DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 50 <-- 50 --> PDF |
™ 254 ™- Tiem je i ona tvrdnja D-a, da se prihod orace zemlje ima drugae prosuditi nego kod šumskoga tla, oprovrgnuta. Napokon mi je još spomenuti to, da bi se u slucajn, kad bi se bio mjesto dohodarstvenog katastra uveo vriednostni, u prastarih hrasticib, u kojih je drvna massa od prijašnjih stoljeća nagomilana, dobilo procjenbom u massi neizmjernih zaliha materijalaj te bi procjena, ma se ravnala samo po onoj kod provizorija npotriebljenoj neznatnoj taksi drva za ogriev od god. 1824.J izkazivala ipak vrlo velike svote, pa ako bi se od 10 ^ toga samo 1 — porezom obteretilo, ipak bi šumski, posjednici 30 plaćali mnogo veći porez, nego što po procjeni dohodka gledom na vrstnoćii tla i po popriecnom prirastu sjećivne dobe. Isto tako bio bi samo n slučaju vriedn. katastra valjan ona-j. prigovor, da ie kod mladjih dobnih razreda popriecni prirast sjećivne dobe neshodan, jer se u tom slučaju mora ne prihod drva po stojbinskoj vrstnoći n sječivnoj dobi, već efektivna vriednost šume ustanoviti, te bi se svaka sastojina morala po massi, što ju sadržaje, procieniti. Svakomu je šumaru pako poznato, da kod proracunanja vriednosti šume i vriednost tla i vriednost drva skupa čine pravit vriednost šume, koja bi se kod vriedn. katastra morala n obzir uzeti, a ne, kako g. Danhelovsky misli, da bi kod proracunanja zemljištne i drvne i-ente valjalo samo zemljištnu rentu obteretiti porezom, a onu od drva. prostu od poreza pustiti. Različite yiesti. Njegovo Veličanstvo doći će na !ov u Hrvatsku. Kako se glasa^ prispjeti će Njegovo Veličanstvo nas kralj sa prejasuim kraljevićem Riidolfom jesenas u lov na imanja grofova Choteka i Schönborna u Sriera Banat, Šumarsko pitanje opet na hrv. saboru. II sjednici hrvatskog sabora od 9, srpnja t. g. upravio je narodni poklisar Brandtner na prenzvišenog gosp. bana interpelaciju, zašto se pitomei kr. šumarskog učilišta u Križevcih ne primaju u državnu službu financijalnoga ravnateljstva. Drvena paiaca. Narodne Novine br. 142. t. g. donaSaju sliedećet. „Rako japanski listovi javljaju, graditi oe u Jedu nove dvorove za mikada, koji će stajati preko 11 milijuna foi%, a. biti ćo posve iz drveta/´ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 51 <-- 51 --> PDF |
-2m ~ Madjarsko šumarsko družtvo razpisalo je za ovu godinu tri natječaja za tri Šumarska strukovna djela, i to: 1 za sastav Šumarske botanike nagradu od 200 dukata ili 1100 for. Kok, do kojega se rukopis upravljäju(5einu odboru družtva (kojemu je njegova preuzvišenost grof B. Tisza predsjednikom)^ predati ima, iztiČe 31. ožujkom g. 1883. Zatim 2. nagradu u iznosu od 40 dukata ili 220 for. za rukopis djela o vezanju i pošumljivanju pjeŠ 1883, U obće su novöani odnošaji družtva toli povoljni, da se je ljetos izkazao višak u iznosu od 4621 for. Sjednica upravljajućega odbora hrv. šumarskoga družtva. Na dne 3. srpnja t. g. obdržavao je upravljajući odbor sjednicu, u kojoj je prije svega bio uglavio dnevni red ovogodišnje glavne skupštine, nu osim toga rieŠio je takodjer još više inih družtva se tićućib pitanja, medju ostalim pako zaključeno bi predložiti glavnoj skupštini, da se povisi dotacija za suradnike Šumarskomu listu na 200 for. Šumarstvo u Rusiji. Ukupna šumska površina u Etisiji obsizaše 1. sieönja 1878. god. 123,325.660-75 desetina (1 desetina = 1*09 hektara), sačinjavajućih 12*502 sreza, od kojih je do 80 postotaka povi´šine dobro ošumljeno. Broj državnih Šumarskih činovnika iznaša 2050. U Euskoj postoji jedna šumarska akademija i sedam inih Šumarskih zavoda. Nečisti prihod ruskih šuma iznašao je reĆene godine 10,648.632 rublja. Ve!e da će — ali kad će? Sjjomenusmo u svoje doba, da seje upravljajući odbor bio