DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 161 — „Motreći mi položaj hrvatskih šumara po Hrvatskoj, zaključiti nam je uz ideju svih ostalih drugova naših, da zamolimo Visoki sabor, da isti sasluša glas naš, — ništa manjeglas naroda, — neka se križevaoki zavod ukine, a podigne potrebiti broj professorskih stolica za šumarstvo kao i gospodarstvo na hrvatskom sveučilištu u Zagrebu. Tim bi se doskočilo, da se u istinu na ove dvie grane ne bi trošilo do 55 hiljada for. na godinu, što se sada i zbilja izdaje, — jer prem bi professori na sveučilištu morali biti bolje nagradjeni, no sada na križevaČkom zavodu, to bi umanjeni broj istih ipak manji trošak zahtievao; polučilo bi se tim, da bi trebovali samo strukovnih učitelja, dočim bi ostale znanosti predavali professori drugih fakulteta: tako bi matematičku i prirodoslovnu skupinu šumari i gospodari slušali na sveučilištu sa matematičari i prirodoslovci mudroslovnoga fakulteta, zakonoslovje, upravoslovje i narodno gospodarstvo sa pravnici; polučilo bi se tim nadalje, da ne bi trebovali posebno uredjivati fizikalnih, kemičkih i u obće prirodoslovnih zbirka, koje nam zemaljsku blagajnu svake godine po koju tisuću stoje, ovi bo kabineti na hrvatskom sveučilištu jur postoje pa bi se njimi mogli takodjer i gospodari i šumari služiti." „Pustimo sve obzire na stranu, u takovih se slučajevih imade ponajprije na dobro i čast naroda gledati, pa sjetimo se onih posljedica, koje bi takovom odlukom nastale: imali bi u Hrvatskoj šumara naobraženih, odgovarajuće stupnju, na kom šumarska znanost danas stoji, i to šumara Hrvata, kojim je nada sve blagostanje domovine na srcu, koji će se trsiti rodu svomu koristiti, ter koji sjegurno nikada neće dopustiti, da nam toli ogromno blago hrvatskih šuma propadne." „Mi smo za ukinuće križevačkoga zavoda; nismo za oživotvorenje kakove osamljene akademije, van uprav za takovu šumarsku školu na hrvatskom sveučilištu. Za akademiju ne zato, sto iste ne zadovoljavaju zahtjevom najvišega strukovnoga naobraženja. Da je tako, to su dokazali strani strukovnjaci u onih velikih šumarskih kongressih u Njemačkoj i Švicarskoj, koji jednodušno zatražile od svojih vlada, da osamljene šumarske akademije ukinu, ter da ih na sveučilišta prenesu." „Drugdje je to veo polučeno i provedeno, pak bi zato bilo neumjestno, da podržavamo, dotično gradimo ono, što bi opet |