DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 191 — I jednim i drugim pitanjem dana je svečana diploma, da dosadanji način šumskog gazdovanja ne valja. Po predpotopskih normah uobičajena obhodnja, pa i ono srcu priljepljeno osnovno načelo, koje današnje šumsko gazdovanje rukovodi, t. j . „podržavanje jednako potrajnog šumskog donosa" jesu stubovi, na kojih stoji dosada šumsko gazdovanje. Ciela filozofija sastoji se u tom, da od pradjedova naslie djeno dobro tako razložimo, samo da nam ne uzmanjka. Naj lakša stvar, najmanje brige, bez velika umovanja. Sva težnja dosadanjeg šumskog gazdovanja jest: bezuslovno proizvadjanje sirove dobiti, ili bolje veleć, da se dobije što veća drvna gromada staroga drveća pomoću visokih obhođnja, stvar, koja je sa gledišta privatne privrede štetna, a sa narodne ne samo štetan već i neopravdan način gazdovanja. — Da tomu nadjemo komentara, ne treba velikog truda. Pri svakom koraku susreću nas pojavi. Da navedem samo jedan primjer. Koji je god vidio veći dio šuma brodske imovne obćine a i njoj slične, pa nije triezno razmatrao stvar, morao se je zapitati, morao je tražiti uzroka, zašto se ono zlato od dana do dana u djubre pretvara? Zlu pojavu treba tražiti prava uzroka. Bolest treba racijonalno liečiti, palijativna sredstva ne pomažu. Za sada kažem u kratko to, da je uzrok svim tim hrdjavim pojavom, rad kojih razvitak šumarstva hrama, dosadanji način šumskog gazdovanja, te želim, da to na skupštini dokazi i obširnije predočim, a možda da će se još tko naći, da koju više rekne. Prokić. Različite Tiesti. ^ Konrad Rosa. Obće obljubljeni član hrvatskog šumarskog družtva, kotarski šumar kneževske gospoštije Thurn-Taiis u Bieloj Vodici kraj Lokva u Primorju, preminuo je dne 22. svibnja t. g. nakon duge težke srfine bolesti u 36. godini dobe svoje. Pokojnik bio je sin umirovljenog ravnatelja pomodnih ureda kod kr. zemaljske vlade, rodom Zagrebčan. Svršiv svoje nauke na realci zagrebačkoj, posvetio se šumarskoj struci i učio na kr. šumarskom učilištu križevačkom, gdje bijaše jedan od prvih slušatelja, koji su na tom zavodu po utemeljenju njegovu nauke svršili. Kašnje podje u službu katastralnog ravnateljstva, a onda za kotarskog šumara knjeginji Turn-Taxis u Veliku Goricu, odkle bude usred prošle ljute zime |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 192 — premješten u oštro pođnebje gorskog kotara, kojemu ne bijaše vičan. Prehlađiv se tuj đoznagujue u šumi drva, tako se je razbolio, da mu već ne bje lieka. Oni, koji su ga pobližje poznavali, hvale ga kao izvrstnoga činovnika , čelična značaja; svojom prijaznošću, iskrenošću i đružtvenosdu stekao si je bio pokojnik vrlo širok krug odanih prijatelja. Bio je goi´ljiv Hrvat, vatren rodoljub, a kao takav revnovao bi Konrad Rosa za sve, što je liepo i plemenito. Vječni mu spomen i slava! Trgovina s drvi u Zagrebu. Pod tim naslovom đonesoše „Nar. Novine" od 1. lipnja t. g. članak sliedečeg sadržaja: U naših bližnjih šumah ne tešu se dužice za vanjski pazar niti pražnice za željeznice, i samo domaći bačvari obskrbljuju se u domaćih šumah hrastovinom za svoju porabu; inače se sieku šume oko Zagreba jedino za gorivo. Vodene pile u Krajini produciraju u krasnih jelovih šumah mnogo dasaka, što sve ide k moru na Senj, a iz primorskih strana na Rieku i ponešto na Karlovac. Zagreb, odkađa obstoji, služi se mehkim drvom za gradjevne svrhe i to jedino iz Kranjske i Štajerske. Stovarište je kod savskog mosta , a tom trgovinom bave se nekoji domaći prekupci, A. Fileš, J. Doliner i J. Weble kod Save i F. Deutsoh u vlaškoj ulici. Mnogo prođavaju kranjski dostavnici i izravno povećim obrtnikom. Svakog tjedna dolazi do dvanajst´ splavi do mosta, gdje se drvo odmah proda ili iztovari do prodajne sgode, ili pako odvuče dalje do Siska. Zagrebu treba u obično vrieme mnogo toga gradiva, i to za pokućtvo i ine tehničke svrhe, ali tolikog konsuma, kao prošle zime i ovog proljeća, nije još nikad bilo, jerbo je katastrofa od 9. studenoga toliko prouzročila kvara, da se nije moglo dosta nasmagati stupova za pođpore tolikih oštećenih kuća i ruševina u Zagrebu i po svoj županiji. Sada se prođavaju podnice na komade po 1 for. 20 novč., trsovo prošće i tanje daske po 50 novč., krajčevine po 25 novč., letve za krovove po 9—10 novč., daske po 17, 20 i 25 novč., stupovi od kormila po 50 do 80 novč., Spiravci u raznih cienah od 4 for., 6 for , 8 for. do 10 for. i još skuplje. Prošle godine je i zagrebačka gradska uprava sagradila pilu u svojoj gori kod Gračana, gdje ima jake jelovine i žive vode, te se sada pile tamo tri vrsti dasaka, od kojih ima grad svoje skladište u Gundulićevoj ulici kod mostne vage. Ciene su takove, da gradska pilana može konkurirati sa drvom kod Save. Ove daske iz gradske pilane nisu medjutim sposobne za fina stolarska djela, jer je drvo prestare, ali za prostiju porabu i skele kod gradnja posve su prikladne. Ove godine trebati će toga materijala još i mnogo više i stoga će cieue još rasti, a uslieđ tih okolnosti mogla bi gradska pila doprinieti, da nam kranjska roba ne poskupi preko mjere. Isto tako kao s drvom obskrbljuju nas naši slovenski susjedi i pilovinom, a što je još znamenitije, sa žeženim vapnom , jer su naše kreCane preslabe, da namire svu potrebu u Zagrebu. Vapno se dovaža u Zagreb u lagvićih, svaki po 1 for. 20 novč., a pilovine lagav 1 for. 30 novč. Još obstoji u gori zagrebačkoj i jedna pila za fournire već kakovih trideset godina, vlastitost stolara g. Šege, koji na svoj račun, pa i na naručbine reže fournire za stolarska djela od hrastovine, orahovine, lipovine i svake druge vrsti. