DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 276 —
Govor g. nadšumara M. Zobundjije na ovogodišnjoj
glavnoj skupštini hrvatskog šumarskog družtva.


štovana gospodo! Slavna skupštino!


Ovaj ßas govorili su ovdje gospoda izvjestitelji o jednoj
od najvažnijih, dapače moram reći, o najvažnijoj themi, koju
u obće šumarska skupština razpravljati može. Družtvo hrvatskih
šumara obstoji već prilično vrieme, te je obdržavalo vec
i priličan broj skupština; svaka od tih razmatrala je više predmete
specijalnih i lokalnih odnošaja, a nije žalibože dirnula u
bitnu stvar zadaće našeg družtva, u onu, o kojoj se sada razpravljaj
najme: kako da se naše šume spase, kako da se š njimi
što uspješnije gospodari, kako da se za ovo omogućiti šumska
valjana uprava ustroji, te kako da se i budućnost šumara dostojno
njegovomu doduše težkomu, ali i liepomu te po narod
neizmierno koristnomu zvanju osigura.


Da se ovo razpravlja, tražila je prieka nužda već prije,
nu kako već jednom rekoh, ostalo je to žalibože do danas
netaknuto. Zapalo je baš dično mjesto Krapinu u našem divnom
milom Zagorju, da se na njegovom teritoriumu obdržaje
šumarska skupština, koja imade najvažniju zadaću šumarstva
na procvat šumskog gospodarstva, a kroz ovo na blagodat i
blagostanje hrvatskoga naroda riešiti.


Ceštitajuć na tom trgovištu Krapini, prelazim na samu
stvar.


Poznato Vam je štovana gospodo, da kod nas (moram
iskreno reći, jer samo iskreno i istinito priznanje lieči mane
i popravlja ono, što je nevaljalo) — da kod nas žalibože nekako
ne cvate šumarstvo, kako bi cvasti imalo i moglo! —
Da gospođo! ovo je istina, nu ovoj istini niste Yi krivi, nego
drugi razni faktori, odnošaji i okolnosti. Uzalud je Vaša želja,
Vaša marljivost. Vaše pregnuće, Vaš rad za očuvanje narodnog
dobra i pospjesenje gospodarenja tim dobrom, kad Vam
manjkaju ona sredstva, koja bi za uspješno gospodarenje morali
imati pri ruci i kad Vam se višeputa u šumskom gospodarenju
dapače i klipovi bacaju pod noge! — Niste dakle Vi
krivi, što šumarstvo kod nas ne cvate; krivi su tomu (kako
prije napomenuh) drugi faktori, odnošaji i okolnosti, a to su:




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 17     <-- 17 -->        PDF

za naše odnošaje nepodpun, nedovoljan i neodgovarajući šumski
zakon, te do sada obstojali i sada obstojeći nevaljali sustavi
šumske uprave.


Da se našim odnošajem odgovarajući šumski zakon izpravi
i popuni, te da se stvori takov sustav šumske uprave, u kojeg
okviru bi se pospiešilo gospodarenje sa velikim narodnim blagom,
— prva je dužnost i zadaća hrvatskog šumara. Ne lati li
se on te zadaće, to neka bude siguran, da će ista ostati netaknuta,
ili ako se je tko i lati, riešena će biti onako, kako ne
ide u prilog umnomu, racijonalnomu i uspješnomu, te cini većim
probitkom skopčanomu gospodarenju; jer prvo Vam je žalibože
svakomu od Yas gospodo dobro poznato, da šumarstvo, jedna
od najnovijih institucija u našoj zemlji, imade jošte silesiju zavidnjaka,
koji, nesposobni uviditi njezinu potrebu i domašaj u
obćem narodnom životu i gospodarstvu, priekim ju okom gledaju;
— a drugo znadete opet, da bi nekako svatko, pozvani
i nepozvani, rado cim više slobodne svoje prste osobito u obćinskoj
šumi imati. Uvidivši sve to, latili smo se danas ove
vrlo važne zadaće, samo žalibože nije ovoj velikoj važnosti
našeg današnjeg predmeta i njoj dolikujući broj sudjelujućih
ovdje zastupan! — Medjutim ono, što nas je, znati i moći ćemo,
uvjeren sam, riešiti današnju dužnost onako, kako stvar zahtieva.
— Što se mene tiče, uzeo sam si za zadaću predočiti
Vam, štovana gospodo, glede šumskog zakona, šumske uprave
i šumskog gospodarstva u ki´atko ali slikovito ono i onako, o
čem sam na temelju izkustva dugo razmišljao i sve toga ticuće
se dobro promotrio.


