DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 276 — Govor g. nadšumara M. Zobundjije na ovogodišnjoj glavnoj skupštini hrvatskog šumarskog družtva. štovana gospodo! Slavna skupštino! Ovaj ßas govorili su ovdje gospoda izvjestitelji o jednoj od najvažnijih, dapače moram reći, o najvažnijoj themi, koju u obće šumarska skupština razpravljati može. Družtvo hrvatskih šumara obstoji već prilično vrieme, te je obdržavalo vec i priličan broj skupština; svaka od tih razmatrala je više predmete specijalnih i lokalnih odnošaja, a nije žalibože dirnula u bitnu stvar zadaće našeg družtva, u onu, o kojoj se sada razpravljaj najme: kako da se naše šume spase, kako da se š njimi što uspješnije gospodari, kako da se za ovo omogućiti šumska valjana uprava ustroji, te kako da se i budućnost šumara dostojno njegovomu doduše težkomu, ali i liepomu te po narod neizmierno koristnomu zvanju osigura. Da se ovo razpravlja, tražila je prieka nužda već prije, nu kako već jednom rekoh, ostalo je to žalibože do danas netaknuto. Zapalo je baš dično mjesto Krapinu u našem divnom milom Zagorju, da se na njegovom teritoriumu obdržaje šumarska skupština, koja imade najvažniju zadaću šumarstva na procvat šumskog gospodarstva, a kroz ovo na blagodat i blagostanje hrvatskoga naroda riešiti. Ceštitajuć na tom trgovištu Krapini, prelazim na samu stvar. Poznato Vam je štovana gospodo, da kod nas (moram iskreno reći, jer samo iskreno i istinito priznanje lieči mane i popravlja ono, što je nevaljalo) — da kod nas žalibože nekako ne cvate šumarstvo, kako bi cvasti imalo i moglo! — Da gospođo! ovo je istina, nu ovoj istini niste Yi krivi, nego drugi razni faktori, odnošaji i okolnosti. Uzalud je Vaša želja, Vaša marljivost. Vaše pregnuće, Vaš rad za očuvanje narodnog dobra i pospjesenje gospodarenja tim dobrom, kad Vam manjkaju ona sredstva, koja bi za uspješno gospodarenje morali imati pri ruci i kad Vam se višeputa u šumskom gospodarenju dapače i klipovi bacaju pod noge! — Niste dakle Vi krivi, što šumarstvo kod nas ne cvate; krivi su tomu (kako prije napomenuh) drugi faktori, odnošaji i okolnosti, a to su: |
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 17 <-- 17 --> PDF |
za naše odnošaje nepodpun, nedovoljan i neodgovarajući šumski zakon, te do sada obstojali i sada obstojeći nevaljali sustavi šumske uprave. Da se našim odnošajem odgovarajući šumski zakon izpravi i popuni, te da se stvori takov sustav šumske uprave, u kojeg okviru bi se pospiešilo gospodarenje sa velikim narodnim blagom, — prva je dužnost i zadaća hrvatskog šumara. Ne lati li se on te zadaće, to neka bude siguran, da će ista ostati netaknuta, ili ako se je tko i lati, riešena će biti onako, kako ne ide u prilog umnomu, racijonalnomu i uspješnomu, te cini većim probitkom skopčanomu gospodarenju; jer prvo Vam je žalibože svakomu od Yas gospodo dobro poznato, da šumarstvo, jedna od najnovijih institucija u našoj zemlji, imade jošte silesiju zavidnjaka, koji, nesposobni uviditi njezinu potrebu i domašaj u obćem narodnom životu i gospodarstvu, priekim ju okom gledaju; — a drugo znadete opet, da bi nekako svatko, pozvani i nepozvani, rado cim više slobodne svoje prste osobito u obćinskoj šumi imati. Uvidivši sve to, latili smo se danas ove vrlo važne zadaće, samo žalibože nije ovoj velikoj važnosti našeg današnjeg predmeta i njoj dolikujući broj sudjelujućih ovdje zastupan! — Medjutim ono, što nas je, znati i moći ćemo, uvjeren sam, riešiti današnju dužnost onako, kako stvar zahtieva. — Što se mene tiče, uzeo sam si za zadaću predočiti Vam, štovana gospodo, glede šumskog zakona, šumske uprave i šumskog gospodarstva u ki´atko ali slikovito ono i onako, o čem sam na temelju izkustva dugo razmišljao i sve toga ticuće se dobro promotrio. Ponajprije osvrnuti mi se je na sadanji šumski zakon i reći: da glede koječega, o ćem svem ne može biti danas pobliže razmatranja, imade u njem za naše odnošaje nedostataka u najvažnijoj stvari^ naime u čuvanju šume, a osobito glede očuvanja zagaja i mladjih sastojina. Ustanove i propisi glede toga, koje u sadanjem šumskom zakonu obstoje, tako su manjkave, njimi opredieljene kazni tako nedostatne i blage, da inače najvećeg ćutljivca i bojazljivca pred kaznom nisu kadre od šumske štete odvratiti! Ta znadete gospodo n. p., kako je neznatna odšteta i kazan za utjeranje blaga u branjevinu. Takove odštete i kazni ne treba štetočinac , ako u njem^ne ima baš nikakovog ćućenja za ono, što se čuva, kako je žalibože u ^ 2 |