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 193 — Parketna tvornica bivšega đionifikoga družtva, koja je zloCestom upravom i nepraktičnom radnjom progutala imetak mnogih našili sugrađjana, stajala je dulje vremena bezposlena i tek sada, odkađa je u rukuh okretne tvrdke g. G. Pongratza, radi opet novo uredjenimi silami. Tu se proizvadjaju amerikanske dašSice za podove (Friesen), zatim fivrsti hrastovi parketi i sve vrsti drva za gradnje. Od neke važnosti je nadalje i parna tvornica kraj kolodvora jedne englezke firme, koja pravi poglavito samo grede za prozore i vrata, za stolarska djela od hrastovog drva po naruSenoj mjeri samo za Englezku. Prodavanje gorivnog drva u gradu snizilo se je na ono, Sto nam seljaci dovoze na sajmište svakog jutra. Parketnica prodaje hrastovog goriva 1 metr. hvat t. j . 4 kvadratna metra po 8 for. u kuću. Od bližnjih vedih pila radi znatno grofovsko Erdođy-eva u Crnoj Mlaki kod Jaske i ona kneza Turn-Taxisa u Pješćeniei, većim dielom daščice za amerikanske podove, što se šalje preko Rieke u Francezku. U Sisku je takodjer pila za razne vrsti hrastove eksport-robe, a u Trakošdanu od grofa Draškovića za mekane daske. Odkađa su tvrdi amerikanski podovi priznati praktičnimi i jeftinijimi, uvadjaju se mnogo u novih kucah mjesto parketa, koji se riedko nadju od posve suha drva, a mnogo su skuplji. Eksport hrvatskih dužica u Francezku. Pod naslovom „Zum Export ungarischer unđ slavonischer Fassdauben nach Prankreich" đonaša „Pester Lloyd" od 31. svibnja t. g. iz Lyona sliedeću viest: Povoljno stanje vinograda u Prancezkoj obećaje i opet jednom bolju berbu, prilićno razprođana zaliha dužica pako po raznih krajevih zemlje upozoruje nas, da se imamo nadati u skoro doba i opet znatno većemu importu dužica. Po tom se dakle ni naši tržci ne bi trebali bojati, da će svoje zalihe i izpod ciene morati unovfiiti, osobito pako će u Burgunđu mnogo dužica trebati. Neugodan provodić. Na 23. svibnja t. g. večerom u 9 sati vraćao se je prof. Hlawa sa inspiciranja ugljenika presvjetlog g. velikog župana Fodrocija, koji se u njegovih šumah na Kalničkoj gori nahadjaju, preko gore Pake u Križevce. Uzpinjuć se kola polagano uz brdo prekrasno u serpentinah sagrađjene ceste Novimarof-Križevac, opazi g. Hlava najednoč za koli jedva 10 koračaja ogromnog kurjaka, koji kola sliedom pratijaše. Ne imajuć ni- professor kao ni suputnici njegovi, neki Bečlija i kočiš, oružja uza se , stanu vikati i fućkati, ne bi li se tako lišili gladna i neugodna provodića. Al sve uzalud, — kurjak se ne dade u bieg, već se sve većma približaje kolima. U to se dosjeti g. Hlava, pak izvadi bieli rubac, ne bi li mahajuć njim poplašio vuka. I gle! zbilja vuk zaskoči na desno u šikarje. Putnici stignu medjutim na vrh Pake, kočiš potjera konje, da ih goso taj ne bi i opeta gdjegod prestigao, a da ga uz to još i konji zanjuše, poplašili bi se, pa eto ti najveće nesreće na strašnom tom putu, gdje te uz i niz brdo prate vazda duboki ponori i jaruge. Al jedva da su putnici kakovih pol časa jurili niz brdo, eto ti i opet kurjaka u najvećem biegu za kolima. Ne znajući šta bolja, izvadi professor novine, ustane s kola pa ih zapaljene u zamotu dobaci vuku , ovaj se ustavi, opazeć plamen prestraši, ter zaskoči u Sumu, da ga nestane. Putnici sretni, da se rieSiše nemila gosta, zapale smotke, puštajuć ih tinjati po tmini, i zavjeriSe |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 194 — se brzajudi kudi, đa bez puške već neće u šumu. — Čudnovato je svakako, da je vuk i sada ljeti još tako bezobrazan bio, ter pratio kola, što inače jedva zimi biva. Sgrada i prostorije kr. šumarskog učilišta u Križevcih. U najnovije doba smatra se jednim od najvažnijih uvjeta učevnih sgrada i prostorija, da odgovaraju ne samo svim zahtjevom pedagogije, no i inaće podpunoma svrsi, pak zato i vidimo , gdje se u svih naprednijih al i bogatijih naroda redom stare sgrade, ma bile inače još posve dobre, ostavljaju , ter za zavode i škole dižu posebne shođne i odgovarajuće, a obično i manje više veličanstvene sgrade, dapače znamo više slučajeva, gdje se kod ukinuća i podignuća raznih instituta smatraše baš pitanje shodnih prostorija, dotično dobava ili gradnja takovih u prvom redu odlučujućom činjenicom u ovom ili onom smieru. Zahtjevi zdravoslovja a i obuke posve su danas inaki no prije; danas već točno znamo, a i propisano je, kolika treba đa bude dvorana služeća za tu ili onu svrhu, kakovi treba da budu razni laboratoriji, muzeji, galerije itd. Imadosmo prilike razgledati više znamenitih sgrada raznih priestolnica, služećih lih znanstvenim svrham, a medju inimi više bud šumarskih bud gospodarskih škola, i to koli u starije toli i u novije dobe sagradjenih, al žalibože moramo priznati, da nigdje, ma baš nigdje, ne naidjosmo na toli kukavne prostorije, kakove su one kr. zemalj. šumarskog i gospodarskog učilišta u Križevcih. Spominjemo to, jer niti je novo i nepoznato, nu i zato, što se ne možemo otresti zaviđnosti, videći kako se narođnimi žuljevi