DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 48 <-- 48 --> PDF |
1,068.750 c´X 1 57;= 14250 c´ uzima, što se repartira na cielu 30 14250 površinu od 150 jutara sa = 95 c´ na jutro 1 na godinu. Tu probit ne ima onaj šumski posjednik, koji ima u svojoj šumi više mladoga nego staroga stabalja, kao niti onaj ^ kojemu je polovica i više od njegovog šumskog tla sjecivnim drvljem pokriveno, ali je šuma prijašnjimi progalami proriedjena, jer popriecni prirast služi temeljem za proračunanje samo kod gustih sastojina sjecivne dobe. Oni šumski posjednici, koji su prevelike površine svojih šuma izkrčili te po tom imadu sad vij^e mladoga drvlja nego staroga stabalja, kao i oni, koji su proga- Ijivanjem svoje šume sklop iste prekinuli i na taj način drvnu zalihu tako anticipirali, da sad u svojoj šumi ne imaju toliko drvne masse, koja bi normalnoj zalihi te površine odgovarala, mogu se tješiti tiem, da su veći dio svoga šumskoga prihoda unovčili i tako si korist proti šum. zakonu od god. 1852. već unapred prisvojili, jer zakon izricno propisuje, da se šume smiju rabiti samo prema svomu dohodku. To je takodjer razlogom, da su u novije doba posije uveđenja katastra od god. 1860,, uslied koga su se počela razviti velika trgovačka poduzeća sa drvi, osobito hrastovinom, te i ciene poskočile, mnogi posjednici velikih hrastika, u kojih je bila zaliha drva od više stotina godina nagomilana, u kratko vrieme postali milijunaši, dakle im nije plaćanje umjerena poreza ništa smetalo. Prelazim na glavni prigovor g. Danhelovskoga i njegovih jednomišljenika, koji su kod viećanja 0 memorandumu rekli: Buduć je 95 e´ popriecni prirast sjecivne dobe, mladji dobni razredi pako manji popriecni prirast imadu, to ne može najveći popriecni prirast vriediti za sve dobne razrede, pa stoga, uzamši na tu okolnost osobit obzir, treba poprimiti od Danhelovskoga predloženi modus. Moj odgovor bio je taj, da su popriečnim prirastom u sječivnoj dobi neke normalno ubokorene šume, koja predstavlja potrajno šumarenje, razlike medju dobnimi razredi izjednačene, jer svota svih poprieenih prirasta od jednogodišnje do 160-godišnje dobe sasma je jednaka svoti popriečnog prirasta u sječivnoj dobL — Uzprkos tomu primljen je većinom glasova predlog Danhelovskijev. |