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 278 našem narodu većina^ — ni najmanje bojati ni pred iijimi se lecati; jer ako baš svaki dan bude u branjevini ubvaćen i radi štete prijavljen, ostane ipak u probitku, pošto ono joste uviek više vriedi, za koliko -mu se je marše u branjevini pomoglo, nego li ono, sto je odštete platio. — To je ono zlo, koje prieči, da se kod nas šume ne dižu, već skoro više propadaju. Dok se to zlo ne odstrani i dok branjevina i zbilja ne bude zakonom posvećeno mjesto — ne kako do sada, tek samo prividno, nego u svoj ozbiljnosti — dotle šumam ne ima pravoga spasa! Kao što je kazan i odšteta za utjerivanje blaga u branjevina neznatna, tako nije pobliže označena ona, koja se imade upotriebiti u onom slučaju, kada se koji pronadje krivim n. p. nepovlastnog loženja vatre u šumi ili tik pokra.] nje, uslied eega se, većinom šumski požari dogadjaju, koji su najvećim dielom uzrok — osobito u gorskih šumah Krajine — upropašćenju šuma. Nije do sada odmjerena dovoljna kazan ni za one, koji šumsku krađju kao zanat tjeraju, koji krađu, da ukradjenim dobrom đružtva špekuliraju i t. d. Za ovakove vrsti zloKna i prestupaka kao i mnoge druge treba da se ustanove točno opredieljene i ćutljive kazni; jer samo uz stroge kazni i njibovu brzu uporabivost umanjiti će se šumske štete na mogući u pojedinib odnošajih minimum. — Osim toga valjalo bi i čuvarom šume malo širje pravo zakonom zajamčiti, nego ga do sada imadu. Već ovo, što sam do sada iztaknuo, govori dovoljno za prieku potrebu, da se šumski zakon cim prije našim odnošajem primjereno izpiavi i popuni, a pii tom neka se uvaži to, daje za dobro oboe stvari bolje i probitačnije, da pojedini oćuti strogost zakona, makar i uz svoju propast, nego da se upropašćenjem šuma pripi-avi potomstvu gorka neopravdana budućnost! Toliko sam smatrao za danas potrebnim i sbodnim u razmatranju za dokaz neobhodne potrebe, da se sadanji šumski zakon našim odnošajem primjereno izpravi i popuni, reći, a sada prelazim na razmatranje obstojećih sustava šumske uprave naših obćinskih šuma, te dokaze, da ti sustavi nisu kadri ni šume očuvati, a.kamo li šumsko gospodarstvo unaprediti, čega radi se imadu jednim valjanim i svrsi sbodnim zamieniti. Moje razmatranje ticati će se, kako već napomenuh, u prvom, redu uprave obćinskih šuma, koje i imademo danas uaj |
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 279 — više pred očima. Da su obćinske šume kao skupne nuždne, o tom ne može nitko dvojiti, koji iole znade misliti i koji ne pro matra stvar samo sa gledišta svojeg interesa, jer prvo: šuma je takav za narodni obstanak nnždan predmet, koj zabtieva veću površinu, a cim veća površina, tim dolaze i različitija podmirenja narodnih potreba na njoj, uslied čega opet biva i gospodarenje intenzivnije; drugo: obstoji već obćinska šuma kao takova, te bi u obće razdieljenje njezino života ju stalo, kao &to je n. p. skoro stajala života bryatski narod nepro mišljeno i kako se veli, na harmak dozvoljena slobodna dioba. zadi^uga. Kod nas imadu obćinske sume ne samo zadaću takovih na poseb, nego i ono u drugih zemljah mnogih vlastelinskih iz punjavati t. j . ne samo potrebe žitelja pravoužitnika podmiri vati, nego takodjer producirati drva za obrt i promet, jer u gradjanskoj Hrvatskoj imademo žalibože vrlo malo većih vla stelinstva, a u krajiškoj