DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1881 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 216-— znancij koji se još i sada rado sjećaju njegovih šaljivih novina (manuskript), koje da je u Vinkovcih podnaslovom „der "Wal dteufeP^ od vremena do vremena za svoje znance izdavao. Bijaše to neka vrst ,,Zvekana", u kom bi Sporer naravno često i koju tu i 0 svojih predpostavljenih karikirao, što naravno nije moglo biti po volji tada svemožnoj gospodi po Krajini, a osobito bi ga mrzili tudjinci, koje bi Sporer znao baš bezobzirno operušiti. Öporer braneć vazda hrvatskim ponosom sve što se liepa i plemenita za to burno doba preporoda naroda hrvatskoga u domovini zbivalo, podupirao bi takodjer i sve narodne težnje u tom smieruj al ga zato skoro ozloglasiše pogibeljnim čovjekom. Godine 1843. izda Sporer opet prvo svoje djelce na hrvatsko m jezik u u Karlovcu kod Prettnera pod naslovom: ,,Opis i naputak, kako vse valja služiti s posve jednostavnim dendrometrom", djelce, koje bje kasnije g. 1858. takodjer i na njemačkom jeziku izdano. Ovomu je djelcu prije svega svrha upoznati hrvatske šumare sa ustrojstvom i uporabom novog šumarskog stroja (visomjerom), koji je sam Sporer izumio i konstruirao bio. * Konstrukcija i pravljenje tog stroja, koga još i dandanas mnogi stariji hrvatski šamari posjeduju, stajaše ga ne samo mnogo truda, no i silu novaca, nu žali bože nije mu se trud nikad ni priznanjem za života dostojno nagradio. Izdanjem ovog djelca pako počimlje nova era djelovanja Sporerova, jer docim je Sporer do sada sve svoje radnje prema tadanjem u nas duhu vremena saobćivao u njemačkom jeziku, to vidimo da je s tom svojom radnjom stupio bio po prvi puta na poprište hrvatske literature. Uzmemo li tadanje obće stanje socijalno u nas, a osobito po Krajini u obzir, kao što i nerazvitost jezika hrvatskoga za knjigu, moramo bezodvlacno priznati, da je taj pokus Šporera, kojim je nastojao i tehničke nauke u hrvaštini širiti, baš preznamenit momenat po kulturni razvoj hrvatskoga naroda u novije doba. Jer da se mi hrvatskim jezikom i u tehnici slnžiti možemo, jedva da je i najodriesitiji rodoljub do sada vjerovao bio; Sporer pokušao je prvi ono, što i mi sami dandanas još raznimi potežkoćami nastav * Vidi: „CentraJblatt fur das gesammte Forstwesen", Wien 1881. strana 151. razpravii „Šporers Detiđrometer,´^ |