ljetos u interesu stvari obratio na sam visoki sabor molbom, da se od strane visoke vlade hrvatskomu šumarskomu družtvu dopita primjerena podpora. Molba bi ova za onda predana, kako to već biva, peticijonalnomu odboru sabora; isti odbor pako riešio je tu molbu pod br. 602. u saborskoj sjednici od 11. srpnja t. g. tako, da ju je visokoj kr. zemaljskoj vladi dostavio na uredovanje, eventualno i na uvaženje prema razpoloživim sredstvom. Isto je tako visoki sabor ustupio visokoj vladi u istoj sjednici i onu poznatu molbu zbog ukinuća šumarskog učilišta u KriŽevcih, odnosno osnivanja šumarskog odsjeka na zagrebačkom sveuĆilištu na razsudjenje i eventualno u svoje vrieme na shodan predlog. Lovina u Štajerskoj g. 1880« Kako u „OesterreicM&che Monatsschrift für Forstwesen" čitamo, ubijeno je g. 1880. po Štajerskoj 1119 jelena, 33 kom. lanjadi, 7120 kom. srna, 1653 komada divokoza, 40650 komada zečeva, 1010 tetreba, 995 komada malih tetreba, 2207 komada Iještarka, 91 komad snježnica, 42 komada jareba, 3684 komada fazana, 11812 komada jarebica, 7174 komada prepelica, 2924 komada šljuka, 76 divljih gusaka, 2788 komada divljih pataka, 2616 lisica, 682 kune^ 324 komada puha, 86 koraada vidra, 10 divjih mačaka, .233 komada jazavaca, 14 orlova, 24 sove i 4048 jastreba i sokolova. Nauka o čuvanju šuma. Gospodin Vladimir Kiseljak, učitelj na kr. šumarskom učilištu u Križevcih, podnio je Visokoj kr. zemalj. vladi rukopis za školsku knjigu „Nauka o čuvanju suma-^, da ju ista u vlastitoj nakladi izdade. Rukopis je ovaj, kako pisac sam veli, sastavljen ponajviše na temelju poznatog njemačkog djela „der Porstschutz von Dr. Riehard |
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 256 ^ Hess." — Pogto nam liije dosad o toj knjizi ništa pobližje poznato, to <5eino obšimije progovoriti o njoj, kad bude dotiskana. Riedak slučaj u prirodi. Zagrebački ,,Obzor" od 18. srpnja t,g . donaša sliedeću viest: „Već jednom javisnro, kako su narodnom muzeju poslali orabovu resu sa 13 oraba, a sada je opet g. Franjo Scbuta, rav natelj u Novoj Gradiški, poslao dvie neobične orahove rese, te u svom listu piše; „Na gombalistu kod ovdašnje gradjanske učione stoji orab, 8 do 10 godina star, koji je tako urodio, da se sviet tomu čudi. Plod visi poput grozdova, 7 do 8 oraha na jednoj stahljiki, to je najmanje, obično se nalazi 9 do 13 komada. Ja sam našao dapače i 14, što slavnomu tomu ravnateljstvu evo šaljem, a na drugoj stabljiki bilo ih je 16, pa su dva odpala, sto se jos jasno viditi može." Organizacija vrhovne šumarske obiastl u Madjarskoj. P*^ viestih madjarskih novina biti 6e vrhovna šumarska uprava kod ministarstva za poljodjeljstvo, obrt i trgovinu na sliedeći način organizovana. Na čelu državno - šumarske uprave biti 6Q zemaljski nadšumarnik Albert BedÖ de Kainok, kojemu 6e piti podčinjena sliedeča dva glavna odsjeka: Odsjek za upravu i nadzor državnih šuma i amo spađajućih agenda kao n. pr. osobni odnosaji, šumska uprava i uredjenje, šumarsko - kulturne radnje, uživanje suma, prodaja Šuma i šumskih proizvoda, zatim šemniČka Šumarska akademija i šumarski stipendiji, hrvatsko - slavonska investicijonalna zaklada itd. Na čelu tog pododsjeka hiti če nadsavjetnik šumarstva Antun Ronaj uz nadšumaniika Gezu Barjon-a. Drugi pododsjek imat ce nadzirati u smislu Šumskog zakona humski red, izvršavajući krom toga joŠ i državni Šumarski nadzor. Na čelu ovog pododsjeka biti će šumarski nadsavjetnik Ferdinand Illes, a uz njega jos i nadzornici E. Belhazi i Theodor Rucska. Konačni szpit na šumarskom učilištu u KHževcih. Matura na kr. Šumarskom učilištu u Križeveih obdržavana bje dne 20., 21. i 22. pismeni dio, a dne 25. i 26. srpnja ustmeni dio. Izpitu se podvrgoŠe četiri kandidata. Od strane visoke kr. vlade