DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 32 <-- 32 --> PDF |
-- 236 onim odnošajem , pod kojimi će imati dojdiiće knltnre rasti i uspievatij Öinjenica, koja je medjntim i poljodjelcem već odavna poznata. 0 rečenom ovisi nadalje ponajviše i uspjeh pokusnih sjetva sjemenja inostranih vrsti drveća, od kojih izcekujemo prvo: da nam bolje drvo od domaćih vrsti istog roda davaju, drugo: da u kraćih obhodnjah veće drvne gromade proizvadjamo i treće: da se iste lošijom stojbinom zadovoljavaju, da budu shodne za uzgoj u mješovitih sastojinah, a svojom odpornošću proti vjetrolomom kao i ostalim nepogodam vremena ili pako možda i drugim kojim posebnim svojstvom da nadkriljuju domaće nam rodove. To bje takođjer uzrokom, da je i dfužtvo njemačkih šumarskih pokiišališta nakano riešiti pitanje ob uharnosti sjetve inostranih vrsti drveća na temelju osnovanih pokušajaj za koje se je radnje primjerice g. 1881. u samoj Pruskoj izdala svota od 4000 maraka. Kod ovih pokusa pako valjalo bi prije svega paziti na to, da se od strane centralnog pokušališta samo absolutno istovrstni materijal razašilje., Konačno spomenuti ćemo još to, da znatna količina šumskoga sjemenja godimice propada, i to sbog lošeg postupanja kod sjetve, kao i radi manjkavoga, odnosno prejakoga pokrivanja, po čem dakako i opet posjednici suma prilično štetuju, uzmemo li još i to u obzir, da se troškovi sjetve u šumarstvu ne izplaćuju svake godine poput onih u poljodjeljstvene svrhe izdanih, već da isti sa kamati od kamata do konca dugih vege-^ tativnih doba do znamenitih svota ponarastu, to ćemo pojmiti, da je posjedniku šuma bezuvjetno koristno čuvati se bar po mogućnosti takovih gubitaka, U tom pogledu imati će i opet u, prvom redu šumarska polvušaliAta posredovati svojimi pokusi o klicavosti sjemenja, odnosno pokrivanja istoga, kao i kulturnimi pokusi. JoH valja uzeti one koristi u obzir, koje mogu nastati shođnijim uredjenjem i poboljšavanjem drvarskoga orudja i načina obaranja stabala na temelju točnih prispodabljanja i pokušaja toli po vlastnika šume, koli i po drvare, u koliko bi se naime prvim broj nadnica drvarom znatno umanjiti mogao, a da se ipak ne bi morala stoga drvarom i onako tegotno zaslužena nadnica smanjivati. Isto tako moći će se bez dvojhe uve |