DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 198 Schlossei-a Klekovskoga : „Fauna kornjaša trojeđne kraljevine", koje je pred koju godinu na sviet izdala jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, imađe u Hrvatskoj i Slavoniji do sestđeset i šest vrsti kornjaša plemena vrtača (Bostrichus-arten), od kojih su opet neki za naše krajeve upravo karakteristični. — Gosp. Schlosser dieli pleme vrtafia (Scoljtidae) u sliedeće rodove: Rod širač (Platypus), r. rakonja (Crypturgus), r. striekaS (Hypoborus), r. jelotoS (Bostrychus), r. šupljinar (Thamnurgus), r. omornjak (Xyloborus), r. kukin (Anisandrus), r. šeputnjak (Xylocleptes), r. pisar (Pityophthorus), r. štetko- (Dryocoetus), r. glupan (Xyloteres), r. podkoraS (Cryphalus), r. črčkar (Polygraplius), r. vrtaS (Scolytus), r. drvar (Hylaster), r. striekar (Hylurgus), r. krugljar (Blastophagus) , r. krnjokrilac (Dendroctonus), r. kožar (Carphoborus), r. šupljar (Hylesinus) i rod utišnjak (Phloeophthorus). Ovim rodovom pripadajuće ter u nas se nalazeće vrsti pako jesu: Crypturgus pusillus, Cr. cinereus, Hypoborus Ficus, Cryphalus binodulus, C. granulatus, C. Ratzeburgii, C. Tiliae, C. asperatus, Bostrychus typographus, B. stenogviiplius, B. acuminatus, B. Laricis, B. curvidens, Xylocleptes bispinus, Pityophtorus micrographus, P. chalcographus, P. bidens, Thamnurgus Kaltenbachii, Dryocoetus đaetyliperda, D. Euphorbiae, D. cryptographus, D. autographus, D. villosus, D. bicolor, D. corylli, Xyloborus dryographus, X. Saxenii, X. monographus, X. euryographus, X. Pfeilii, Anisandrus dispar, Xyloteres domesticus, X. lineatus, X. melanocephalus, Herbst (X. melanocephalus Guli.), Scolytus destructor, S. pigmaeus, S. multistriatus, S. ulmi, S. rugulosus, S. Pruni, Hylaster Trifolii, H. ater, H. cunicularius, H. opacus, H. linearis, H. attenuatus, H. angustatus, H. marginatus , H. decumanus, Hylurgus ligniperda, Blastophagus piniperda, B. minor, Dendroctomus micans, Carphoborus minimus, Phlocopthorus rhododactylus, Ph. dorsalis, Hylesinus luridus, H. fraxini, X. vitatus, H. serraticornis, II. erenatus, H. oleiperđa, Polygraphus pubescens i Platybus cylinđrus. Kako je obće poznavanje kornjaša, a osobito onih šumarstvu štetnih po svakog naobraženog šumara neobhođno nuždno, to mislimo vršiti ne samo patriotionu no i dužnost struke, ako našim đrugovom spomenuto, tri čvrsta svezka obuhvaćajude djelo visokoštovanog i zaslužnog akademika čim toplije preporučimo; djelo je to takovo, kakovim se malo koji, ma i inače napredniji narod, ponositi može. Koješta o šumarsko uzgojnih troškovih u nas. Na nekoj sječini šume kr, slob. grada Kr. zasadjeno bi sada u proljeće na površini od kakovih 12 hektara do 30.000 komada dvogodišnjih omorikovih biljka, dobavljenih iz Štajerske, 1000 komada uz cienu od 2 fr. i nekoliko novč. Za čišćenje sječine od preostalog granja i t. d. izdano bje popriečno do 5 for. 70 novč. po hektaru. Sadnja pređuzela se je u redovih razmakom od 4 metra, ter u jednom metru udaljenosti pojedinih biljka tako, da bi po tom na hektar došlo po prilici 2500 biljka. Sađjenje obavljaše 10 radnika, rađećih na dan do 11 sati t. j . od 7—12 i 1 — 7. ure po podne. Radnici zasadiše na dan popriečno do 9000 biljka, a obavljaše posao pomoću napetih vrpca, kod svake vrpce po dva tako, da dočim je prvi ši |