DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 34     <-- 34 -->        PDF

, — 238 —


sjevera zatvorena gorami Papuk i Krndija, od zapada Papukom
i Sujuik-gorom, sa juga od požežke gore „Dilja", sa iztoka.
nizkimi vrhovi tako zvanog „Budžaka." Najvišji vrhunci jesu r
na sjeveru Papuk, koji se diže 954 metra nad more, (dakle
najvišji u Slavoniji), Pliš (nad Gešljakovci) 800 met;, Dizdarevo
(Kapovac) 786 met., Lipe (nad Lukacem) 750 met., Mališćak
(nad Velikom u obćini Radovanei) 726 met., Krndija (nad Velikom)
478 met., Pitkova klaka (nad Kaptolom u obćini Dolanovci)
473 metara;


na jugu : Predolje (na Pleternicku) 456 met., Jelena (na
požežkoj gori) 396 met., Crveno brdo (požežka gora) 388 met.,
Kobilnjak (na Crnečku) 617 met., Opercenac (na Crnecku)
470 met., Smiljavaca (na Brestovacku) 486 metara


Što se tiče karaktera ovih gor a, to spadaju ista u red
nizkih gora. Glavne gore, kao Papuk, Krndija i Dilj steru se
pravcem od iztoka prama zapadu, a sljemena istih obrasla su
bukvici.


G-ore te ne čine kupke, već kose; obronci im se spuštaju
prema sjeveru strmo, — prema jugu pako u odugačkih kosah
(Biegel), kojih su sljemena i južne strane skroz hrastici (đielomice
već manjicavimi) obrasle; samo doline međju pojedinimi
kosami kao i sjeverne strane obronaka kite posvuda još liepe
bukove sastojine.


Uslied karaktera ovoga gorja sjedinjuje se većinom više
planinskih potooića unutar šume u poveće potoke poput grana,
i tako olahkoćoje ova tvorba kosa uredjenje i namještenje sredstva
za prevoz i odpremanje drva iz šume, kao klizanje, vlaöenje,
da i osnovno gradjenje šumskih puteva.


Što se geognostickoga sastava ovdašnjih gora tiče,
to je n. pr. sjeverno gorje trijaške formacije, akoprem
se na glavicah najviših brda Papuk i Kapovac nalazi i kamenja
prvotne tvorbe kao granit i bliestnik u trijaškoj formaciji,
werfenski i chloritni škriljavac, jursko vapno (Gradište)
i ugljevne tvorbe, na kosah bjelutak, živac, rulja, žula itd.


Južno pogorje, Dilj i požežka gora je eocenske formacije
(tvorba ugljena sa brusilovcem i pješćenjakom).


Podnožje svih gora sačinjavaju naslage tercijarne, — većinom
laporni piesak, ruševine, ostanci krupnog vapna i ugljev-
Ija, a pod Kapoveem i tuha (Graphiterde).