DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 158 — Podnesak ovaj, poduprt od narodnog poklisara g. Valušnika u jednoj od saborskih sjednica ove godine, bi predan peticijonalnomu odboru na dalnju uporabu. Nedavno bi nam prijateljskim posredovanjem u prepisu na porabu stavljen, kako ga evo niže, malo ne doslovce, priobćujemo , a činimo to medju ostalim ponajprije s toga, što bijaše, — kako je to članovom našeg šumarskog družtva i predobro znano — baš šumarsko naukovno pitanje već i opetovano puta predmetom družtvenib razprava i izjava, u koliko su se naime hrvatski šumari već više puta u skupštinah šumarskog družtva izjavili za podignuće šumarskog učilišta na stupanj akademije šumarstva, odnosno za ukinuće tog učilišta ter ustrojenja posebnog šumarskog fakulteta na sveučilištu u Zagrebu. Vele zanimivi spis taj pako glasi: „Visoki sabore! Kroz mnogo godina prodirao je glas, čula se je topla želja iz naroda hrvatskoga: da mu se doma podigne šumarsko i gospodarsko učilište. Dugo se ti glasovi razliegahu domom, dok im jeka nesta na dan 19. studena 1860. godine, dan otvorenja križevačkoga zavoda." „Pa koliko i zbilja neocienjivi zamašaj ima ovakov hram nauke po zemlju, jasno nam govore rieči, kojih bivstvovanja radi se ovakovi zavodi podižu, da se podigne moć zemlje i naroda i da se prosvjeta širi. Poljska i šumska produkcija životno upravo zasieca u bit narodnu, ona je onaj glavni, da i najvažniji činbenik, kojemu moraju države zahvaliti svoje bogatstvo kao i materijalnu snagu. Svatko dakle, komu je blagostanje domovine na srcu, živo ima nastojati, da mu zavičaj sretan i slavan bude, mora neiitrudivo raditi oko unapredjenja ovih dvijuh gospodarskih grana. Napose svaki Hrvat živom vatrom nek se lati tog rada, jer u nas žali bože gospodarstvo još duboki sniva san." „Sto su u drugih sretnijih zemljah jur odavna postigli, u Hrvatskoj se još na to ni ne spremaju; u naprednijih zemljah počiva šumarstvo i gospodarstvo na znanstvenoj podlogi, a umni gospodari i šumari ljudi su znanstveno izobraženi, kod nas pako sve to tek neko mehaničko-obrtno poslovanje, a vršitelji obični obrtnici." „To bje mnienje i prije, nego li se otvorio križevački za vod, al to mnienje nije ni postankom istoga ugaslo, da što više ono se još i većma uvriežilo." |