DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 51 <-- 51 --> PDF |
-2m ~ Madjarsko šumarsko družtvo razpisalo je za ovu godinu tri natječaja za tri Šumarska strukovna djela, i to: 1 za sastav Šumarske botanike nagradu od 200 dukata ili 1100 for. Kok, do kojega se rukopis upravljäju(5einu odboru družtva (kojemu je njegova preuzvišenost grof B. Tisza predsjednikom)^ predati ima, iztiČe 31. ožujkom g. 1883. Zatim 2. nagradu u iznosu od 40 dukata ili 220 for. za rukopis djela o vezanju i pošumljivanju pjeŠ 1883, U obće su novöani odnošaji družtva toli povoljni, da se je ljetos izkazao višak u iznosu od 4621 for. Sjednica upravljajućega odbora hrv. šumarskoga družtva. Na dne 3. srpnja t. g. obdržavao je upravljajući odbor sjednicu, u kojoj je prije svega bio uglavio dnevni red ovogodišnje glavne skupštine, nu osim toga rieŠio je takodjer još više inih družtva se tićućib pitanja, medju ostalim pako zaključeno bi predložiti glavnoj skupštini, da se povisi dotacija za suradnike Šumarskomu listu na 200 for. Šumarstvo u Rusiji. Ukupna šumska površina u Etisiji obsizaše 1. sieönja 1878. god. 123,325.660-75 desetina (1 desetina = 1*09 hektara), sačinjavajućih 12*502 sreza, od kojih je do 80 postotaka povi´šine dobro ošumljeno. Broj državnih Šumarskih činovnika iznaša 2050. U Euskoj postoji jedna šumarska akademija i sedam inih Šumarskih zavoda. Nečisti prihod ruskih šuma iznašao je reĆene godine 10,648.632 rublja. Ve!e da će — ali kad će? Sjjomenusmo u svoje doba, da seje upravljajući odbor bio ljetos u interesu stvari obratio na sam visoki sabor molbom, da se od strane visoke vlade hrvatskomu šumarskomu družtvu dopita primjerena podpora. Molba bi ova za onda predana, kako to već biva, peticijonalnomu odboru sabora; isti odbor pako riešio je tu molbu pod br. 602. u saborskoj sjednici od 11. srpnja t. g. tako, da ju je visokoj kr. zemaljskoj vladi dostavio na uredovanje, eventualno i na uvaženje prema razpoloživim sredstvom. Isto je tako visoki sabor ustupio visokoj vladi u istoj sjednici i onu poznatu molbu zbog ukinuća šumarskog učilišta u KriŽevcih, odnosno osnivanja šumarskog odsjeka na zagrebačkom sveuĆilištu na razsudjenje i eventualno u svoje vrieme na shodan predlog. Lovina u Štajerskoj g. 1880« Kako u „OesterreicM&che Monatsschrift für Forstwesen" čitamo, ubijeno je g. 1880. po Štajerskoj 1119 jelena, 33 kom. lanjadi, 7120 kom. srna, 1653 komada divokoza, 40650 komada zečeva, 1010 tetreba, 995 komada malih tetreba, 2207 komada Iještarka, 91 komad snježnica, 42 komada jareba, 3684 komada fazana, 11812 komada jarebica, 7174 komada prepelica, 2924 komada šljuka, 76 divljih gusaka, 2788 komada divljih pataka, 2616 lisica, 682 kune^ 324 komada puha, 86 koraada vidra, 10 divjih mačaka, .233 komada jazavaca, 14 orlova, 24 sove i 4048 jastreba i sokolova. Nauka o čuvanju šuma. Gospodin Vladimir Kiseljak, učitelj na kr. šumarskom učilištu u Križevcih, podnio je Visokoj kr. zemalj. vladi rukopis za školsku knjigu „Nauka o čuvanju suma-^, da ju ista u vlastitoj nakladi izdade. Rukopis je ovaj, kako pisac sam veli, sastavljen ponajviše na temelju poznatog njemačkog djela „der Porstschutz von Dr. Riehard |