DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 217 —


ljamo. U ovo doba vidimo nadalje, kako Šporer i u javnih za
onda postojećih glasilih jedan međju prvimi poćimlje u prilog
šumarstva kao i šumarske znanosti u nas djelovati. Veo od


g. 1840. počeo je Sporer u „Croatii" (listu, koga zagrebački
rodoljubi izdavahu) saobćivati razne strukovne članke, a malo
kašnje već je i jedan od glavnijih suradnika „mjesečnog lista",
koga to doba „brvatsko-slavonsko gospodarsko dražtvo" izdavati
poče, Šporer je u tih listovih prije svega zagovarao potrebu
ustrojstva šumarske škole u Hrvatskoj, u kom ga podhvatu
vjerno podupiraše medju ostalimi osobito šumarnik grofa
Erdodija, Karlo Kos.
Osnovu pravila za hrvatsko-slavonski šumarski zavod objelodanio
je Šporer u „mjesečnom listu" za svibanj god. 1843Osnova
ta sama po sebi toli je zanimiva, da je vriedno i koju
više 0 njoj tuj - još spomenuti, jer ne samo daje pomno i vrstno
izradjena, no i zrelo razmišljena. Sastoji se iz 38 paragrafa, od
kojih ćemo bar §. 1. spomenuti, kako sliedi: ,^Kao god što domorodno
gospodarstveno družtvo ide na poboljšanje svega kolikoga
gospodarstva i svih njezinih grana, isto tako narodni
šumarstveni zavod kani sa svimi, koje su mu pri ruci, silami
pomagati domaće sumarstyOj ovu toli znamenitu gospodarstvenu
granu."


Ciela se ta osnova dieli u četiri odsjeka, od kojih odsjek
prvi sbori o čeljadi šumarstvenoga zavoda i njezinih dužnostih,
ter se n. pr. u §. 8. kaže: „Službu na tom zavodu može dobiti
samo onaj, koji je na kojoj javnoj šumarskoj školi svršio nauke,
a i svjedoćbami može dokazati, da je više godina u šumarskoj
struci prakticirao. Ljudi bez ikakve temeljite nauke da se ne
primaju. Zemljomjernik i risar na tom zavodu da bude samo
onaj, koj je na kojem sveučilištu dobio diplomiij a od domaćega
poglavarstva dopuštenje, da mu je slobodno zanat svoj tjerati;
U ostalom pako će imat vazda prvenstvo domaći sinovi itd."


U odsjeku drugom spominju se nagrade, koje bi imale pojedine
gospoštije zavodu godimice davati. U trećem odsjeku
razpravlja se ob odgojivanju sposobnih šumara, lovaca i zemljomjerača
na tom zavodn, o izpitih itd. U četvrtom odsjeku pako
govori se o nadzoru i odnošaju zavoda prema hrvatsko - slavonskom
gospodarskom družtvu itd.