DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 179 — Mjerenje zenitne distancije. Za opređieljenje zenitne distancije potrebno je znati stanje noniusa na vertikalnom krugu u onom slučaju, kada je visura prama zenitu naperena; ova točka neka se zove zenitalna točka, jer ako je ova točka Mi^ zadana, dade se opredieliti i zenitna distancija objekta, ako je stanje noniusa M visirAnog objekta poznato, najme z = M — Mg. Da se zenitalna točka M^ nadje, radi se racijonalno tako, da se mjeri tako zvana dvostruka zenitalna distancija istog objekta; postupa se pako ovako (si. 5.): Ako se imade mje riti zenitna distancija objekta ^t.j. Y^ZOA=Z, to se okolo osi 0 kretajući dalekogled naperi prama A i ođčita stanje noniusa, ovo neka bude E; sada se alhidada okrene za 180" i prijašnja visura 00 dodje u smjer 00´. Ako se sada dalekogled prebaci (durchschlagt, jer Starke - ov tahimetar jest tako konstruiran) i visura opet u objekt A naperi, to se dobije opet na noniusu odčitanje Z,; to je 2 z = iž — i, i Mu = V, (R + i,). Tim načinom dobije se za Starke-ov tahimetar jedanput za uviek zenitna točka (Zenitpunkt). Ova točka M^, biti će samo onda sigurno opredieljena, ako je vertikalna os stroja zbilja vertikalna, i ako ostanu ništice obih noniusa kod okretaja stroja u istom diametru i pod istim kutem prema horizontu; za konstatiranje ovoga služi već prije napomenuta nonius-libela (t), kojom se dapače dade i odklon |