Hrvatskoj baš nikakovih. S toga, kao i s inih gospodarstvenih te tinancijalnih razloga treba, da obćinske Sume budu u pogledu gospodarenja više suvisle skupine, a ne razcjepkane; ta pako suvislost zahtieva i neku posebnu upravu takovog gospodarstvenog predmeta. Poznato Vam je, štovana gospođo, da. za upravu obćin-^ skih šuma obstoje danas dva sustava, naime: za bivšu vojnu krajinu imovne obćine sa zakonom ob istih od 15. lipnja 1873. i na ovaj se odnoseći novi od 11. srpnja o. g., te za gradjansku Hi´vatfeka urbarijalne obćine sa priyreinenom naredbom od godine 1873. . Ponajprije hoću da se osvrnem na ovu potonju. Pošto je ona samo naredba, to dakako ne ima one moći, koju imade zakon, a koliko imade moći, ne odgovara ni najmanje, svojoj svrsi, dapače moram reći, da bi obzirom na sadanje stanje obćinskih šumara bilo bolje, da. je i nije, jer se neuspjeh u šumskom gospodarstvu pripisuje krivo ponajviše njim u grieh, a mnogi je gledom na svoju budućnost upravo zaveden. , Privremena naredba postavila je privremene šumare u položaj kao na stolac sa dvie noge, da gospodare bez ikakove moći i prava, bez obezbiedjenja njihove budućnosti, docim je upravnu moć i pravo ostavila ponajviše u rukuh onih, koji su |
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 280 — najsretniji, kada vide čim više svojih sjekira i svojeg blaga u šumi, te koji većinom vrlo nerado trud za šumsko pomladjenje ulažu. — Kako da uz to šumar uzdrži šumu, kako da ju una priedi! ? Žalostan položaj, u kom se šumsko gospodarstvo sa obcinskimi sumarni osobito u gradjanskoj Hrvatskoj nalazi, razabrati će svatko najbolje iz onib slučajeva, koji se ne riedko sbivajuj kad šumar predlaže i traži pomiadbu i zagaju kojeg šumskog predjela, a vieee se na to srdi^ ili mu se prostodušno ili zlorado smije. Da gospodo! tako višeputa biva: šumar traži zagaju i po miadbu, vieće mu se smije, a mjesto šume nastaje šikara i bunište ! — Zato i jest gospodarenje uz tu naredbu nalik dobrano onomu oranju, gdje se plug naprvo i natrag vuče, radi toga, da stvar ne stoji na mjestu., ili da ne nazaduje, mora se radi unapređjenja šumskog gospodarstva ta naredba čim prije svrsi sbođnim zakonom zamieniti. To zahtieva silno i sadanje stanje obćinskog šumara, jer je njegov položaj u gradjanskoj Hrvatskoj kao javnog službenika i činovnika, kakav je sada, nedostojan za onoga, koj za svoje izobrazivanje troši silnu glavnicu, za koju dobiva onda kao kamate nesigurnu i žalostnu budućnost! — Što se tiče imovnih obćina u bivšoj vojnoj Krajini, to se je iz početka mislilo, da je s njimi postignuto ono, što se je namjeravalo s njimi postići. Izkustvo nas medjutim uči, da tomu nije tako, U koliko je novim zakonom ob imovnih obćinah od 11. srpnja o. g. ukinuto ono pravo, kojim se je i u gospodarenju ovih davala po zakonu od 15. lipnja 1873. pretežna moć u ruke onih, koji žele od obćinske šume kao družtvenog dobra iz pohlepe i egoizma svoju vlastitu korist imati, pa makar to bilo i na uštrb drugoga i potomaka, — u toliko se nije odstranila ona mana iz zakona, koja je činila imovne obćine preskupimi; dapače moram osobito iztaknuti, da je ta mana povećana novim zakonom o imovnih obćinah od 11. srpnja o. g. IJ ovom zakonu imade jošte više toga, što za uspješni razvitak šumskog gospodarstva obcinskimi sumarni nije ni najmanje nužđno, a iziskuje velikih troškova ! |
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 21 <-- 21 --> PDF |