grade akademijske sgrade, sudbene palače, di i kazalište, al kako se ma baš nitko u nas ne miče, da jednomu od najvažnijih zavoda naše domovine dostojno i primjereno sagradimo zdanje. Rekoh to, a sad valjati će mi i dokaze skupit, đa je tako, al čemu skupljati , ta eno ih pred nami iz prošlosti kao sadašnjosti; ta već prigodom preustrojstva tog učilišta našla je visoka vlada shodnim odmjeriti ravnatelju zavoda mjesto stana u naravi, kako je to prije bilo, stanbinu. Ne imajuć nadalje ni iz daleka prikladnih prostorija za lučbarnicu, potroši zemlja do 10.000 for., da joj bar privremeno zaklonište dade; iste nekadanje ropotarnice i kojekakve prostorijice prenaredjene su u najnovije doba na razne kabinete i predavaone, pa ipak sve to ne koristi. Eno nam prije svega šumarski muzej, — ako ga takovim u obće možemo nazivati-, — velika, tamna, vlažna soba, gdje zimi niti kuriti ne smiješ, mjesto da občuvaš zbirke, a one ti propadaju rad vlage i zločestog zraka; — o radionici pako za professore šumarstva ili u obće o kakvom kabinetu ni traga; — knjižnjica je tamna neznatna sobica, prava izba za kaluđjera, al nikad shodna za knjižnicu, kojoj vriednost na hiljade forinti broji. Nešto bolje doduše al nipošto dobro je sa gospodarskim!, naravoslovnimi, kao i drugimi kabineti i muzeji, nu neke predavaonice skoro da se ne bi rabiti smjele, — tamo n. pr. gdje je danas treći tečaj šumara smješten, je tamno, vlažno i smradno, osobito ljeti, da ne može biti gorje; prvi tečaj prenapuujen je tako, da niti sjedjeti djakom moći, kamo li pisati (ima ih oko 40 zajedno i šumara i gospodara), a treći gospodarski tečaj napokon boravi ugodne dane u samoj lučbarničkoj predavaoni. 0 kakovoj valjanoj risaoni, djačkoj knjižujici (donekle auli) dakako u takovih okolnostih ni spomena biti ne |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 195 — može itđ. Koliko nam je neugodno, đa smo žalibože prisiljeni to ovdje iztaknuti, u toliko to opet s druge strane činimo prije svega zato, jer si smatramo dužnošću takove mane izticati, ne bi li se možda ipak još za vremena popraviti dalo, navađjamo to pako još i zato, što se baš u novije doba kod te posve za takvo učilište nedostojne sgrađe mnogo troši na razne preinake i dogradnje, a ipak se tim nikad neće pravi cilj postići. To pitanje je u vrlo tiesDom savezu sa samom biti rećenog zavoda, — pak bi ga zato i čim prije valjalo na korist i čast naroda i zemlje riešiti. Kvarovi i štete od poljskih miševa. Koliko mogu maleni ti glodavci koli poljskomu, toli i šumskomu gospodaru počiniti štete, znamo svi, ako i ne možda iz vlastitoga izkustva, a ono svakako bar po nauci, nu zato će ipak biti vriedno spomenuti ovdje viest, koja baš u posljednje doba svimi gospodarskim! listovi kolaše. Kako iz Francezke javiše, opustošili su poljski miševi upravo grozno ljetos neke sjevernije predjele Francezke. Najviše nastradaše ipak departementi Saonet, Oise i Loiret, tako da nisu već od godine 1802., koje su godine miševi takodjer u Vendeji, Girordi i dolnjoj Poraujskoj baš čitavu žetvu izjeli, u obće nigdje u Europi u tolikom broju nadošli, kao ove godine u rečenili krajevih. Koruško šumarsko družtvo. U susjednoj nam Koruškoj postoji takodjer već od godine 1871. posebno šumarsko družtvo, brojeće do 360 članova, od kojih je do 130 šumara po zanatu, Prihod družtva iznašaše g. 1880. do 966 for. Družtvo obdržaje svake godine po mogućnosti u drugom kojem kraju svoje godišnje sastanke i glavne skupštine. Predsjednikom družtva je sada Karl Fercher, šum. nadzornik kod družtva „Htittenberger Eisenvi´erks-Gesellschaft." Družtvo izdaje takodjer posebni časopis: „Mittheilungen des kiirntnerischen J´orstvereins", a isto tako izdaje družtvo posebni šumarski kolendar. Izdatak družtva iznašaše g. 1880. do 2969 fr., koji se je međjutim većim dielom mogao već samim dohodkom od družtvenih razsadnika u iznosu od 1670 for. pokriti. Ukupna šumska površina Koruške iznaša 422.763 hektara, od kojih pripada državi 25.008 hektara, a veleposjedu 162-000 hektara. Sielo družtva i c. kr. šumarskog nadzornika za Korušku ie Celovac. Sumarsko-obrtničke škole u Ceskoj Sumavi. Kako u „Oesterreichische Monatsschrift fiir Forstvvesen" čitasmo, postoje od najnovijeg doba u onom dielu Šumave, koji spada pod područje plzenjske obrtničko-trgovačke komore, strukovne škole za drvnu industriju i to u mjestih Vallern, Bergreichenstein i u Stubenbach-u. Dočim je prve utemeljila trgovačka komora, to je poslieđnju opet utemeljio nađšumar F. Lenk kod kneza Schwarzenberga. To je opet dobra nauka i za nas Hrvate, koji još sveudilj i uzprkos toliko puta već izraženoj želji u javnosti, đa se i u siromašnom našem Primorju takova koja škola otvori, dosljedno u tom oklievamo, akoprem je svim nam i predobro znano, da tako dugo o kultivaciji kraških goljeti slabo govora biti može, dok je goder Primorac vezan na pašu za svoje koze i na privredu substancije samih tih pustoši. „Trattato di Seivicultura´-. Nije tomu d avno, što je u Fiorenci izašla knjiga ,,o sadjenju šuma" pod naslovom „Trattato di Seivicultura, volume I. , seivicultura generale" , koju je napisao poznati talijanski nad |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 196 — zornik šumarstva V. Perona, u6itelj šumarskih nauka na talijanskoj šumarskoj školi u Volombrosi. 