prisustvovahu izpitu vladin savjetnik g. Janko Jurković i tajnik kr. zemalj. vlade g. Josip Eugen Tomić. Izpit položiše ter budu za šumarsku praksu osposobljeni kandidati gg. Kranje, Mesari i Belja, a jedan kandida:^ bude na pol godine reprohiran. Gospodarsko i šumarsko knjigovodstvo. Nakladom visoke kr. zemaljske vlade izdati će se tih dana knjiga pod naslovom ,.,Gospodarsko i šumarsko knjigovodstvo po jednostavnom i dvostavnom slogu, za porabu kod predavanja gospodarom i šumarom i za vlastitu nauku sastavio Josip pl. Layer, tajnik na kr, gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcu, raČunovodja i bivši učitelj računovodstva.^´ Sjegurno nam se gospodin pisac nije mogao bolje odužiti, nego tiem, što se je latio da nam izradi dosada u nas Hrvata još posve jalovu, ali tiem potrebniju granu knjižtva. Knjiga ta ne samo da će u mnogom olahkotiti nauke slušateljem na kr, šumarskom učilištu, već će i za ostale strukovnjake, poimence pako računarsko osoblje šumskih ureda, biti od osobite važnosti. Stvari radi saobćujemo joj u kratko eto i sadržaj, kako sliedi: Dio prvi , po glavj e I. — Vodjenje računa. 1. T/.ka?:ivanje imovine. 2. Izkazivanje promjena s imovinom. 3. Ižkazivanje gospodarskog uspjeha. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 53 <-- 53 --> PDF |
—´2B7 - Poglavj e II. Kontrola; 1. Da se unapred preprieČi ostedivanje imovine. 2. Da se odkrije učinjeno ostedenje imovine. — Dio drugi^ poglavj e I. Obdenita pravila za dvostavni slog. Poglavj e II. Potrebna pravila za dvostavni slog gospodarskoga računovodstva. 1. Sastavljanje glavne knjige. 2. Ustanovljivanje gospodarskog uspjeha itd. Šumarska zbirka na k r šumarskom učilištu u Križevcih. Jedno od najglavnijih sredstva uspješnog naukovanja bez dvojbe su valjano uredjene i pođpune zbirke, kako nam to medju ostalim najjasnije svjedoče zbirke svih boljih i glasovitih učilišta svieta. Öd kolike je koristi valjana zbirka toli po profesore koli i po djake, znati de najbolje i ona gospoda naši kolege, koji imađjahu sgođe služiti se n. pr. zbirkami šumarskih n5ilišta u Marijabrunu, Beču, Monakovu itd, I na našem hrvatskom šumarskom zavodu u Križevcih ustrojene su raznolike zbirke, medjn kojimi ni šumarska nije zadnja. Zbirka ova vriedi već sada vise hiljada forinti, akoprera još ni iz daleka nije podpuna, a vriediti će za koju godinu i vise, u koliko se može neznatnom subvencijom od 200 for. zbirka toli raznolikih grana šumskog gospodarstva primjereno popunjivati i uzdržavati. Nu zbirka ova mogla bi ved i sada biti znatnijom , kad bi se naši šumari prigodno sjedali toga zavoda te sami nastojali raznolikimi predmeti kao n. pr. modeli , nacrti, orudjem, drvenimi rukotvorinami , strojevi, zbirkami kukaca skodijivaea, herbariji itd. zbirku tu popunjati, to boj e naSin, kojim su se mogle slične zbirke inih takovih učilišta toli podpuno urediti, a i dandanas još se podpomažu. Zato se i mi obraćamo ovime na gospodu kolege molbom, da svaki po svojoj mogućnosti odsele nastoji koji taj za šumara poučni i u takvu zbirku spadajući predmet toj svi´si dobaviti, sjedajuć se one; „kamen do kamena palaca, zrno do zrna pogača." Zbirku šumarsku na zavodu u Križevcih nadzire i uredjuje sada urednik ovoga lista, te će, svaki i najmanji predmet zahvalnošću pi-imiti. (K< .