zahtievati mora, pa da ih glad, a često i lienost
ne vodi k nam, valjda da ne bi ni takova osoblja imali.


Tako nam bar za sada i dokle se uzgojne površine uma-:
njiti neće, ne preostaje ino, van kulturne radnje davati u zakup
pojedinim poduzetnikom, a jedino nam samo još preostaju stroga
kontrola i kolaudacija same radnje.


Bolje će naravno biti onda, kad se jednom bude moglo
tu i naravno pomladjivanje šuma uspješno rabiti.


Tuj običajni i više obljubljeni način pomladjivanja šuma
sjetvom malo da sasvim ne izstisnu sadnju, tako da se u obće
riedko možemo dovoljnom količinom i vrstnim materijalom iz
vlastitih biijevišta podičiti, i to tim manje, jer se dosada još
ni ne umije primjereno sjetva i uzdržavanje takovih biijevišta ,
i razsađnika obavljati. Najvećom je ipak zapriekom samo žiteljstvo,
koje baš vandalskim načinom šume harači, a inače je lieno.


Sjetva u obće jeftinija je od sadnje, a i radnika nam je
za taj posaOj ako i uz prilično visoke nadnice (70 nč. do 1 fr.)
laglje dobaviti moći, nego li za težji i veću spretnost zahtievajući
posao sadnje biljka, Nu i inače su takove radnje skopčane
sa velikimi potežkoćami i to upravo radi neukosti pučanstva
u tih poslovihj s koje je čuvarsko i lugarsko osoblje primorano
ne samo nadzirati, već takođjer i samo poučiti i upućivati
radnike u radnji.


Tim bismo bili označili bar u glavnih crtah stanje kultura
ove godine u obsegu II. banske imovne obćine. L ^^^ ´^^




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 287 —
" Uzgojna 1 c - f "


površina ., . . ö j e t v ,e Sadnje


S r e z nove
popravljane
Vrst Sjeme Troškovi
dodrveća
bave


Hektara HL Kg-for.
1 Rrndija 123 27 118.65 žir 555 ~ 128´).79
2 Žabarski bok 52.00 52.00 » 179 — 1035.65
3 VišniČki bok 53.94 78,24 j ; 325 — ´ 821.88
4 Dvojani 14.6T — ?J 77 — 261.5(;
5´ Cadjavski bok 19.56 — ) j 86 — 642.90
6 EiboŠtak 35.62 — ´ T) 14y 1395.46
7 Šimina ograda 11.15 — ., 36 — 222
8 Fiškornjae 7.80 ~ n 31 -192
9 Piškornjae — 18.40 n — -— —
10 Carski gaj 32.eo — 11 98 — 695.71
U Grabarje 1.72 6.00 kesten 58 — 214.18
12 Klinacka strana 7.74 ~ bor — 204 66.93
13 Pješeviea 2.00 _ jela ~ 6B 21.65
14 Marina kosa 15.50 _ bor — 383 223.08
15 Marina kosa 20.00 — žir 22 — 295.84
16 Yranova glava 3.81 — omorika — 12 36.45
17
18
19
Kriva grana
Karlice
Hieb
3.45
4.80
3,00
Žir
[bor
/smreka
Ižir
Živ .
18.4
6.3
5.8
164
..28
102.82
il25.ii
47.10
20 Gradski potok 6.90 — TI . 37 — 210.68
21 Javornik 9.78 — n 52. — 297.16
Ukupna 426.31 279,92 " 17275 967 8193.95


Vrst
drveća


~

~



_







lirasti







. —



—,









biljke


komada








~


— ,


18460
:—



















18460


Troškovi
dobave


tor.





_


~


_








124




















124


-






i


t


j

1


1


_1


-








i
!


j








ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 28     <-- 28 -->        PDF

OT H^ CO to 1-^ Tekući broj
IP < <1 tsi<
cr
O P" Hi fD Kl
<
« 1
J—´
o >-t
m CP E ^
a; P7´ «;´ ti
P P3 ® D
o
o o
^ .CD
>— O O ft
pr S 5
1
!
-4
CO
(X) O
Ol
OD 5^
Sadnja žira u odaljenosti od 1 do l´Ö
metra po 5 hektolitara na hektar
1 ´ 1 i 1 1 1 o
B ´^ a´
t ^
P3
N
c +
1i .:^^^^^^HIR´
1. 11
1 1
B
^ m^
a>< ^
CO
cc
CD-
^g^
3
cr ^
-I
Ö
ts o
Pw
&5 g
_,
l-j
O
GO<
?r
o os
ts1
1 11
1 j
o
-1
PT
TS
O
o
o
C"
p ´ es
rs -0 "^
O
tr(
X>
( D
1 ^
H
´^Bl1
tir
^
es CO
«rt!
1 1
1
1
I
1-*
b L
-<
<-t
p1—´
op
Zjt
o
t r
D

1;
t t
B ^
0=
g2
PS
M
^
^Ti
^ .
CD
P
i;: 1^ ii>
s1
i
1
1 I
1
1
I
I I
p^
(P5
^
o


h-^ CD´ Of—i P (^ B iJT 2 ´ "^ cji 5 P-U to ^ e= o p 2-
B ^
c^.5^
g * TD ^
<3 P &5
CP
y
po< H-.
pCP
HH
1 1
<5 CD p^
P
o
K,
C
Ö
N
0Q
1 1 W 0 <
P3
P r
H-B
CO
o pP
o
^
f-p r,
S5
1 1
1000 kom. 5 do 6 godišnjih hržtstiea j
presaditi, pravljenje jama, i/.kopanje
i prenos na 1 kilometar udaljenosti
1 to
o
I
o
l_> .
i=i
1 Ar- razsadiiika urediti, ograditi, okopati
autnsko tlo na 20 em. dubljiae, uredjenje glogova
i pttteva,.sadnja i pokriće žira.
i 1 0 5 r. 0 2
Popravljan,6 hrastovih kultura
po hektaru sa 1 hektolitrom žira
po hektaru


— m -.


ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 29     <-- 29 -->        PDF

_ 1 19.91 hrast 3.25
39.18 hrast 4.00
24.61 hravst 4.00 6.71
21.34 hrast 3.03


10.18 bor 2.62
10.82 smreka 3.40
1443 bor 2,47
10.38 omorika 3.42
2^80 hrast 5,33
18.63 bor
smreka
0-82
4,80
15.70 hrast 1.90
30.53 hrast 5.30
30.38 hrast 5.40