0 knjizi ovoj se toli talijanska koli i njemačka kritika vrlo pohvalno izrazuje, mi ju pako tuj spominjemo uvjerenjem, da bi ista mogla i mnogomu ođ naših drugova po primorskih krajevih, koji su njemačkomu jeziku manje vješti, bar za tako dugo, dok ne budemo imali hrvatske knjige te vrsti, od koristi biti. Obrtnička škola za drvo-rezbarstvo itd. u Primorju, o kojoj već na strani 99. ovoga lista govorismo, i zbilja je veo po gosp. bivšem upravitelju brodske imovne Radoševidu u Lokvah ustrojena, a kako iz pouzdana vrela doznajemo, ista liepo već i napreduje, a i cvasti će, bude li kapitala i pođpore ođ nadležne strane. Lov u češkoj prije 100 godina. Knez Colloredo primio je cara Josipa sa princessom lotrinžkom na lovu, priredjenu na kneževskih dobrih. Samo 23 pozvanih gosti sudjelovaše pri lovu kao strielci, a medju ovimi bile su tri gospodje. Lov trajaše 18 dana, za koje bje doba ukupno 47.950 komada divljaci uhićeno, i to 18 jelena, 77 srna, 10 lisica, 18.243 zečeva, 19,490 fazana, 140 ševa, 353 prepelica, 54 komada ostale peradi. Car izbacio je 9.789 hitaca, princessa Cliarlotta 9000, a ukupno bje 116.209 hitaca izbačeno. Šećer kano nuzgredni šumski užitak u Austriji. Obzirom na ono, što smo u posljednjem broju o. g. bili spomenuli o dobavljanju slađora iz javorovih šuma u sjevernoj Americi, iztaknuti ćemo tuj još i to, da se već i u nas i to nedavno prije kakovih 70 godina na slični način nastojao priredjivati slađor. — Bilo je to za dobe poznate kontinentalne zabrane u Europi, za Napoleona I. g. 1811. Napoleonovom zabranom nestalo je u brzo bilo u Europi indijskog slađora, sladorove trske, dočim se novi nije uvažati mogao, i tako valjade pomisliti na to, da si sami slađor kod kuće, ma bilo čim, nadomjestimo. — Austrijska vlada dade u svih nasljednih zemljah popisati i pobrojiti javorova stabla, ne bi li tako u njih našla vrelo za dobavu toli potrebnog slađora. Iz tadanjih izkaza tog popisa vidimo slieđeće: Nadvojvođina D. Austrija imala je 245.000 jačih, za dobavu slađora sposobnih stabala. Moravska i Slezka 954´576 komada, od kojih bijaše 294.738 komada izpod 25 godina, a 93.988 iznad 25 do 100 godina starih, a 565.850 bilo je novo zasadjenih javorova. Od tih javorova đobljeno bi g. 1812. do 200 veđara sirupa, i to najviše u okolišju grada Tropave (naime 144 veđara). Za vrieme te kontinentalne zabrane od g. 1811. do 1814. proizvađjao se je slađor iz javorovog soka takodjer na gospoštiji Plumenau u Moravskoj, i to po nalogu samoga vlastnika kneza Lichtensteina, uz godišnji trošak od 50.000 for. Kako je iz tadanjih tamošnjih računa razabrati, navrtalo se je g. 1813. u tamošnjih šumah 9.734 javora, ođ kojih su pojedina debla do 160 polica soka dala; 35 do 40 polica soka daje 1 funtu moscovade. Na gospoštiji Bistritz na Hosteinu u Moravskoj prebrojena su g. 1811. sva javorova stabla, pri čem se našlo ukupno 4200 javorova i to ponajviše gorskih , sa po prilici kojih 300 mlieč-javora. Vriedno je još spomenuti opazku, koju je obzirom na popriečnu količinu soka, koga pojedino stablo đavaše, pobilježio bio g. nađšumar Prokop Schmid, i to za: |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 197 godinu 1811 37*/2 polica soka „ 1812 261/2 „ „ 1813 I2V2 „ „ 1814 91/4 „ „ 1815 6^/4 „ Najviše soka davahu preko 100 godina stara, nu posve zdrava stabla. Da imađe u naših javorih sladkog soka ili muse, poznato je kod nas i svakomu pastirčetu, koji nam već mnogi divni javor proljeti tim navrtanjem i skupljanjem te slađke muse, pune sladorovine, pokvariše. Lovka za hrušte od Voitelliera. U listu „Oesterreichisches landwirthschaftliches Wochenblatt" nalazimo međju ostalim u br. 16. ođ 16. travnja t. g. pod naslovom: „Laterne zum Fangen đer Maikafer" veoma zanimiv Članak sa dvie slike, gdje nam se potanko opisuje novi, na parižkoj izložbi izloženi stroj, što ga je izumio neki CIoux, a fabricirao ptičar Voitellier, imajući služiti tamanjenju toli štetnih kebra ili hruštova. Temelji se na poznatoj privlačnoj snagi svjetla na leteće kebre i kukce u obće, sastoji se pako iz svjetiljke, koja na četir (dotično dvie) strane svjetlo odrazuje; svjetlo treba da bude čim intenzivnije. Ta se svjetiljka, pošto je stroj zajedno sa staljkom nastavljen, pod večer zapali, — da ga hruštovi obletavati počmu. Svjetiljka ogradjena je sa strane poput inih svjetiljka staklom, izpođ nje namješten je tulac, o koji se pričvršćuje posebna vrećica. Za dobe obletavanja hruštova, dakle u mjesecu svibnju, namjesti se stroj u šumi, razsadniku ili kako je već gdje potrebno, tako da čim više svjetla razprostire; tim se hrušti k svjetlu domamljuju, a hrleć prema svjetiljki udare o staklo, pak opadnu kroz tulac u vrećicu, iz koje već ne mogu van. Pokusi učinjeni tim strojem dobro su uspjeli, uhvatilo se svagda na tisuće hruštova. Stroj se sgotavlja na četiri načina, kojih ciena varira izmeđ 50 i 120 franaka, sgotavlja ga, kako to već spomenusmo, ptičar Voitellier u Mantes-u (Seine et Oise departements.) Tko je imao prilike za svoje prakse osvjedočiti se o velikih štetah, koje hruštovi osobito po razsadnicih i vrtovih (a i po samih šumah) često počiniti znadu, veseljem će pozdraviti, pa i nabaviti Voitellierovu lovku za hruštove. Novi Šumarski list. Kako u „Centralblatt f. d. gesammte Forstwesen" čitamo, utemeljen je i u novoj kraljevini