Ponajprije osvrnuti mi se je na sadanji šumski zakon i
reći: da glede koječega, o ćem svem ne može biti danas pobliže
razmatranja, imade u njem za naše odnošaje nedostataka
u najvažnijoj stvari^ naime u čuvanju šume, a osobito glede
očuvanja zagaja i mladjih sastojina. Ustanove i propisi glede
toga, koje u sadanjem šumskom zakonu obstoje, tako su manjkave,
njimi opredieljene kazni tako nedostatne i blage, da inače
najvećeg ćutljivca i bojazljivca pred kaznom nisu kadre od
šumske štete odvratiti! Ta znadete gospodo n. p., kako je neznatna
odšteta i kazan za utjeranje blaga u branjevinu. Takove
odštete i kazni ne treba štetočinac , ako u njem^ne ima
baš nikakovog ćućenja za ono, što se čuva, kako je žalibože u


^ 2




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 278 našem
narodu većina^ — ni najmanje bojati ni pred iijimi se
lecati; jer ako baš svaki dan bude u branjevini ubvaćen i radi
štete prijavljen, ostane ipak u probitku, pošto ono joste uviek
više vriedi, za koliko -mu se je marše u branjevini pomoglo,
nego li ono, sto je odštete platio. — To je ono zlo, koje prieči,
da se kod nas šume ne dižu, već skoro više propadaju. Dok
se to zlo ne odstrani i dok branjevina i zbilja ne bude zakonom
posvećeno mjesto — ne kako do sada, tek samo prividno,
nego u svoj ozbiljnosti — dotle šumam ne ima pravoga spasa!
Kao što je kazan i odšteta za utjerivanje blaga u branjevina
neznatna, tako nije pobliže označena ona, koja se imade upotriebiti
u onom slučaju, kada se koji pronadje krivim n. p. nepovlastnog
loženja vatre u šumi ili tik pokra.] nje, uslied eega
se, većinom šumski požari dogadjaju, koji su najvećim dielom
uzrok — osobito u gorskih šumah Krajine — upropašćenju šuma.


Nije do sada odmjerena dovoljna kazan ni za one, koji
šumsku krađju kao zanat tjeraju, koji krađu, da ukradjenim
dobrom đružtva špekuliraju i t. d. Za ovakove vrsti zloKna i
prestupaka kao i mnoge druge treba da se ustanove točno opredieljene
i ćutljive kazni; jer samo uz stroge kazni i njibovu
brzu uporabivost umanjiti će se šumske štete na mogući u pojedinib
odnošajih minimum. — Osim toga valjalo bi i čuvarom
šume malo širje pravo zakonom zajamčiti, nego ga do sada
imadu.


Već ovo, što sam do sada iztaknuo, govori dovoljno za
prieku potrebu, da se šumski zakon cim prije našim odnošajem
primjereno izpiavi i popuni, a pii tom neka se uvaži to, daje
za dobro oboe stvari bolje i probitačnije, da pojedini oćuti strogost
zakona, makar i uz svoju propast, nego da se upropašćenjem
šuma pripi-avi potomstvu gorka neopravdana budućnost!


Toliko sam smatrao za danas potrebnim i sbodnim u razmatranju
za dokaz neobhodne potrebe, da se sadanji šumski
zakon našim odnošajem primjereno izpravi i popuni, reći, a
sada prelazim na razmatranje obstojećih sustava šumske uprave
naših obćinskih šuma, te dokaze, da ti sustavi nisu kadri ni
šume očuvati, a.kamo li šumsko gospodarstvo unaprediti, čega
radi se imadu jednim valjanim i svrsi sbodnim zamieniti.


Moje razmatranje ticati će se, kako već napomenuh, u
prvom, redu uprave obćinskih šuma, koje i imademo danas uaj




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 279 —


više pred očima. Da su obćinske šume kao skupne nuždne, o


tom ne može nitko dvojiti, koji iole znade misliti i koji ne pro


matra stvar samo sa gledišta svojeg interesa, jer prvo: šuma


je takav za narodni obstanak nnždan predmet, koj zabtieva


veću površinu, a cim veća površina, tim dolaze i različitija


podmirenja narodnih potreba na njoj, uslied čega opet biva i


gospodarenje intenzivnije; drugo: obstoji već obćinska šuma


kao takova, te bi u obće razdieljenje njezino života ju stalo,


kao &to je n. p. skoro stajala života bryatski narod nepro


mišljeno i kako se veli, na harmak dozvoljena slobodna dioba.


zadi^uga.


Kod nas imadu obćinske sume ne samo zadaću takovih na


poseb, nego i ono u drugih zemljah mnogih vlastelinskih iz


punjavati t. j . ne samo potrebe žitelja pravoužitnika podmiri


vati, nego takodjer producirati drva za obrt i promet, jer u


gradjanskoj Hrvatskoj imademo žalibože vrlo malo većih vla


stelinstva, a u krajiškoj Hrvatskoj baš nikakovih.


