DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 245 " Na llO.OOO jutara visoke šume može se po prilici računati, da je do 60.000 jutara hrastove, a 60.000 jutara bukove visoke šume, racunajuc amo i 107o ^ mjesi se nahođeeih grabova, jasena i drugih vrsti drveća. Buko v uzras t nalazi se još u prilično dobrom stanju, jer su dosad bukvici malo trošeni, a to s razloga, što su u oboe u nas bukovi proizvodi dosada slabu prodju imali, a i dovoz iz planina bio je odveć velikimi troškovi skopčan. Malo ne izkljucivo rabila seje dosad bukovina kao ogri e v- no drvo, akoprem naš seljak i za ogriev voli hrastova stojeća stabla kupovati s razloga, što si može iz pojedinih komada debla sitnu gradju, kao kolce, tarabe, proštace, šindre, vinogradske pritke itd. izraditi. Pojedini drvodjelci, baveći se proizvadjanjem gospodar skog a orudj a iz bukovine, kao što su lopate, vile, taSke, -držala za sjekire, motike itd. potrošiše do nedavna jedva 10—16 bukvića na godinu, — dok se nije napokon jedan poduzetnik na veliko latio toga posla, nu i taj je zakasnio, jer susjedna vlastela (Pakrac i Vufin) ga preteko^e i tako se je tržište do- mala ovom robom tako prenapunilo, da je ciena znatno pala, i tako radi skupog dovažanja na udaljenija tržišta i taj način uporabe bukovine skoro prestati morao. Na drugom se mjestu opet pokušalo bilo praviti bukove planke i duge, al se nije uspjelo; to ne bi ni spomena vriedno bilo, da inače ne zeka naše bukove sastojine još liepa budućnost, jer ako nas vidljivi znakovi ne varaju^ to imamo tuj materijala za mnogu vrst industrije: drva, bjelutka, ugljevlja, željeza, grafita itd.5 kojih proizvadjanje moglo bi bukovim šumam u buduće još i na štetu biti. , Fabrikacija pokućtva iz bukova drva „a la Thonet " takodjer se u našem najbližjem susjedstvu pokušala, — al strano poduzetničtvo, strani upravitelji i strani radnici, ne poznavajuć i ne obziruć se na naše okolnosti i narodnogospodarstvene odnošaje te zaboraveć, da su odnošaji jaci od čovjeka i glavnice, bijahu uzrokom, da je ovo liepo poduzeće za kratko vrieme i znatnim gubitkom moralo prestati. Sve dotične spi-ave i strojevi dopremljeni su velikim troškom u samu šumu (bivši majur), naseljeni su inozemski radnici, koji nisu poput naših Primoraca i Kranjaca naučeni bez |