Rumunjskoj šumarski list pod naslovom „Revista padurilor" , a uredjuje ga g. Antonscu Remusi. Kako nova ta kraljevina baš obiluje šumskim površjem , to je namisao ta ne samo shodna, već će po svoj prilici i liepim uroditi plodom, tim više, što su i suradničtvo rečenomu listu obećali sami vrstni rumunjski strukovnjaci, ter bivši pitomci poznate francezke šumarske akademije u Nancy-u. Petdeset-godišnjica šumarske stolice na univerzi u Giessenu. Na dne 14. lipnja 1881. slavilo je šumarstvo u Njemačkoj riedko slavje, naime petdeset - godišnjicu osnutka šumarskog fakulteta na giessenskoj univerzi, koji bje 14. lipnja 1831. godine otvoren. Važna ta svečanost obavljena bi dostojnim načinom po bivših pitomcih rečenog učilišta. U Hrvatskoj nalazeći se kornjaši plemena vrtača. Polag izvrstnog najnovijeg djela poznatog nam učenjaka dra. Josipa Krasoslava |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 198 Schlossei-a Klekovskoga : „Fauna kornjaša trojeđne kraljevine", koje je pred koju godinu na sviet izdala jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, imađe u Hrvatskoj i Slavoniji do sestđeset i šest vrsti kornjaša plemena vrtača (Bostrichus-arten), od kojih su opet neki za naše krajeve upravo karakteristični. — Gosp. Schlosser dieli pleme vrtafia (Scoljtidae) u sliedeće rodove: Rod širač (Platypus), r. rakonja (Crypturgus), r. striekaS (Hypoborus), r. jelotoS (Bostrychus), r. šupljinar (Thamnurgus), r. omornjak (Xyloborus), r. kukin (Anisandrus), r. šeputnjak (Xylocleptes), r. pisar (Pityophthorus), r. štetko- (Dryocoetus), r. glupan (Xyloteres), r. podkoraS (Cryphalus), r. črčkar (Polygraplius), r. vrtaS (Scolytus), r. drvar (Hylaster), r. striekar (Hylurgus), r. krugljar (Blastophagus) , r. krnjokrilac (Dendroctonus), r. kožar (Carphoborus), r. šupljar (Hylesinus) i rod utišnjak (Phloeophthorus). Ovim rodovom pripadajuće ter u nas se nalazeće vrsti pako jesu: Crypturgus pusillus, Cr. cinereus, Hypoborus Ficus, Cryphalus binodulus, C. granulatus, C. Ratzeburgii, C. Tiliae, C. asperatus, Bostrychus typographus, B. stenogviiplius, B. acuminatus, B. Laricis, B. curvidens, Xylocleptes bispinus, Pityophtorus micrographus, P. chalcographus, P. bidens, Thamnurgus Kaltenbachii, Dryocoetus đaetyliperda, D. Euphorbiae, D. cryptographus, D. autographus, D. villosus, D. bicolor, D. corylli, Xyloborus dryographus, X. Saxenii, X. monographus, X. euryographus, X. Pfeilii, Anisandrus dispar, Xyloteres domesticus, X. lineatus, X. melanocephalus, Herbst (X. melanocephalus Guli.), Scolytus destructor, S. pigmaeus, S. multistriatus, S. ulmi, S. rugulosus, S. Pruni, Hylaster Trifolii, H. ater, H. cunicularius, H. opacus, H. linearis, H. attenuatus, H. angustatus, H. marginatus , H. decumanus, Hylurgus ligniperda, Blastophagus piniperda, B. minor, Dendroctomus micans, Carphoborus minimus, Phlocopthorus rhododactylus, Ph. dorsalis, Hylesinus luridus, H. fraxini, X. vitatus, H. serraticornis, II. erenatus, H. oleiperđa, Polygraphus pubescens i Platybus cylinđrus. Kako je obće poznavanje kornjaša, a osobito onih šumarstvu štetnih po svakog naobraženog šumara neobhođno nuždno, to mislimo vršiti ne samo patriotionu no i dužnost struke, ako našim đrugovom spomenuto, tri čvrsta svezka obuhvaćajude djelo visokoštovanog i zaslužnog akademika čim toplije preporučimo; djelo je to takovo, kakovim se malo koji, ma i inače napredniji narod, ponositi može. Koješta o šumarsko uzgojnih troškovih u nas. Na nekoj sječini šume kr, slob. grada Kr. zasadjeno bi sada u proljeće na površini od kakovih 12 hektara do 30.000 komada dvogodišnjih omorikovih biljka, dobavljenih iz Štajerske, 1000 komada uz cienu od 2 fr. i nekoliko novč. Za čišćenje sječine od preostalog granja i t. d. izdano bje popriečno do 5 for. 70 novč. po hektaru. Sadnja pređuzela se je u redovih razmakom od 4 metra, ter u jednom metru udaljenosti pojedinih biljka tako, da bi po tom na hektar došlo po prilici 2500 biljka. Sađjenje obavljaše 10 radnika, rađećih na dan do 11 sati t. j . od 7—12 i 1 — 7. ure po podne. Radnici zasadiše na dan popriečno do 9000 biljka, a obavljaše posao pomoću napetih vrpca, kod svake vrpce po dva tako, da dočim je prvi ši |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 199 — Ijem (1 metar dugački štap, na šilju okovan) luknje pravio i đotiSno mjesto ponešto od korov ja osnažio, drugi opet neposredno biljke u te rupe sadio, namještajuć ih prema potrebi rukom ili pako posebnim drvcem. Jedan radnik zasadio bi za sat popriefino 81 do 84 kom. biljka, ili za dan 890 do 900 komada. Nadnica bijaše 50 novčića na dan, po tom bi za 5 novč. zasadjeno 100 biljka, sadnja jednog bektara šume stojaše pako 1 fr. 25 nč. što bi po rali bilo 70 novč. Ukupni troškovi te kulture iznašali bi dakle zajedno sa dobavom biljka oko 9 for. po hektaru. — Na istoj površini, koja imade u buduće mješovitom šumom biti, posadjen bi još medju redovi žir (!), kojega se je takođjer najmanje do 4 hektolitra pro hektar potrošilo, ter kojega se vrieđnost bez dvojbe mora takođjer u gornji račun uzeti, te bi sadnja te šume po hektaru došla na kakovih 10 for., ako ne još više. To je factum, o kojem bi mnogo šta govoriti bilo, — kanee se medjutim za sada bar izvađjanja dalnjih simo zasiecajućih slieđica, ne možemo na ino, a da ne izrazimo našu toplu želju, da bi