DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 36     <-- 36 -->        PDF

-. 240 ^


Planinsko drveće zastupano je ovdje bukvom (Fagus svl


vatica), koja tuj izvrstno uspieva, osobito po sjevernib stranab


i kosah ^ doeim se bukve u dolinah, prama jugu otvorenih, baš


ne odlikuju osobito liepimi eksemplari.


Akoprem je čitav predjel prema jugu naklonjen, to. su ipak


vladajući vjetrovi sjever i sjevero-zapad. Najžešće se opa


žaju pri iztoku potoka Kutjevacke rieke, Yelicanke i Bistre u


ravnicu..


Područje Kutjevacke rieke obuhvaća u samoj; planini (na
sreću gustom šumom obrasloj) dvanaest dolina, dobivajuć tako
izgled lievka za hvatanje vjetra u sjevero-zapadnom pravcu,
odkale se na ravnici gotovo sva bura stiče.


Grlavne vrsti šumarskog bilja tih krajeva jesu hrast
(dub, Quercus) i bukva (Fagus). Iglavog drveća (četinjača) ovdje
ne imamOj osim što su već od nekoliko godina oveće površine


n. pr. na Pleterničkom dobru smriekom (Pinus picea), jelom
(Pinus abies) i borom (Pinus sylvestris) posijane, štono dobro
uspievaju.
U nižjem položaju i prigorju nalazimo pitomi kesten (Castanea
vesca) znatno zastupan, osobito na južnih obroncih. Pomješan
nalazimo sa hrastom i bukvom grab (Carpinus betulus),
kruške i jabuke (Pyrus comunis i Pyrus malus). Na goletinah
sa svježim tlom ugnjezđe se rado breza (Betula alba) i briest
(Ulmus campestris), a na više vlažnih mjestih joha (Alnus glutinosa)
i jasen (Praxinus excelsior), koji se pojavljuje kao samonikli
podrast i u prigorju medju hrastom kitnjakom, nu zbog
pasuće marhe, koja ga rado brsti, slabo uspieva.


U brdinah nalazimo javora (Acer pseudoplatanus), a na
rubu i južnih stranah šuma i oskorušu (Sorbus domestica).


Početnik i osnovatelj šikara je obično borovica, ovdje
smreka zvana (Juniperus communis).


Visoke šikare, kojih je većina u katastru pod imenom
„nizka Suma" zabilježena, sastoje se iz klena (Acer campestre),
grabja (Carpinus betulus), briesta (Ulmus suberosa)., krušaka
(Pyrus communis), ljeska (Corylus avellana), glogovja (Crataegus
oxyocantha), svika (žestika, Cornus sanguinea), popovih
kapa (Eronimus europea) i ruža, divljaka (Eosa canina) itđ.