DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 239 — F smeđjem ugljenu pod Krndijom našlo se je mnogo za nimivih okamina, d4 i otisaka pinjola (Pinie), kojih ovdje više ne imade; isto tako su nadjeni i otisci od Asaphus nobilis, melosira, itd. a u prijašnje vrieme i zlato. Sama ravnica „požežko polje" sačinjava jedva po lovicu površine one podžupanije, te je deluvijalnog postanka, a buduć da tu manjka svako kamenje, to je površje dielomice potoci prorezano i valovito, akoprem s planina gleđajuć vodo ravnoj ploštini naliči. — Srednja visina nad morjem je 190 m. Potoc i i vodam i je ova podžupanija blagoslovljena. — Svi potoci spadaju u područje rieke Orljave, koja izvire u su sjednoj pakračkoj podžupaniji, teče južnim krajem „požežkog polja" jugoiztočnim pravcem; prolazi kroz „orljavski klanjac" te utiče kod Kobaša u Savu. Svi glavni pritoci, koje Orljava u se prima, dolaze od sjevera, naime Lonđja sa vodom potoka Krajine^ Alajbigovca i Kutjevačke rieke; nadalje potoci Jaz, Bistra i VeKcanka sa vodom Stražemankom. Sa južne strane prima Orljava samo potočiće Vučjak i Capljak. Ovi potoci mogli bi uspješno nakvasiti taj delluvium, nu žali bože čekaju zalud na uredjenje ili barem čišćenje svojih korita, tako da su većinom posve zaplavljene i zamuljene, natapajuć ne samo oranice i livade prevBĆ dugo, već i one malene šume u ravnicah. Množina hrastovih visokih stabalja po ravnici izdanci su panjeva (Stockausschläge), koji u podpunom zdravlju visoku starost postignu, nu ako im tanke žilice vazda pod vodom ostaju, to postaju vee u dobi od 80—100 godina nezdravi, suhovrhi i u srčiki crni. Najsporiji naš potok je Londja. Podnebj e prija osobito bielogorici — (Kstavom drveću) i to ponajbolje hrašću. Na južnih obroncih gorja je sam kitnjak (Quercus sessilifiora), na podnožju gora pako pomiešan sa granikom (Quercus pubescens) i cerom (Qur. cerris), u ravnicah lužnjak (Q. pedunculata), na sasma suhih mjestih pomiešan sa cerom, na iztočnih stranah u smjesi sa Quercus intermedia. |