DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 235 - Njim usadjeni uzor borici, u kojib nalazimo do 30 odlika od Pinus sylvestris, sjemenja raznolike provenience , čine već danas, dok je starost tih sastojina tek 50. gođin\i obhodnje pro- manila, baš dragocieni materijal naukovanja. One nam svjedoče premoć pojedinih odlika n- pr. one riganskoga bora (Pinus sylvestris lägensis) medju odlikami P. sylvestris u obće, kalabrijskoga bora (Pinus Laricio calabrica) nad vrsti P. Laricio itd. dokazujući nara jasno velevažiiost provenience sjemenja po razvoj nasada i prihod naših kulturnih površina. Sjegurno su Vih morinovi pokusi, koji se sada državom nastavljaju, povodom, da Francezi kod sjetve veću važnost polažu na. dobavu stranog borovog sjemenja od nas. Tako se primjerice i sjemenje od „Pinus sylvestris rigensis" i zbilja dvostrukom cienom plaća od običnog borovog sjemenja. Tom prilikom valja mi spomenuti, da je pitanje mjesta dobave sjemenja u obće mnogo važnije, nego li se na prvi mah i pričinja. Jer ne uzimljemo li na tu okolnost obzir, ne smijemo se ni čuditi neuspjehu raznih pokušaja sjetve, osobito inostranih vrsti drveća. To je i zima g. 1879./80. dokazala, kadno su biljke od Abies douglasii, kojim bje sjeme u Kaliforniji skup Ijano, većim dielom izginulo, đočim su se opet oni usjevi, kojih sjemenje bijaše iz. British Columbije, preliepo uzčuvale. Ü Škotskoj opaziše, kako to John. Broth u vrstnom svom djelu „Feststellung der Anbauwllrdigkeit ausländischer Waldbäume" spominje, da većina onih borika, koji niknuše iz sjemenja njemačkog, dakle iz zemlje, koja ima znatno blažje podnebje, nego je oštro podnebje Škotske, u porastu znatno zaostaje, te slabije razvija od onih, koji se iz (škotskog) domaćeg borovog sjemenja uzgojiše. Po Burkhardtu uspievaše na Smrekovnjaku sjeme smreka sa Harza Ijep.^e od sjemenja, koje je na samom Smrekovnjaku skupljano bilo. Poznata je nadalje Činjenica, da je sjemenje onih krajeva, gdje se po šumah stelari, znatno lošije od sjemenja takovih krajeva, gdje ta rak-rana šumarstva nije običajna. Odatle pako sliedi, da kod sjetve nije dovoljno, ako pazimo samo na to. da sjeme ima zbilja žudjenu postotnu kakvoću klicavosti, već valja i to uočiti, da se isto samo s podpunoma jediih stabala skuplja, stabala uzraslih na takovoj stojbini, koja toli obzirom na pod nebne^ koli i obzirom na mjestne odnošaje podpunoma odgovara |