S toga, kao i s inih gospodarstvenih te tinancijalnih razloga
treba, da obćinske Sume budu u pogledu gospodarenja više
suvisle skupine, a ne razcjepkane; ta pako suvislost zahtieva
i neku posebnu upravu takovog gospodarstvenog predmeta.


Poznato Vam je, štovana gospođo, da. za upravu obćin-^
skih šuma obstoje danas dva sustava, naime: za bivšu vojnu
krajinu imovne obćine sa zakonom ob istih od 15. lipnja 1873.
i na ovaj se odnoseći novi od 11. srpnja o. g., te za gradjansku
Hi´vatfeka urbarijalne obćine sa priyreinenom naredbom od
godine 1873.


. Ponajprije hoću da se osvrnem na ovu potonju.


Pošto je ona samo naredba, to dakako ne ima one moći,
koju imade zakon, a koliko imade moći, ne odgovara ni najmanje,
svojoj svrsi, dapače moram reći, da bi obzirom na sadanje
stanje obćinskih šumara bilo bolje, da. je i nije, jer se
neuspjeh u šumskom gospodarstvu pripisuje krivo ponajviše
njim u grieh, a mnogi je gledom na svoju budućnost upravo
zaveden.


, Privremena naredba postavila je privremene šumare u položaj
kao na stolac sa dvie noge, da gospodare bez ikakove
moći i prava, bez obezbiedjenja njihove budućnosti, docim je
upravnu moć i pravo ostavila ponajviše u rukuh onih, koji su




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 280 —
najsretniji, kada vide čim više svojih sjekira i svojeg blaga u


šumi, te koji većinom vrlo nerado trud za šumsko pomladjenje


ulažu. — Kako da uz to šumar uzdrži šumu, kako da ju una


priedi! ?


Žalostan položaj, u kom se šumsko gospodarstvo sa obcinskimi
sumarni osobito u gradjanskoj Hrvatskoj nalazi, razabrati
će svatko najbolje iz onib slučajeva, koji se ne riedko sbivajuj
kad šumar predlaže i traži pomiadbu i zagaju kojeg šumskog
predjela, a vieee se na to srdi^ ili mu se prostodušno ili
zlorado smije.


Da gospodo! tako višeputa biva: šumar traži zagaju i po


miadbu, vieće mu se smije, a mjesto šume nastaje šikara i


bunište ! —


Zato i jest gospodarenje uz tu naredbu nalik dobrano
onomu oranju, gdje se plug naprvo i natrag vuče, radi toga,
da stvar ne stoji na mjestu., ili da ne nazaduje, mora se radi
unapređjenja šumskog gospodarstva ta naredba čim prije svrsi
sbođnim zakonom zamieniti. To zahtieva silno i sadanje stanje
obćinskog šumara, jer je njegov položaj u gradjanskoj Hrvatskoj
kao javnog službenika i činovnika, kakav je sada, nedostojan
za onoga, koj za svoje izobrazivanje troši silnu glavnicu,
za koju dobiva onda kao kamate nesigurnu i žalostnu
budućnost! —


Što se tiče imovnih obćina u bivšoj vojnoj Krajini, to se
je iz početka mislilo, da je s njimi postignuto ono, što se je
namjeravalo s njimi postići. Izkustvo nas medjutim uči, da tomu
nije tako,


U koliko je novim zakonom ob imovnih obćinah od 11.
srpnja o. g. ukinuto ono pravo, kojim se je i u gospodarenju
ovih davala po zakonu od 15. lipnja 1873. pretežna moć u ruke
onih, koji žele od obćinske šume kao družtvenog dobra iz pohlepe
i egoizma svoju vlastitu korist imati, pa makar to bilo
i na uštrb drugoga i potomaka, — u toliko se nije odstranila
ona mana iz zakona, koja je činila imovne obćine preskupimi;
dapače moram osobito iztaknuti, da je ta mana povećana novim
zakonom o imovnih obćinah od 11. srpnja o. g. IJ ovom
zakonu imade jošte više toga, što za uspješni razvitak šumskog
gospodarstva obcinskimi sumarni nije ni najmanje nužđno,
a iziskuje velikih troškova !




ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 21     <-- 21 -->        PDF

~ 281 ^^


I ako većina imovnih obćina po mojem uvjerenju nije bila
u položaju, da će, udovoljavajuć onomu zakonu od 16, lipnja


g. 1873. moći troškove poreza i uprave od godine do godine
namirivati iz potrajnog godišnjeg .šumskog užitka, to će to
moći tim manje uslied novog zakona činiti. — Zato i neće novi
zakon o imovnih obćinah po ove probitačan i spasonosan biti;
on bi to bio samo onda, kad bi se iz njega odstranile ustanove
vrhu onih stvari, koje nisu za vodjenje uspješnog gospodarenja
nuždne, kao n. p. onaj položaj i nagrada predsjednika,
koji mu novi zakon daje, — ustanovljenje popriecne godišnje
potrebe na gradjevnom drvu, — onako komplicirano rukovodjenje
blagajne i obračunavanje, čemu treba više osoblja i velik
pisarnički trošak, te onaj uži odbor zastupstva i provadjanje
zimskih radnja procjenitelja i zemljomjera kod šumskog nadzornictva
u Zagrebu.
Obzirom dakle na sve do sada iztaknuto glede nevaljalosti
i nedostatnosti sustava u šumskoj upravi sa obćinskimi
sumarni, obzirom na to, da je skrajnja nužda, da se uprava obćinskih
šuma ustroji onako, kako bude cim više svrsi shodna,
čim jednostavnija i kod onako siromašnog i žalostnog stanja
našeg naroda cim jeftinija, — obzirom napokon na to, da je
nadošlo vrieme, kad se i šumaru kao javnomu radniku na polju
narodnog gospodarstva imade osigurati eksistencija i budućnost
kao drugim stališem, potrebnim za obstanak i unapredjenje
covječanskog družtva, pošto je minulo vrieme, kad se je mislilo,
da je samo svećenik potreban kao javni radnik, a i kraj je vremenu,
kad je opet pravdopravnik mislio, da je opet samo on
pozvan za javnog narodnog radnika, ne hoteći dugo oba pripoznati,
da je višja izobrazba i onomu potrebna, koj se za kruh
i drvo skrbiti ima, obzirom velim na sve to uslobođjujem se
predložiti za usvojenje po toj glavnoj skupštini sliedeće:


1. Osjećajuć i uvažujuć ova skupština prieku potrebu, da
se sadanji šumski zakon radi spasa šuma i unapredjenja šumskog
gospodarstva našim ođnošajem odgovarajuć izpravi i popuni,
zaključuje u ovoj svojoj današnjoj sjednici: obratiti se u
tom smislu predstavkom na njegovu Preuzvišenost bana kraljevine
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, te sabor ove kraljevine
uz zamolbu, da bi se čim skorije na temelju po odnosnom


ŠUMARSKI LIST 6/1881 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— -282.—


povjerenstvu sastavljenog mnienja U2:eo u pretres šumski zakon
u reßenom saboru; -


2. Osvjedočena i uvjerena ova skupština o nedostatno-sti,nepodpunosti
i nevaljalosti sada obstojećik sastava šumske
uprave sa obćinskimi šumami koii u gradjanskoj Hrvatskoj,
toli i u bivšoj vojnoj Krajini zaključuje ovime danas predložiti
njegovoj Preuzvišenosti banu kraljevine Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije te saboru ove kraljevine osnovu "zakona o jedinstvenom
sustavu glede uprave obćinskimi šumami zamolbom,
da se ista osnova radi spasa obćinskih šuma iunapređjenja
šumskog gospodarstva čim prije u saboru u pretres uzme.
Temeljna načela^ izražena jasno u ovoj osnovi, imadu biti:
a) Obćinske su šume nerazdjelive;


h) U strukovnom pogledu vodi.vrhovnu ripravu, odnosno nadzor
nad upravom obćinskimi šumami šumarski odsjek zemaljske
vlade kao neodvisno tielo, odgovorno i podčinjeno
jedino glavi zemaljske vlade, banu;


c) Uz ovaj odsjek obstoji kod svake županije radi nadzora
užega službovanja i gospodarenja po jedan nadšumar, kojemu
su dodieljeni kotarski šumari na službovanje po potrebi
tako, da budu kadri voditi umno, racijoualno i čim
većeg uspjeba sigurno gospodarenje;


d) Kao činovnici gore rečenog šumarskog odsjeka su nadšumar
i šumari zemaljski činovnici, koje imenuje predstojnik
vlade;


e) Plaće i mirovine svib ovib činovnika ne smiju biti manje,
nego li su one državnik Činovnika iste kategorije, a teku
iz zemaljske blagajne, u koju obćine odpadajući ekvivalent
u stanovitom razmjerju uplaćivaju, te u koju i svaki činovnik
po stanovitom ključu radi mirovine doprinaša;


/) Za šumske proizvode unišlim novcem i u obće sa šumom
kao pravnim predmetom odredjuje i razpolaže autonomno
tielo, zastupstvo pravoužitnika, koje se svake godine dva
puta sastati imade. ´


Eadi izpravka i popunjenja šumskog zakona i sastavka
osnove za šumsku upravu obćinskimi šumami imala bi se izabrati
po ovoj skupštini anketa od najmanje pet članova, koja
bi te osnove Čim prije sastayila, radi kritike u kojem dnevniku
objelodanila^ te uvaziysi kritiku izpravljene i popunjene čim ´