DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 8     <-- 8 -->        PDF

- 212 -"
da se pobližje upozna korišćn i obsegom te struke, pak zato i
privoli na to, da mu je sin Franjo po dovršenib gimnazijalnik
naukah u Karlovcu mogao stupiti u tada već i u nas poznatu
šumarsku školu u Mariabrunu kraj Beča, gdje je Franjo i zbilja


g. 1829, svoje strukovne nauke svršio. Naukovanje bilo je tad
tamo u dva tečaja, višji i nižji, podieljeno. Prvih se dvijuh godina
nižjeg tečaja učilo: šumarska botanika, fizika, lućba, rudstvo,
šumarska tehnologija,´ šumarska insektologija, uporaba
šuma, ustanovljivanje prihoda šuma- i uredjenje šumskog gospodarstva,
a sadjenje i taksacija obavljaše se i praktično. Nižji
ovaj tečaj imao je pako svrhu osposobiti mladiće za nižje državne
činovničke službe,
Svršivši Šporer g. 1827. vrstnim uspjehom taj tečaj, stupi
sliedeće godine još i u posljednji tečaj , da tako u. trogodištu
posvema nauke svrši. U tom se tečaju nauč.ahu državno šumarska
uprava i šumsko p-ravo uz praksu u svih granah šumarske
uprave. Taj tečaj nije bio obligatan, a mogaše ga samo
onaj pohadjati, koji je jur nižji tečaj svršio bio, svrha mu pako
bijaše osposobiti kandidate i za višja šumarsko-upravna mjesta *


Svršivši Sporer godine 1829. na obće zadovoljstvo svoje
nauke, bude po tadanjem običaju, kao odlikovani đjakj neposredno
po svršenih naucih poslan u Tirolsku kao c. kr. šumarski
vježbenik u Trident na praksu. Za kratko doba službovanja posta


c. kr. obilaziteljem šuma (Waldbereiter.)
Uz vruću ljubav k struci šumarskoj ne dopadaše se Franji
bivstvovati po dalekoj tudjini, osamljenu od roda i doma svoga;
živa želja za povratkom u milu mu hrvatsku domovinu jasno
proviruje iz njegovih pisama one dobe. Napokon mu želja posta
žinom, godine bo 1831. premjesti ga c. kr. ratno ministarstvo
kano vrhovna krajiška upravna oblast kano rodjenog krajišnika
na veliku radost i opet u Hrvatsku. Šporer bude imenovan c.
kr. šumarom u bivšoj varaždinskoj pukovniji sa sielom u tvrdji
Križevačkoj, Povratkom Franje Šporera u Hrvatsku pako vidimo
da nastaje rek bi nov odsjek u vjekovanju tog hrvatskog odličnika.
Kako bo je do sada Franjiu rad još uviek manje više


* Zli rod ßiarijiihniüHki bio je to doba veo na glasu svoje vrstiioće radi,
Ra^njiteljem bijiiao gruf Hojoš, iuM(;eij štmioznanstvH pako l.van Schmidt, /.a mathemaUku
Crjuro Wiukler, a ?A), naravoslovne znanosti Franjo Höss. SUišatelja
bilo je preko 60, od kojih su treći tečaj samo šestorica iijih polazila.