DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 49 <-- 49 --> PDF |
™. 253 - Izpitajmo moj prigovor. Buduc poprieöni prirast i50-godišnje ffjecivne dobe 95 e´ izna&a, to je popriečni prirast jeđno95 godišnje dobe TT- C´ ili kraće 19/30 c´. Predstavimo si, da tih 150 ´ . 19 "-c´ od gpdme do godine raste; to dobijemo za 150 godina 19 svotu od -— X 150 = 95 C — 95 c´ je dakle ukupni drvni prirast, što ga nalazimo svake godine kod svih dobnih razreda šume i koji iznaša u 150 godina godišnju svotu od 95 c´XlSO = 14250 c´ stojbinskog razreda, ili drugimi riecmi: popriečni prirast sjecivne dobe od 95 c´ jest onaj drvni prirast, koji se popriecno u svih dobnih razredih stojbinskog razreda zbiva, te za 150 godina svotu od 95 c´ X 160 = 14250 c´ postigne. Odatle je jasno, da su tu mladji dobni razredi samo sa svojim odgovarajućim, ne pako popriečnim prirastom sjecivne dobe subsnmirani, i uslied toga vidi se, da je prigovor Danhelovskijev kriv. — Pošto.se nadalje kod potrajnoga šumarenja svake godine stabalje najvišega dobnoga razreda sieSe, docim svi mladji razredi ostaju netaknuti, dok ne postignu dobu od 150 godina, sve jedno je. da li se kaže: godišnji etat od 1425Ö c´ uzima se iz normalne površine najvišeg dobnog razreda, ili: etat od 14250 c´ razđieljen na cielu površinu uzgojnog razreda 14250 od 150 godina čini ~j7 r = 95 c´ za 1 jutro cielog stojbinskog razreda. Iz rečenoga o bitnosti i važnosti šumskoga prihoda po popriećnora prirastu sjecivne dobe može se ujedno razabrati, da se prihod šumskoga tla ustanovljuje na isti način, kako i kod drugih vrsti kulture, jer n. pr. kod oranice uzima se srednji obični prihod vrstnoće tla redomice podlogom oporezivanja, što je kod šume popriečni prihod stojbinske vrstnoee, te tako ostaje i rataru onaj višak prihoda, što ga je polučio boljom kultivacijom i gnojenjem polja u razmjerju sa običnim dohodkom vrstnoće tla isto tako prost od poreza, kao sto i šumskomu posjedniku ona boljom kultivacijom i steđjenjem sačuvana veća zaliha u razmjerju sa normalnom zalihom od poreza prosta ostaje; naprotiv ne ima te probiti nemarni ratar kao ni onaj šumski posjednik, koji je šumu već pi-eveć izerpio. |