nam se po mogućnosti i iz drugih krajeva domovine naše takovi po riešavanje šumarsko - statističkih pitanja toli važni podatci saobćivali! Kako se u Francezkoj čuvaju šume proti oštećivanju. Čitamo u biogradskom listu ^Težak" na str. 192., da je u Francezkoj naredjeno „da se po svima šumama namjeste velike table sa ovakovim nađpisom: „Ova tabla je namienjena čuvanju zdravog uma i pravičnosti građjanstva." Kritika domaćih i stranih novina o „Dendrometriji ili nauki, kako valja postupati kod procienjivanja jedrine pojedinih stabala kao i drvne gromade čitavih šuma", i „Hrvatskom šumarskom kolendaru". Drago nam je, da smo danas već u stanju spomenuti i koju o kritici domaćih al i stranih novina o rečenoj knjizi, što no ju u zadnjem broju tog lista jur oglasismo. Tako n. pr. pige o njoj i prvi austrijskonjemački šumarsko-strukovni list „Centralblatt fiir das gesammte Forstwesen", što no ga izdaje professor g. Hempel sa c. kr. visoke škole za šumarstvo u Beču, u svezku petom na str. 214. i 215. kako sliedi: „Im Wesentlichen ist der Inhalt des Buches (naime deudrometrije) iihnlich demjenigen der Werke iiber Holzmesskunde von F. Bauer und M. Kunze, welche đem Verfasser auch als Grundlage dienten. Es \vurđe jedoch bei der Ausarbeitung auch besonđere Eucksicht auf đie speciellen Wirthschaftsbediirfnisse und Verhaltnisse Croatiens genommen. In Bezug auf mehr oder min der originelleTheile đieses Werkes im Vergleich mit ahnlichen deutschen ware zu erwahne n die Abhandlung auf Seite 9 —11 , deren Inhalt vor allem der Beschreibung und Gebrauclisan\veisung einer auf Seite 11 abgebildeten neucn Messklappe gewidmet ist, welche durch đen Verfasser selbst konstruirt und in Croatien auch eingefuhrt wurđe. Auf Seite 32. finđen wir eine Originalableitung der Formel des Prismatriđes nebst Angabe deren An-vvendung in der Holzmesskunst. Seite 55 bringt eine kurze Beschreibung von F. Sporers Dendrometer nebst Abbildung und Gebrauchs - Anweisung. Seite 57 ervvShnt das Pfistersche Hypsometer und giebt eine Abbildung desselben. Auf Seite 84—88 befindet sich ein Auszug aus đen bairischeii |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 48 <-- 48 --> PDF |
200 Massentafeln fiir Eichen unđ zum Schlusse ist ein Auszug aus đen forstlichen Hilfstafeln von A. Danhelovsky tlber die Kreisflaohen fiir Durchmesser von 1 —1000 Millimeter beigegeben. Im Werke selbst wurđeii alle neueren deutschen Arbeiten ilber Holzmesskunst gebiihrend citirt unđ erwahnt." Hrvatski politički list „Sloboda" pako đonaša u broju 20. t. g. sliededu viest o rečenoj knjizi: „Ovih dana ugleda svjetlo prva hrvatska šumarska knjiga „Denđrometrija", o kojem nam djelu pišu, da je pisac nastojao djaku uz mrtvo slovo predočiti živa učitelja, a da je u tom i uspio" — Isto tako spominje „Centralblatt fiir das gesammte Forstwesen" na str. 217. pohvalno i naš po upravljajučem odboru izdani Ijetošnji „Hrvatski šumarski kolenđar", priobeujuć mu u kratko i sadržaj. Za ravnanje onim, koji bi možda „Denđrometriju" nabaviti željeli, spominjemo, da ju je visoka kr. zemalj. vlada predala na razpačanje sveučilištnoj knjižari Albrecht i Fiedler u Zagrebu uz neznatnu cienu od 70 n6. I opet ubijena medvjedica s mladim medvjedićem. Pišu Nar. Nov. iz Kavne gore, da je 15. svibnja prije podne ustrielio lugar državne gospoštije fužinske, Jura Veljačić, u šumi „lepušina draga" blizu Ravne gore medvjedicu i mlado medvjedče (takodjer žensko), te da je isti tu grabežljivu zvjerad predao kot. šumaru g. Pohlu, da ju pošalje u Zagreb zemaljskom muzeju. Medvjedica teži do 150 funti. Kad su joj izvadili drob, bio je sav prazan. Ovo bi bila treća medvjedica s mladimi, koja je ljetos u Hrvatskoj ubijena. Ugarsl Srbije k nam : goriva 80.197 mt. c. u Srbiju 1.098 mt. c. k nam drvnog ugljevja .... 2 „ „ „ „ — „ » » laktovine 14.248 „ „ „ „ — „ „ „ dužica — 1) u « )) 9.848 „ „ „ raznolike gradje ... . 38.300 „„ „ „ 338 „ „ „ šiške 18 „ „ „ „ 8.090 „ „ „ babuške — n » n n 4.084 „ ^ „ ostalog triesla 2 7 3 „ „ „ „ 3 6 „ „ „ proste smole 327 „ „ „ „ — „ „ „ kolofouije 16 „ „ „ „ — „ „ „ katrana 149 „ „ „ „ — „ „ „ kolomasti ...... 48 „ „ „ „ 2 „ „ „ terpentina, Ijepka itd. . . 61 „ „ „ „ — ii » n morske trave 12 „ „ „ „ — )i » n proste drvene robe .. . 5.501 „„ „ „ 47 „ „ „ neizradjenih fournira .. . 88 „ „ „ „ — „ » r parketa 88 „ „ „ „ — n n n ostale proste drvene robe . 2.416 „ „ „ „ 2 „ „ „ drvene ladje 1.189 „ „ „ „ 762 „ „ „ pataše 4 „ „ „ „ 70 „ „ „ žigica 1.714 „„ „ „ — „ „ „ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 201 - Ukupna vriednost u Srbiju izvezenih drvnih i šumskih proizvoda iznaša 13-260.000 for.; uvezlo se je pako k nam u vrieđnosti od 11´410.000 fr. a. vr. Ovi su podatci dani po službenih izkazih c. kr. središnje statistične komissije u Be6u. Za postignuće šuma u Dalmaciji. Čitamo u „Obzoru" br. 115. Za podignuće šuma u Dalmaciji zauzimlje se bečka vlada dosta brižno posljednjih godina. Od strane vladine bilo je podpomoženo u godini 1880. 