DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 34 <-- 34 --> PDF |
, — 238 — sjevera zatvorena gorami Papuk i Krndija, od zapada Papukom i Sujuik-gorom, sa juga od požežke gore „Dilja", sa iztoka. nizkimi vrhovi tako zvanog „Budžaka." Najvišji vrhunci jesu r na sjeveru Papuk, koji se diže 954 metra nad more, (dakle najvišji u Slavoniji), Pliš (nad Gešljakovci) 800 met;, Dizdarevo (Kapovac) 786 met., Lipe (nad Lukacem) 750 met., Mališćak (nad Velikom u obćini Radovanei) 726 met., Krndija (nad Velikom) 478 met., Pitkova klaka (nad Kaptolom u obćini Dolanovci) 473 metara; na jugu : Predolje (na Pleternicku) 456 met., Jelena (na požežkoj gori) 396 met., Crveno brdo (požežka gora) 388 met., Kobilnjak (na Crnečku) 617 met., Opercenac (na Crnecku) 470 met., Smiljavaca (na Brestovacku) 486 metara Što se tiče karaktera ovih gor a, to spadaju ista u red nizkih gora. Glavne gore, kao Papuk, Krndija i Dilj steru se pravcem od iztoka prama zapadu, a sljemena istih obrasla su bukvici. G-ore te ne čine kupke, već kose; obronci im se spuštaju prema sjeveru strmo, — prema jugu pako u odugačkih kosah (Biegel), kojih su sljemena i južne strane skroz hrastici (đielomice već manjicavimi) obrasle; samo doline međju pojedinimi kosami kao i sjeverne strane obronaka kite posvuda još liepe bukove sastojine. Uslied karaktera ovoga gorja sjedinjuje se većinom više planinskih potooića unutar šume u poveće potoke poput grana, i tako olahkoćoje ova tvorba kosa uredjenje i namještenje sredstva za prevoz i odpremanje drva iz šume, kao klizanje, vlaöenje, da i osnovno gradjenje šumskih puteva. Što se geognostickoga sastava ovdašnjih gora tiče, to je n. pr. sjeverno gorje trijaške formacije, akoprem se na glavicah najviših brda Papuk i Kapovac nalazi i kamenja prvotne tvorbe kao granit i bliestnik u trijaškoj formaciji, werfenski i chloritni škriljavac, jursko vapno (Gradište) i ugljevne tvorbe, na kosah bjelutak, živac, rulja, žula itd. Južno pogorje, Dilj i požežka gora je eocenske formacije (tvorba ugljena sa brusilovcem i pješćenjakom). Podnožje svih gora sačinjavaju naslage tercijarne, — većinom laporni piesak, ruševine, ostanci krupnog vapna i ugljev- Ija, a pod Kapoveem i tuha (Graphiterde). |