DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 46     <-- 46 -->        PDF

- 198


Schlossei-a Klekovskoga : „Fauna kornjaša trojeđne kraljevine", koje je pred
koju godinu na sviet izdala jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti,
imađe u Hrvatskoj i Slavoniji do sestđeset i šest vrsti kornjaša plemena
vrtača (Bostrichus-arten), od kojih su opet neki za naše krajeve upravo
karakteristični. — Gosp. Schlosser dieli pleme vrtafia (Scoljtidae) u sliedeće
rodove: Rod širač (Platypus), r. rakonja (Crypturgus), r. striekaS
(Hypoborus), r. jelotoS (Bostrychus), r. šupljinar (Thamnurgus), r. omornjak
(Xyloborus), r. kukin (Anisandrus), r. šeputnjak (Xylocleptes), r. pisar
(Pityophthorus), r. štetko- (Dryocoetus), r. glupan (Xyloteres), r. podkoraS
(Cryphalus), r. črčkar (Polygraplius), r. vrtaS (Scolytus), r. drvar (Hylaster),


r. striekar (Hylurgus), r. krugljar (Blastophagus) , r. krnjokrilac (Dendroctonus),
r. kožar (Carphoborus), r. šupljar (Hylesinus) i rod utišnjak
(Phloeophthorus).
Ovim rodovom pripadajuće ter u nas se nalazeće vrsti pako jesu:
Crypturgus pusillus, Cr. cinereus, Hypoborus Ficus, Cryphalus binodulus,


C. granulatus, C. Ratzeburgii, C. Tiliae, C. asperatus, Bostrychus typographus,
B. stenogviiplius, B. acuminatus, B. Laricis, B. curvidens, Xylocleptes
bispinus, Pityophtorus micrographus, P. chalcographus, P. bidens,
Thamnurgus Kaltenbachii, Dryocoetus đaetyliperda, D. Euphorbiae, D.
cryptographus, D. autographus, D. villosus, D. bicolor, D. corylli, Xyloborus
dryographus, X. Saxenii, X. monographus, X. euryographus, X.
Pfeilii, Anisandrus dispar, Xyloteres domesticus, X. lineatus, X. melanocephalus,
Herbst (X. melanocephalus Guli.), Scolytus destructor, S. pigmaeus,
S. multistriatus, S. ulmi, S. rugulosus, S. Pruni, Hylaster Trifolii, H.
ater, H. cunicularius, H. opacus, H. linearis, H. attenuatus, H. angustatus,
H. marginatus , H. decumanus, Hylurgus ligniperda, Blastophagus
piniperda, B. minor, Dendroctomus micans, Carphoborus minimus, Phlocopthorus
rhododactylus, Ph. dorsalis, Hylesinus luridus, H. fraxini, X. vitatus,
H. serraticornis, II. erenatus, H. oleiperđa, Polygraphus pubescens i Platybus
cylinđrus.
Kako je obće poznavanje kornjaša, a osobito onih šumarstvu štetnih
po svakog naobraženog šumara neobhođno nuždno, to mislimo vršiti ne
samo patriotionu no i dužnost struke, ako našim đrugovom spomenuto, tri
čvrsta svezka obuhvaćajude djelo visokoštovanog i zaslužnog akademika čim
toplije preporučimo; djelo je to takovo, kakovim se malo koji, ma i inače
napredniji narod, ponositi može.


Koješta o šumarsko uzgojnih troškovih u nas. Na nekoj sječini
šume kr, slob. grada Kr. zasadjeno bi sada u proljeće na površini od
kakovih 12 hektara do 30.000 komada dvogodišnjih omorikovih biljka,
dobavljenih iz Štajerske, 1000 komada uz cienu od 2 fr. i nekoliko novč.
Za čišćenje sječine od preostalog granja i t. d. izdano bje popriečno do
5 for. 70 novč. po hektaru. Sadnja pređuzela se je u redovih razmakom
od 4 metra, ter u jednom metru udaljenosti pojedinih biljka tako, da bi
po tom na hektar došlo po prilici 2500 biljka. Sađjenje obavljaše 10 radnika,
rađećih na dan do 11 sati t. j . od 7—12 i 1 — 7. ure po podne.
Radnici zasadiše na dan popriečno do 9000 biljka, a obavljaše posao pomoću
napetih vrpca, kod svake vrpce po dva tako, da dočim je prvi ši