5 obćinskih šumarskih nadlugara i 151 lugar ili čuvar, a potrošila se je u tu svrhu svota od fr. 8332-19. Osim ovih podupiranih 156 šumarskih organa služila su još 2 lugara kod obdine pažke, 6 novigradske, 5 trogirske, 1 zadarske, 2 vrgorske, 3 sučuraske; 3 lusičke, a 32 lugara i 1 nadlugar kod obćine skradinske, od kojih su oni obdine pažke podupirani od zemaljskog odbora, a drugi dobili su od vlade različite nagrade, pošto njihove službe kod obdina nisu još bile sasvim uredjene. — Iz ovoga je razabrati, da je pošlo za rukom u prošloj godini umnožiti šumarsko osoblje kod obdina, a to ili novim ustanovljenjem ili uzpostavljenjem svrgnutih posije preustrojenja šumarske službe. Ukupno imade sada više 4 nadlugara i 86 lugara, od kojih nadlugar u Imotskom do sada nije još imenovan. — Za nabavljanje šumskoga sjemena i bilja, kao i za izvedenje vanjskih sjetva i nasada potrošena je sa strane vlade g. 1880. svota od 3314 for. i 51 novč. Poučno putovanje slušatelja šumarstva na Kras. Dozvolom visoke kr. zemalj. vlade podu.^imlju slušatelji drugog i tredeg šumarskog teCaja na kr. šumarskom učilištu u Križevcih početkom mjeseca lipnja pod vodstvom gospode professora istoga zavoda Kesterčaneka i Kiseljaka poučno putovanje na imanje Eatschah kraj Zidanog mosta, gdje će se ista ekskurzija obaviti, koju je lani kranjsko-primorsko družtvo poduzelo bilo. Iz Batschaha pođi će se na c. kr. državnu domenu u Goricu i dalje put Trsta, da učestnici prouče kultivaciju Krasa i dosadauji uspjeh pošumljivanja onih krajeva. U Trstu pohoditi će se još i važnija tovarišta i drvodvori, škveri i lojdov arsenal itđ. Buduć je od strane dotične gospođo predstojnika, šumarskog dvorskog savjetnika Gutenberga u Trstu, c. kr. nadšumarnika Hlavačeka u Gorici i g. šumarnika Scheiera u Katschachu svaki doček najsrdačnije obećan, to se je pravom nadati liepomu uspjehu tog putovanja po slušatelje i zavod. Stari orao. Kraj mjesta Naksov na otoku Laaland-u ubijen je, kako „Neue Wiener lUustrirte Zeitung" javlja, 15. travnja ovelik orao (Aquila imperialis). Razmak krajeva krila mjerio je 6-5 stope. Oko vrata pričvršćen je bio lančić sa olovnom kutijicom, u njoj listak, u kom je u čistom danskom jeziku bilo pisano: „Gefangen und wieder in Preiheit gesetzt anno 1792., von N. und 0. Andersen, Bote auf Falster, Danemark." Domaća industrija sa drvi. Kako nam gospodin Mijo Radošević iz Lokava javlja, priredio je isti od skoro tvornicu za sgotovljenje raznih predmeta iz drva, i to ukusne okvire za lovačke slike i razne diplome, osobito pako napravlja raznovrstno pokućtvo za lovačke sobe, kao objesače za puške, po 3, 5 1 6 komada pušaka itd. uz cienu po komadu za 5, 7 i 10 for. (Molimo g. Radoševida, da nam izvoli pobliže opisati tu nj* |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 50 <-- 50 --> PDF |
- 202 govu tvornicu, da možemo p. n. gg. čitatelje našeg organa o tom točnije informirati. Opazka uređničtva.) Odredba glede gojenja i čuvanja šuma od godine 1807. u bivšoj Krajini sadanje beiovarske županije. Već pred 74 godine nastojalo se o strogom čuvanju šuma u bivšoj Krajini, što nam jasno pokazuje naredba vojnog zapovjeđniotva u Zagrebu, koju ovdje niže priobćiijemo, te se nadamo, da će svakog šumara interesirati, a dobismo ju slučajno u ruke iz jednog ovdašnjeg dućana, kamo je kao makulatura prispjela: „Die diessortige Circular-Verordnung vom 19. Aprily d. J. 11. Nr. 1812. hat bereits die allerhochste Willensmeinung Se. Majestatt enthalten, wie die ohne Verschulden verungluckte Granz - Famillie die Wiederaufbauung ihrer Hausser von Stein oder solide Materialle aufgemuntert werden soUen. Bei Grelegenheit der Granz-Bereisung Se. des Generale Granz-Directeurs E. H. Ludwig Kays. Hobeit haben sich hochst đieselben noch mehr von der Nothvendigkeit iiberzeigt, auch zu Hindanhaltung der auserordentlichen Walder-Verwiistungen die Hauserbauart von Holz ganzlich einstellen zu miissen besonđers da in Gegentheil wenn hieraus nicht streng gemacht wird, der allgemeine Holz Mangel zu befiirchten stehet, wodurch der Grenzer seiner seitherigen Begunstigung in dem ohnentgeldlichen Holzgenusse endlich ganz beraubt, die Karlstadter Regimenter auch noch jenen wesentlichen Nahrungszweig verlustigt wurden, đen sie seither aus dem auswartigen Holz Verschleisse gezogen haben. Der Comand. Herr Gral P. M. L. Baron Hiiller haben hieraus den Anlass genohmen, den Befehl zu ertheilen, dass von Tage der Publication dieses Befehls in keiner Gegend der unterstehenden Regimenter eine Granz Famillie ein Haus von gehaueten Holz Wanden mehr erbauen đtirfte, es mag das betreffende Granzhaus das Holz hiezu bereits vorhanden haben oder nicht. In Stein Gegenden sollen die Hausser durchaus von Stein, in andern von diesem Materialle entblosten Streken aber von gebrannten, oder Egyptischen Ziegeln, oder von gestampfter Erde, oder hochstens von Fleohtwerk erriohtet werden; Nur die Fruchtkostcn, welche sich die Griinz Hausser herstellen, wollen der Comand. Herr General vom Holz erlauben, đagegen aber hievon auch ganz bestimmt die Stallungen und Stallen aller Art ausnehmen, da auch diese von dem Materialle wie die Hausser erbaut werden sollen. Die Walđamter und die Wald Directionen darfen sich unter der schwersten Verant\vortung nicht mehr unterfangen, zu einem neuen Hauss, Stallung oder Stallen einige Waldbaume anzuweisen, sondern sie werden die Holz Abgabe an die Granzer zum Baue, leđiglich auf solche Artikeln beschrenken , welche zum Baue nach der vorberuhrten Art noch zur Bedachung und sonst absolute nothwenđig sind. Jeder Stations Comandant haftet fur seine Station, jeder Compagnie