DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 49     <-- 49 -->        PDF

™. 253 -


Izpitajmo moj prigovor. Buduc poprieöni prirast i50-godišnje
ffjecivne dobe 95 e´ izna&a, to je popriečni prirast jeđno95


godišnje dobe TT- C´ ili kraće 19/30 c´. Predstavimo si, da tih


150 ´ .
19
"-c´ od gpdme do godine raste; to dobijemo za 150 godina


19


svotu od -— X 150 = 95 C — 95 c´ je dakle ukupni drvni


prirast, što ga nalazimo svake godine kod svih dobnih razreda
šume i koji iznaša u 150 godina godišnju svotu od 95 c´XlSO
= 14250 c´ stojbinskog razreda, ili drugimi riecmi: popriečni
prirast sjecivne dobe od 95 c´ jest onaj drvni prirast, koji se
popriecno u svih dobnih razredih stojbinskog razreda zbiva, te
za 150 godina svotu od 95 c´ X 160 = 14250 c´ postigne.
Odatle je jasno, da su tu mladji dobni razredi samo sa svojim
odgovarajućim, ne pako popriečnim prirastom sjecivne dobe
subsnmirani, i uslied toga vidi se, da je prigovor Danhelovskijev
kriv. — Pošto.se nadalje kod potrajnoga šumarenja svake
godine stabalje najvišega dobnoga razreda sieSe, docim svi
mladji razredi ostaju netaknuti, dok ne postignu dobu od 150
godina, sve jedno je. da li se kaže: godišnji etat od 1425Ö c´
uzima se iz normalne površine najvišeg dobnog razreda, ili:
etat od 14250 c´ razđieljen na cielu površinu uzgojnog razreda


14250


od 150 godina čini ~j7 r = 95 c´ za 1 jutro cielog stojbinskog


razreda.


Iz rečenoga o bitnosti i važnosti šumskoga prihoda po popriećnora
prirastu sjecivne dobe može se ujedno razabrati, da
se prihod šumskoga tla ustanovljuje na isti način, kako i kod
drugih vrsti kulture, jer n. pr. kod oranice uzima se srednji
obični prihod vrstnoće tla redomice podlogom oporezivanja, što
je kod šume popriečni prihod stojbinske vrstnoee, te tako ostaje
i rataru onaj višak prihoda, što ga je polučio boljom kultivacijom
i gnojenjem polja u razmjerju sa običnim dohodkom
vrstnoće tla isto tako prost od poreza, kao sto i šumskomu
posjedniku ona boljom kultivacijom i steđjenjem sačuvana veća
zaliha u razmjerju sa normalnom zalihom od poreza prosta
ostaje; naprotiv ne ima te probiti nemarni ratar kao ni onaj
šumski posjednik, koji je šumu već pi-eveć izerpio.