~ 281 ^^ I ako većina imovnih obćina po mojem uvjerenju nije bila u položaju, da će, udovoljavajuć onomu zakonu od 16, lipnja g. 1873. moći troškove poreza i uprave od godine do godine namirivati iz potrajnog godišnjeg .šumskog užitka, to će to moći tim manje uslied novog zakona činiti. — Zato i neće novi zakon o imovnih obćinah po ove probitačan i spasonosan biti; on bi to bio samo onda, kad bi se iz njega odstranile ustanove vrhu onih stvari, koje nisu za vodjenje uspješnog gospodarenja nuždne, kao n. p. onaj položaj i nagrada predsjednika, koji mu novi zakon daje, — ustanovljenje popriecne godišnje potrebe na gradjevnom drvu, — onako komplicirano rukovodjenje blagajne i obračunavanje, čemu treba više osoblja i velik pisarnički trošak, te onaj uži odbor zastupstva i provadjanje zimskih radnja procjenitelja i zemljomjera kod šumskog nadzornictva u Zagrebu. Obzirom dakle na sve do sada iztaknuto glede nevaljalosti i nedostatnosti sustava u šumskoj upravi sa obćinskimi sumarni, obzirom na to, da je skrajnja nužda, da se uprava obćinskih šuma ustroji onako, kako bude cim više svrsi shodna, čim jednostavnija i kod onako siromašnog i žalostnog stanja našeg naroda cim jeftinija, — obzirom napokon na to, da je nadošlo vrieme, kad se i šumaru kao javnomu radniku na polju narodnog gospodarstva imade osigurati eksistencija i budućnost kao drugim stališem, potrebnim za obstanak i unapredjenje covječanskog družtva, pošto je minulo vrieme, kad se je mislilo, da je samo svećenik potreban kao javni radnik, a i kraj je vremenu, kad je opet pravdopravnik mislio, da je opet samo on pozvan za javnog narodnog radnika, ne hoteći dugo oba pripoznati, da je višja izobrazba i onomu potrebna, koj se za kruh i drvo skrbiti ima, obzirom velim na sve to uslobođjujem se predložiti za usvojenje po toj glavnoj skupštini sliedeće: 1. Osjećajuć i uvažujuć ova skupština prieku potrebu, da se sadanji šumski zakon radi spasa šuma i unapredjenja šumskog gospodarstva našim ođnošajem odgovarajuć izpravi i popuni, zaključuje u ovoj svojoj današnjoj sjednici: obratiti se u tom smislu predstavkom na njegovu Preuzvišenost bana kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, te sabor ove kraljevine uz zamolbu, da bi se čim skorije na temelju po odnosnom |
ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— -282.— povjerenstvu sastavljenog mnienja U2:eo u pretres šumski zakon u reßenom saboru; - 2. Osvjedočena i uvjerena ova skupština o nedostatno-sti,nepodpunosti i nevaljalosti sada obstojećik sastava šumske uprave sa obćinskimi šumami koii u gradjanskoj Hrvatskoj, toli i u bivšoj vojnoj Krajini zaključuje ovime danas predložiti njegovoj Preuzvišenosti banu kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te saboru ove kraljevine osnovu "zakona o jedinstvenom sustavu glede uprave obćinskimi šumami zamolbom, da se ista osnova radi spasa obćinskih šuma iunapređjenja šumskog gospodarstva čim prije u saboru u pretres uzme. Temeljna načela^ izražena jasno u ovoj osnovi, imadu biti: a) Obćinske su šume nerazdjelive; h) U strukovnom pogledu vodi.vrhovnu ripravu, odnosno nadzor nad upravom obćinskimi šumami šumarski odsjek zemaljske vlade kao neodvisno tielo, odgovorno i podčinjeno jedino glavi zemaljske vlade, banu; c) Uz ovaj odsjek obstoji kod svake županije radi nadzora užega službovanja i gospodarenja po jedan nadšumar, kojemu su dodieljeni kotarski šumari na službovanje po potrebi tako, da budu kadri voditi umno, racijoualno i čim većeg uspjeba sigurno gospodarenje; d) Kao činovnici gore rečenog šumarskog odsjeka su nadšumar i šumari zemaljski činovnici, koje imenuje predstojnik vlade; e) Plaće i mirovine svib ovib činovnika ne smiju biti manje, nego li su one državnik Činovnika iste kategorije, a teku iz zemaljske blagajne, u koju obćine odpadajući ekvivalent u stanovitom razmjerju uplaćivaju, te u koju i svaki činovnik po stanovitom ključu radi mirovine doprinaša; /) Za šumske proizvode unišlim novcem i u obće sa šumom kao pravnim predmetom odredjuje i razpolaže autonomno tielo, zastupstvo pravoužitnika, koje se svake godine dva puta sastati imade. ´ Eadi izpravka i popunjenja šumskog zakona i sastavka osnove za šumsku upravu obćinskimi šumami imala bi se izabrati po ovoj skupštini anketa od najmanje pet članova, koja bi te osnove Čim prije sastayila, radi kritike u kojem dnevniku objelodanila^ te uvaziysi kritiku izpravljene i popunjene čim ´ |