DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 2&1 — vržen raznim ostetam, pa stoga ne umnaža se kao što rastu kamati novčanoga kapitala. 3. Tvrdnju Danhelovskijevu, da kod proraSunaiija čistoga šumskoga prihoda postoji drugi modus nego kod ostalih vrsti gospodarske privriede, temeljno je oprovrgla ministarska odluka, buduć i kod šume kao i kod svakoga inoga zemljišta odlučuje zemljištni prihod, što se takodjer vidi iz šumsko-procjenbene instrukcije, odsjek VIL, 3 pogl., gdje se veli, da se drvni prihod ima bez obzira na sađanje stanje šume opredieliti jedino prema stojbinskoj yrstnoei. 4. U tabeli I. i II. poprimijena kamatna stopa nije na temelju onih od katastra ad hoc pronadjenih ciena iz spomenute perijođe neposredne prošlosti, veo samovoljno poprimljena, a isto tako su nuzgredni šumski užitci (žirovina, šiška itd.) samo idejalno po vjerojatnom budućem prihodu uvršteni. 5. Kečeno je u ministarskoj odluci o tom predmetu izrično, da se zbiljni uzgojni troškovi mogu polag instrukcije o šumskom brutto-dohodku odbiti, što se pako tiže´starih šuma, koje su od naravi postale, ne vriedi ovo odbijanje uzgojnih troškova. 0 bitnosti i važnosti proracunanja čistoga šumskoga dohodka po popriecnom prirastu sječivne dobe šumskih sastojina, kako gaje kataster postavio, mogu ovo reći. Kako je vidjeti iz proracunanja pod A i JB^ daju oba računa isti rezultat te po tom i jednake posljedke, da pako potonje „ad oculos" dokazem, moram govoriti o proracunanju pod B. Iz ovoga se računa vidi, da je normalna zaliha stojbinskoga razreda od 150 jutara sa 1,068.750 c´ pronadjena. Ova normalna zaliha pako iznaša samo polovicu one drvne masse, koja bi morala postojati, da se na cieloj stojbinskoj površini nalazi samo sječivnog stabalja, naime 160 jut. X 14250 c´ = 2,137.500 c´, od čega odpada me ... . . -, ... . 2,137.500 djutim gornja normalna zaliha od samo = 1,068.750 c´. To je isto onoliko, kao da je polovica sjecivnim stabaljem obrašćena, a druga prazna. Odtuda sliedi, da se ona drvna zaliha, što ju ima šumski posjednik izim te polovice, ne uzima u obzir, već je prosta od poreza, jer se samo polovica stojbinsku površinu zapremajueeg stabalja, koje reprezentira normalnu zalihu od 1,068.750 c´, uvažava i od tog godišnji užitak od |