DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 195 — može itđ. Koliko nam je neugodno, đa smo žalibože prisiljeni to ovdje iztaknuti, u toliko to opet s druge strane činimo prije svega zato, jer si smatramo dužnošću takove mane izticati, ne bi li se možda ipak još za vremena popraviti dalo, navađjamo to pako još i zato, što se baš u novije doba kod te posve za takvo učilište nedostojne sgrađe mnogo troši na razne preinake i dogradnje, a ipak se tim nikad neće pravi cilj postići. To pitanje je u vrlo tiesDom savezu sa samom biti rećenog zavoda, — pak bi ga zato i čim prije valjalo na korist i čast naroda i zemlje riešiti. Kvarovi i štete od poljskih miševa. Koliko mogu maleni ti glodavci koli poljskomu, toli i šumskomu gospodaru počiniti štete, znamo svi, ako i ne možda iz vlastitoga izkustva, a ono svakako bar po nauci, nu zato će ipak biti vriedno spomenuti ovdje viest, koja baš u posljednje doba svimi gospodarskim! listovi kolaše. Kako iz Francezke javiše, opustošili su poljski miševi upravo grozno ljetos neke sjevernije predjele Francezke. Najviše nastradaše ipak departementi Saonet, Oise i Loiret, tako da nisu već od godine 1802., koje su godine miševi takodjer u Vendeji, Girordi i dolnjoj Poraujskoj baš čitavu žetvu izjeli, u obće nigdje u Europi u tolikom broju nadošli, kao ove godine u rečenili krajevih. Koruško šumarsko družtvo. U susjednoj nam Koruškoj postoji takodjer već od godine 1871. posebno šumarsko družtvo, brojeće do 360 članova, od kojih je do 130 šumara po zanatu, Prihod družtva iznašaše g. 1880. do 966 for. Družtvo obdržaje svake godine po mogućnosti u drugom kojem kraju svoje godišnje sastanke i glavne skupštine. Predsjednikom družtva je sada Karl Fercher, šum. nadzornik kod družtva „Htittenberger Eisenvi´erks-Gesellschaft." Družtvo izdaje takodjer posebni časopis: „Mittheilungen des kiirntnerischen J´orstvereins", a isto tako izdaje družtvo posebni šumarski kolendar. Izdatak družtva iznašaše g. 1880. do 2969 fr., koji se je međjutim većim dielom mogao već samim dohodkom od družtvenih razsadnika u iznosu od 1670 for. pokriti. Ukupna šumska površina Koruške iznaša 422.763 hektara, od kojih pripada državi 25.008 hektara, a veleposjedu 162-000 hektara. Sielo družtva i c. kr. šumarskog nadzornika za Korušku ie Celovac. Sumarsko-obrtničke škole u Ceskoj Sumavi. Kako u „Oesterreichische Monatsschrift fiir Forstvvesen" čitasmo, postoje od najnovijeg doba u onom dielu Šumave, koji spada pod područje plzenjske obrtničko-trgovačke komore, strukovne škole za drvnu industriju i to u mjestih Vallern, Bergreichenstein i u Stubenbach-u. Dočim je prve utemeljila trgovačka komora, to je poslieđnju opet utemeljio nađšumar F. Lenk kod kneza Schwarzenberga. To je opet dobra nauka i za nas Hrvate, koji još sveudilj i uzprkos toliko puta već izraženoj želji u javnosti, đa se i u siromašnom našem Primorju takova koja škola otvori, dosljedno u tom oklievamo, akoprem je svim nam i predobro znano, da tako dugo o kultivaciji kraških goljeti slabo govora biti može, dok je goder Primorac vezan na pašu za svoje koze i na privredu substancije samih tih pustoši. „Trattato di Seivicultura´-. Nije tomu d avno, što je u Fiorenci izašla knjiga ,,o sadjenju šuma" pod naslovom „Trattato di Seivicultura, volume I. , seivicultura generale" , koju je napisao poznati talijanski nad |