DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 245 "
Na llO.OOO jutara visoke šume može se po prilici računati,
da je do 60.000 jutara hrastove, a 60.000 jutara bukove visoke
šume, racunajuc amo i 107o ^ mjesi se nahođeeih grabova, jasena
i drugih vrsti drveća.


Buko v uzras t nalazi se još u prilično dobrom stanju,
jer su dosad bukvici malo trošeni, a to s razloga, što su u oboe
u nas bukovi proizvodi dosada slabu prodju imali, a i dovoz
iz planina bio je odveć velikimi troškovi skopčan.


Malo ne izkljucivo rabila seje dosad bukovina kao ogri e v-
no drvo, akoprem naš seljak i za ogriev voli hrastova stojeća
stabla kupovati s razloga, što si može iz pojedinih komada
debla sitnu gradju, kao kolce, tarabe, proštace, šindre, vinogradske
pritke itd. izraditi.


Pojedini drvodjelci, baveći se proizvadjanjem gospodar skog
a orudj a iz bukovine, kao što su lopate, vile, taSke,
-držala za sjekire, motike itd. potrošiše do nedavna jedva 10—16
bukvića na godinu, — dok se nije napokon jedan poduzetnik
na veliko latio toga posla, nu i taj je zakasnio, jer susjedna
vlastela (Pakrac i Vufin) ga preteko^e i tako se je tržište do-
mala ovom robom tako prenapunilo, da je ciena znatno pala,
i tako radi skupog dovažanja na udaljenija tržišta i taj način
uporabe bukovine skoro prestati morao.


Na drugom se mjestu opet pokušalo bilo praviti bukove
planke i duge, al se nije uspjelo; to ne bi ni spomena vriedno
bilo, da inače ne zeka naše bukove sastojine još liepa budućnost,
jer ako nas vidljivi znakovi ne varaju^ to imamo tuj materijala
za mnogu vrst industrije: drva, bjelutka, ugljevlja, željeza, grafita
itd.5 kojih proizvadjanje moglo bi bukovim šumam u buduće
još i na štetu biti.


, Fabrikacija pokućtva iz bukova drva „a la
Thonet " takodjer se u našem najbližjem susjedstvu pokušala,
— al strano poduzetničtvo, strani upravitelji i strani radnici,
ne poznavajuć i ne obziruć se na naše okolnosti i narodnogospodarstvene
odnošaje te zaboraveć, da su odnošaji jaci od čovjeka
i glavnice, bijahu uzrokom, da je ovo liepo poduzeće za
kratko vrieme i znatnim gubitkom moralo prestati.


Sve dotične spi-ave i strojevi dopremljeni su velikim troškom
u samu šumu (bivši majur), naseljeni su inozemski radnici,
koji nisu poput naših Primoraca i Kranjaca naučeni bez