DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 232 —


listace širile, sada jedva po koji bor uzgajati možemo, pa i sama
goljetnost krasa živo nas opominje, da još za dobe prestanemo
tim nuzgrednim užitkom, koji mora uz šumsku [jasnju posvemašnu
devastaciju šuma bezuvjetno poskoriti. Ne.smijemo pako
ni to zaboraviti, da će, bude li se po naših gorskih krajevih
joÄ i u buduće do sada običajnim načinom stelarilo, bez dvojbe
velik dio šuma propasti, uslied Čega naravno nastaju opet.toli
za narod koli za zemlju baš ozbiljne pogibelji. Nije to pako
samo zadaća šumara, nego baš i dužnost vlade, da poprimi
onakove mjere, da se stelarenje po šumah, ako već i ne zabrani,
a ono bar primjereno ograniči. Rekoh „primjereno´´, jer
se bez dvojbe ne može oporicati, da se toli stelarenje koli i
paša već i u samom interesu bivstva ladanjskog pučanstva ne
može posvema iz naših šuma odstraniti. U koliko je pako potrebno
obazrieti se na takove potrebštine ladanjskog žiteljstva,
osobito po gorskih stranah i mjestih izvrgnutih popješćenju, to
baš odlučiti spada u djelokrug šumarskih pokušališta. Kako
liepih i velevažnih zaključaka baš na temelju takovih eksaktnih,
ako možda i dugotrajnih, pokušaja i iztraživanja steći možemo,
dokazuje nam medju ostalim i najvrstnije djelo svoje vrsti od
Ebermayera: „Die gesammte Lehre.der Waldstreu mit Rücksicht
auf die chemische Statik des Waldbaues. Unter Zugrundelegung
der in den königlichen Staatsforsten Bayerns angestellten Untersuchungen.
Berlin 1876." Takodjer i bolesti šumskog drveća
imati će se po pokušalištih iztraživati i proučavati; osobito
pako imati će se tim putem pronaći one mjere, kojimi bi se
dalo štetonosnom haranju kukaca i gljivica na put stati. Da
su pako u tom smieru poduzeta iztraživanja takodjer i po gospodarstvo
važna, jasno nam je već i stoga, sto znamo, da kukci


i. gljivice godimice uništuju na hiljade stabala, tako da može
često i unutar neznatnih razdobja vriednost od više stotina
hiljada (ako ne milijuna) poharom kukaca uništeno biti. Ne
upuštajući se u razglabanje svim nam još živo pred očima lebdeće
pohare Češke Sumave, iztaknuti ćemo primjerice samo to,
da jo po navodih pruskog pokušališta oko g. 18(50. borov gubar
(grosse Kiefernraupe) u samoj Pruskoj do 41, 692 hektara šume
opustošio, od kojih je do 10244 hektara bus posvema raztočio.
Neposredna šteta, koja je uslied toga državu snašla (troškovi
za utamanjivanje, umanjena vriednost drva itd.) izkazana je