* ft^/´CC´»"V *^ Hrvatsko novinstvo i „šumarski llst´^ (onim, kojih se tiče). Drago nam je, što smo u stanju zabilježiti, da se u najnovije doba malo ne sva hrvatska glasila pohvalno o „šumarskom listu" izraziše, ocienjujuć mu sadržaj i vrstnodu. Pojav ovaj nam je bez dvojbe očitim znakom, da smo pogodili pravi put boljoj budućnosti tog mezimčeta svakog pravog hrvatskog šumara, ali nas ujedno nuka pozvati opetovano sve prijatelje, da nas čim više svojimi radnjami podupiru, pošto se samo tako smijemo nadati trajnomu uspjehu. Nadamo se, da de ved i dosađanji uspjeh sklonuti i one, koji su dosada propustili, akoprem hrvatski šumari, postati članovi našega družtva, (imenito stanovita gospoda državnih šumskih ureda), da čim prije u kolo naše stupe, kaneć se dalnjega i onako bezuspješnoga opoi"iirauja, pa ne ćemo biti prisiljeni možda još jednom im doviknuti; tko nije s nami. taj je proti nami. TroŠnja divjači u Englezkoj. Čitamo u ,,Wiener landw. Zeit." br. 55. strana 431. , da troŠnja divjači u Engleskoj danomice raste, dapače da se je zadnjih trideset godina i podvosh-učila. Tako se g. 1880. potrošilo 510.000 tetreba , 376.000 jarebica, S35.000 f^izaua, 500.000 zečeva i do 900.000 kunića. Vriednost tetreba izkazana je sa 300.000 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 54 <-- 54 --> PDF |
^ -288 .^— forinti, ukupna vriednost gori spomenute divjaÖi pako cieni se na 3,G16.000 for, a. vi\ Sa glavne skupštine u Zagorju. Ostavljaju(5 si u sliedećem broju ovoga lista potanje izviešće ob ovogodišnjoj glavnoj skupštini u hrvatskom Zagorju objelodaniti, držimo si ipak dužnošću već danas spomenuti, da je ist-a baš sjajno izpala. Sastalo se preko trideset pravih članova, a družtvo bude svagdje najljepše primljeno i doĆekano, što se ima u prvom redu zahvaliti samo mjestnomu poslovodji g. nadšumaru Herclu u Rogatcu. Ziviol Gospodi clanovom hrv.-slav. šumarskog družtva na ravnanje i znanje. G-lavna skupština od 10. kolovoza o. g. zaključila je slieđeće: Svi oni članovi družtva, koji duguju družtvenoj blagajni, pak uzprkos opetovanim opomenam sa strane upravljaj ućega odbora te svoje dugove namirili nisu, pozivlju se, da dugove te Ćim prije, a najdulje do konca ove godine namiriti izvole, jer se inače upravljajući odbor upućuje, da sudbeno proti njima u interesu družtva potrebne korake poduzme. Nadajuć se, da je većina dotične gospode samo pometnjom zaboravila svojim dužnostim zadovoljiti, stavljamo im eto rečeni zaključak dalnjega ravnanja radi do znanja. Novi hrvatski šumarski Hst. Čujemo, da neka gospođa kane utemeljiti novi hrvatski Šumarski list, koji bi imao, ako se ne varamo, u Por žegi izil´dziti, — Akoprem nam nije još ništa pobližjega o toj stvari poznato, to nam je ipak spomenuti, da bi veoma žalili, kad bi se poduzeo i zbilja takov korak; naše duševne sile i radnici na polju hi´vatske šumarske literature joŠ su preneznatni brojem, a da ne bi takovo bezplođno cjepidlačarenje škodilo. U ostalom vederemo! Trajnost drvenih željezničkih šHpera. Čitamo u „Allg. Forstund Jagd-Zeitung" na str. 249.: Zelja, da se mjesto drvenih rabe željezni šliperi kod željeznica, danomice biva pogibeljnijom po šumara. Željezni sliperi, koji su absolutno skuplji, jedino se mogu sbog trajnosti više cieniti, interesantno je stoga, da i potrebno poznavati pobližje i trajnost drvenih Šlipera, u kojem pogledu novine „Organ für die Fortschritte des Eisenbahnwesens" sliedeće zanimive podatke saobćuju. 1, öliperl iz hrastovine: a) neimpregnirani hrastovi ŠHperi, uporabljeni na niže spomenutih že ljezničkih prugah, imadjahu sliedeću popriečnu trajnost: na carsko-Ferdinandovoj sjev. željeznici (popriečnu trajnost) od 10 godina „ hanoveranskoj državnoj željeznici ......, „ 16 ,, „ kolinsko-mindenskoj prugi . . . . . . . -. „ 13´5 „ ^ berlinsko-potsdamskoj (podstupinskoj) prugi . . . . „ 16 „ j, altonsko-kielskoj prugi. . . „15*1 „ b) Tlakom impregnirani željeznički šliperi: 7.) sa cinkovim soličnikom, hanoveranska državna željeznica, popriečna trajnost od 10´6 godine; [7) sa kreosotom, na kolinsko- mindenskoj prugi, popriečna trajnost 19-5 godina; Y) sa cinkovim soHćuikovim na rajnsko - emdenskoj prugi, popriečna trajnost 25 godina (Btossschwellen). |