DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 160 — gospodare sa ne malenimi dužnostmi bez ikakvih skoro prava. Takovo bolestno udo pako obstanka ne ima, križevački zavod ne može, niti smije živjeti." „KriževaSko učilište je u svojih 20 godina izobrazilo do 94 šumara i 53 gospodara, na jednu godinu dakle popriečno 5 šumara i 3 gospodara, što je za Hrvatsku toli neznatan broj, da se u toj pučini tolikih dobara gubi, kad se uzme još u obzir, da jih je do 30 izobraženo za tudje zemlje, da se je napokon od onih, koji su doma ostali, posvetiti moralo poslie do 35 drugoj struci, i da ih je osim toga 13 i smrt u vječnost odpravila. Točnim računom dolazimo do takovog rezultata, s kojeg se sgražati moramo, jer prem broj učećih se hrvatskih šumara i gospodara raste, to ipak broj obnašajućih službu pađa(!) — i toli rapidno pada, da će skoro uz naš šumarski zavod nestati traga hrvatskim šumarom." „Vrieme je već tuj, gdje opažaju i oni, koji prije nisu vidjeli, da su svi državni i privatni stipendiji, namienjeni za križevački zavod, jedina podkriepa zavadjanja i na tom putu totalnoga uništenja mladosti. Krivnjom tih stipendija zaluta mnogi talenat u Križevac, koji inače ne bi, i tu kroz tri i više godina, uz istina bog liepe znanosti, živi život pun nade i ufanja na ljepšu budućnost, dok mu se napokon posije dovršenih nauka ne otvore vrata u tmurni sviet, u kojem ga čeka nemila borba za koji dan života." „Eekli smo, da križevačke absolvente posije dovršenih nauka čekaju istom nevolje. To je uvidjavno, nepobitno, jer takav absolvent uz sve svoje nauke i znanje, zamoli li mjesto ma gdje, zatvaraju mu pred nosom vrata. Obrati li se na državna dobra provincijalne Hrvatske, dobiti će skoro riešitbu, da, pošto molitelj nije pokazao dovoljno strukovnoga znanja, ne može mu se molbi udovoljiti" i t. d. Potraži li sreću na državnih dobrih u Krajini, ako i prolazi malo bolje, ipak mu ne ima mjesta u službi — da ni kod iste hrvatske vlastele neće mu biti možno polučiti cilj." „Kud ljuće pogrde po Hrvata, van kad mu se tudjin blatom nabaciva na težkom mukom sagradjeni hram, a kud li gorkije boli po nas, nego li kad nas drugi na našeg doma pragu hoće tim ruglu da izvrgnu, da nas iz vlastitog zavičaja progone!" " |