Comandant fur sein Compagnie Bezirk, jeder Herr Regiments Comandant mit den andern Her. Staabs OfEziers fiir das Regiments Nr. und jeder Hr. General fiir seinen Brigade Bezirk, dem Comandirenden Hr. Generalu fiir den unfehlbaren Befolg dieses Befehl, sowie auch dafiir, das die Absicht dieser Wolthattigen Anordnung dem Granzer auch von der aehten Seite |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 203 begreiflicli gemaelit, und diejenige, vvelcher einen ueuen Bau untcvnimt, uach aller nur immer maglichen Thunlielikeit unterstiizt wei´den. Auch in Ansehung der Schinđela zur Bedachung wird nahstens das weitere erfolg(^ti, um denen daraus entstehendeu Waldsch\veiiduiigen moglichst vorzubeugon. Wornach die Brigade hiernach das weitere an die Regimenler und an die Comunitats Magistrate zu verfiigen. und sirfi selbst đarnach piinktlich zu benehmen hat. In Ab\vesenheit đes Comand. Generahi. Stojanich m. p. G. M. Ex Cancelaria belica. Agram den 27. Juuy 1807. Kolhnann m. p. Vorstehende hohe Verordnung wird denon Compagnien zur AVissen schaft und allgemeinen Kundmachung mit dem Beisaz volllnulialtlich hinandgegeben, dass die zum Hausser Bau nothig vverdenden Ziogehi, obue Bedriickung đes Granzers nach und nacb zu erzeugeu sind, und im Fali einige Hausser von Flecbtwerk erbaut -ft-erdcu, miissen solcbe jcderzeit untermauert werđen. Bellovar am 15. Juli 1807. Dem Hr. Walđbereiter Halla* zur Wissenscbaft und Darnacbbenebmung." Obdržavanje državnih izpita za samostalno vodjenje šum skoga gospodarenja. Kako smo sa kompetentne strane čuti mogli, držati (5e se ove godine šumski državni izpiti po prilici u drugoj polovici mjeseca kolovoza. Upozorujuć na to gospođu kandidate želeće podvrći se rečenom izpitu, preporučujemo jim ujedno, da ae za izpit dobro priprave, a imenito pako da se ne drže posebnih doktrina struke, pošto se traži obsežno, svcobće i temeljito znanje svih u šumarsku struku zasiecajućib predmeta. Nekrolog pokojnog c. kr. šumarskog ravnatelja Josipa Kargla nismo još u stanju p. n. gg. čitateljem priobćiti, pošto ne dobismo nekoje potrebite podatke za sastavak istog, uu nećemo uzmanjkati tim skorije udovoljiti želji mnogih naših p. n, gg. članova, čim dobijemo sa nadležne strane još nuždni materijal. Neopreznost na lovu. Kako smo mogli čuti, ubio je na mrtav neki častnik na lovu s neopreznosti načelnika u Vinkovcih i predsjednika brodske imovne obćine Adolf a Bel l a, čovjeka veoma čestita i od sviuh, koji ga poznavahu, ljubljena. Iz ovog nesretnog đogodjaja uviditi je, kako lahko s nepazljivosti kobni udes svoju žrtvu grabi, s toga treba u svakom pogledu, a osobito pako na lovu, oprezan i pozoran biti. Najnovija djela počastnih članova hrvatskog šumarskog družtva g. g. M. R. Presslera i dra. baruna Seckendorfa. Nakladom poznate bečke tvrdke Faesy i Frick izišla je netoin knjiga : „Das forstliche Versuchs\vesen, insbesoudere dessen Zweck und wirtschaftliche Bedeutung", posvećena svim gojiteljem i prijateljem šuma od professora dra. Arthura baruna Seckendorfa, c. k. vladnog savjetnika i ravnatelja državnog šumarskog pokušališta u Beču i t. d., djelo koje će, kako je baš u horu napisano, sjegurno svakomu naobraženomu šumaru ugodnom poukom na tom još toli naobrađjenom, da još i slabo poznatom polju naše struke biti. Osobito bismo to djelo preporučili gospodi članovom našega družtva, koji ge možda za samu bit šumarskih pokušališta više zanimaju; u njem će bo naći u malo rieči skladno i sustavno sve što je važnije u tom obziru. 4 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 52 <-- 52 --> PDF |
204 Isto tako izdao je professor Max. Roberto Pressler, ki-. saski dvorski savjetnik, počastili član šumarske akademije u Moskvi i t. đ., nedavna djelo pod naslovom : „Die neuere Opposition gegen Einfiihrung eines nationalokonomisch unđ forsttechnisch - coi´recten Reinertrag8walđbaues ; zugleich zweite revidirte unđ ergaiizte Auflage đer betreffenđen 79. Klarungsartikel gegen die Standpunkte đer H. H. Borggreve, Heitz und Wagener etc." Djelo ovo će takodjer svaki, koji se bavi proučavanjem novijih nauka šumskog gospodarenja i unovčivanja, rađostno pozdraviti i proučiti. Imenovanja. G. Adolf Danhelovski, dosada šumarnik presvjetlog baruna Prandaua u Dolnjem Miholjcu, imenovan je vi´hovuim ravnateljem Pranđauovih dobara u Slavoniji. OpSLZili^a,. Oni p. n. gg. članovi našega družtva, l(Oji družtvene diplome do sada dobili nisu, a takove pako žele, neka se izvole jednostavno poštovnom dopisnicom neposredno obratiti na upravljajući odbor hrvat.-slav. šumarskoga družtva u Zagreb, te će jim se iste uz obračun od 80 novč. uz poštovno pouzeće domah dostaviti. Stanje družtvene blagajne od 1. svibnja do isonća lipnja 1881. for. nč. for. nč. 420 09 Primitak od 1. svibnja do konca lipnja 1881 235 90 Ukupno 655 99 Izdatak od 1. svibnja do konca lipnja 1881 161 53 Ostatak.... 494 46 i to u gotovini 124 for. 46 nč. a u zagrebačkoj šte dionici i zalagaonici kamatouosuo uloženo 370 f, — n. Tražbine: Na redovitili prinesciii pravili članova i na prijavljenih obećanih prinescih podiipirajucih članova (za g. 1878, 1879, 1880 i 1881) 1736 30 Tražbine za uvrstbii oglasa u šumarskom listu 33 Svota tražbina 1769 30 Upravljajući odbor. Uredničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak 0. Albrectita. |