DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 193 —


Parketna tvornica bivšega đionifikoga družtva, koja je zloCestom upravom
i nepraktičnom radnjom progutala imetak mnogih našili sugrađjana,
stajala je dulje vremena bezposlena i tek sada, odkađa je u rukuh okretne
tvrdke g. G. Pongratza, radi opet novo uredjenimi silami. Tu se proizvadjaju
amerikanske dašSice za podove (Friesen), zatim fivrsti hrastovi parketi
i sve vrsti drva za gradnje. Od neke važnosti je nadalje i parna tvornica
kraj kolodvora jedne englezke firme, koja pravi poglavito samo grede
za prozore i vrata, za stolarska djela od hrastovog drva po naruSenoj mjeri
samo za Englezku.


Prodavanje gorivnog drva u gradu snizilo se je na ono, Sto nam
seljaci dovoze na sajmište svakog jutra. Parketnica prodaje hrastovog goriva
1 metr. hvat t. j . 4 kvadratna metra po 8 for. u kuću.


Od bližnjih vedih pila radi znatno grofovsko Erdođy-eva u Crnoj Mlaki
kod Jaske i ona kneza Turn-Taxisa u Pješćeniei, većim dielom daščice za
amerikanske podove, što se šalje preko Rieke u Francezku. U Sisku je
takodjer pila za razne vrsti hrastove eksport-robe, a u Trakošdanu od grofa
Draškovića za mekane daske. Odkađa su tvrdi amerikanski podovi priznati
praktičnimi i jeftinijimi, uvadjaju se mnogo u novih kucah mjesto parketa,
koji se riedko nadju od posve suha drva, a mnogo su skuplji.


Eksport hrvatskih dužica u Francezku. Pod naslovom „Zum
Export ungarischer unđ slavonischer Fassdauben nach Prankreich" đonaša
„Pester Lloyd" od 31. svibnja t. g. iz Lyona sliedeću viest: Povoljno
stanje vinograda u Prancezkoj obećaje i opet jednom bolju berbu, prilićno
razprođana zaliha dužica pako po raznih krajevih zemlje upozoruje nas, da
se imamo nadati u skoro doba i opet znatno većemu importu dužica. Po
tom se dakle ni naši tržci ne bi trebali bojati, da će svoje zalihe i izpod
ciene morati unovfiiti, osobito pako će u Burgunđu mnogo dužica trebati.


Neugodan provodić. Na 23. svibnja t. g. večerom u 9 sati vraćao
se je prof. Hlawa sa inspiciranja ugljenika presvjetlog g. velikog župana
Fodrocija, koji se u njegovih šumah na Kalničkoj gori nahadjaju, preko
gore Pake u Križevce. Uzpinjuć se kola polagano uz brdo prekrasno u
serpentinah sagrađjene ceste Novimarof-Križevac, opazi g. Hlava najednoč
za koli jedva 10 koračaja ogromnog kurjaka, koji kola sliedom pratijaše.
Ne imajuć ni- professor kao ni suputnici njegovi, neki Bečlija i kočiš, oružja
uza se , stanu vikati i fućkati, ne bi li se tako lišili gladna i neugodna
provodića. Al sve uzalud, — kurjak se ne dade u bieg, već se sve većma
približaje kolima. U to se dosjeti g. Hlava, pak izvadi bieli rubac, ne bi
li mahajuć njim poplašio vuka. I gle! zbilja vuk zaskoči na desno u šikarje.
Putnici stignu medjutim na vrh Pake, kočiš potjera konje, da ih
goso taj ne bi i opeta gdjegod prestigao, a da ga uz to još i konji zanjuše,
poplašili bi se, pa eto ti najveće nesreće na strašnom tom putu,
gdje te uz i niz brdo prate vazda duboki ponori i jaruge. Al jedva da
su putnici kakovih pol časa jurili niz brdo, eto ti i opet kurjaka u najvećem
biegu za kolima. Ne znajući šta bolja, izvadi professor novine, ustane
s kola pa ih zapaljene u zamotu dobaci vuku , ovaj se ustavi, opazeć plamen
prestraši, ter zaskoči u Sumu, da ga nestane. Putnici sretni, da se
rieSiše nemila gosta, zapale smotke, puštajuć ih tinjati po tmini, i zavjeriSe