DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 170 —


do udobna kruha i do samostalnosti, prepušteni samim sebi niti
su mogli, a niti znali cieniti i razlikovati dobro od zla. Ova
je mana naše šumarske uprave sa svih strana već toliko puta
izticana, tako da ju ne bi niti već spominjati trebali, kad nam
to ne bi sama velevažnost iste i uviek opet nalagala. Usti´ojstvo
šumarsko-vježbeniČkih miesta toli je potrebno u nas, da
ai bez provedbe iste ne možemo valjanu organizaciju šumarstva
na hrvatskom narodnom i osobnom temelju absolutno baš ni
pomisliti, kao što se bez toga ne smijemo niti nadati pravomu
blagotvornomu i na dobrom temelju se osnivajućemu napredku
struke i umieća šumarskog u nas.


Svršavajuć ovime ta naša razmatranja, reći nam je samo
još tu obćenitu, da reorganizaciju, odnosno organizaciju državnošumarske
uprave u nas kao i šumarstva smatramo jednom od
najprečih narodnih potreba. Izgovor, da će sve to uzsliediti,
samo dok se Krajina materi zemlji opet povrati, držimo da takodjer
već ne može opravdanim biti, tiem manje, što bi se već
i sada svi šumarstva se tičući zakoni i naredbe mogli dogovorno
izmedju obadvijuh vrhovnih oblasti skladno provadjati i
izdati, kako je to već primjerice i u sudstvu učinjeno. Spojila
se dakle Krajina ili ne, dužnost je svakog hrvatskog rodoljuba,
da nastoji oko poboljšanja tih i zbilja ne samo provizornih i
nesnosnih, već upravo po narodno-gospodarski razvoj domovine
naše pogubnih odnošaja. 0 putevih pako , kojimi da krenemo
za polučiti cilj, imati ćemo sgode, ako bog da, do mala razpravljati
i na ovogodišnjoj skupštini hrvatskih šumara u Zagorju
; ovo pako, što tuj spomenusmo, jest samo u glavnome
sadržaj i izražaj onomu stanovištu, koje mi u tom pitanju zastupati
kanimo.


Vriednost trske na I rali površine.


Trska, obće poznata biljka, raste u čretih (ritovih) i drugih
stojećih vodah. Povelikih ritova nalazi se u naših predjelih
nablizu rieke Save, Drave i Dunava, gdje je više stotina rali
trskom obraSćeno.


Trska tjera svoju stabljiku svake godine ranim proljećem
iz svoga debeloga korjena, koji se više metara u duljini izpod
zemlje ili treseta pruža i na veliko razgranjuje. Trska raste




ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 19     <-- 19 -->        PDF

- 171
gusto i znade na povoljnom položaju i preko 4 metra u visinu
i do 2 cm. debelo narasti. U mjesecu listopadu dozrievši požuti
i otvrdne, pa tim postaje za svaku porabu prikladna.


Akoprem trska ne zasieca u šumsko gospodarstvo, to je
ipak vriedno, da se pobliže upoznamo njezinom vriednosti, ona
bo zastupa u pređjelih, gdje ne ima šume, kano što u Bačkoj
i Banatu, a djelomice i Slavoniji, drvo, te je stoga u tih predjelib
za pučanstvo od velike važnosti te vrlo cienjena.


U tih pređjelih, gdje trska u obilju raste, rabi se kao gorivo
te je jeftinija nego li drvo, pošto kod trske ne ima troškova
za uzgoj i njegu, već samo da se u shodno doba reže i
s površine izveze.


Osim kao gorivo rabi se trska i za pokrivanje krovova
kod kuća i drugih gospodarstvenih sgrada, pa se za tu porabu
uzima radje nego slama (ritak), pošto je od nje krov pouzdaniji
te traja i preko 20 godina, dapače nadmašuje u trajnosti
i jelovu šindru.


Rabi se za plot oko staja, vrtova i za raznovrstne gospodarske
ograde. U tu svrhu izkopa se u onom pravcu, u kojem
se namjerava staviti plot, jarak od 1 stope dubljine i 1 stope
širine; u tako izkopani jarak meće se u snopiće povezana trska
redom i stubočke te sa izkopanom zemljom s kraja nabije i
učvrsti, — nakon toga preplete se u visini poprsja sa ivovim
pruoem. Grdjekoji običavaju kod plota pridržati duljinu trske,
gdjekoji ju pako na potrebitu duljinu priviju i vršiku u isti plot
popletu ili joj nepotrebnu duljinu vrška odrežu. Tako sagradjeni
plot traje obično 4—5 godina; nakon toga vremena izgnjile
dielovi trske u zemlji stojeći i plot se mora iz nova popraviti
ili sasma novom trskom zamieniti.


Trska rabi se za strop (štokature), kako to možemo vidjeti
kod gradnja novih staja i sgrada, te je za tu gradnju
tražena i dobro se plaća.


U vrtovih upotriebljava se kao pritke za grah, cvieće i
druge malenkosti u kućnom gospodarstvu.


U ritovih, gdje se ribari, prave ribari od trske gradju,
tako zvane glavčine, u koje se riba lovi, te trsku nalaze za
taj posao mnogo boljom od pritka, jer je pravnija. Osim toga
služi obrtnikom za raznovrstne sitnarije, a u tvornicah prave
iz nje Ijepenku.


2




ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 20     <-- 20 -->        PDF

- 172 —
U proljeće, dok je trska mlada, ogriza ju rogata marka,
koja živi u ritu, dok se ne pokaže dovoljno paše na polju, stoga
je trska i u tom pogledu pučanstvu od velike koristi, osobito
u proljetno doba godine, kada obično ne ima krme.


Ritovi (čreti) trskom obrašćeni utočištem su povodnim
pticam, jer se tuj legu, danju pribivaju i hrane, te je u takovih
ritovih osobito u ljetno doba živahnije od raznovrstnog
ptičenja nego u najljepšem gaju; zato je u velikih trstenjacih
zabavno lovište ne samo u ljetno doba na raznovrstnu perad,
već i zimi, kad se voda smrzne, na divljač i zvjerad, jer ista
se tu rado zadržava.


Nu da se pobliže upoznamo vriednošću trske, navesti nam
je vriednost trske, rastuće na 1 rali površine.


U ritovih trskom prilično obrašćenih našao sam, da na
1 rali površine 403200 komada trske raste; pošto se trska prigodom
rezanja veže u snopove od 1 stope u promjeru debljine,
a pojedini snopić sadržaje obično 350 struka trske, možemo
reći, da jedna ral daje 1155 snopova.


Što se tiče rezanja i vezanja trske u snopove, kadar je
jedan marljivi težak na dan 70—80 snopova narezati j povezati,
dakle za izradbu jedne rali potrebuje jedan težak 15 dana.
Za rezanje i vezanje u snopove plaća se prama dobi godine
za 100 snopova 120—150 novč., a prodaje se 100 snopova u
mjestih po 4—5 for., nu ciena znade se i podvostručiti, te je
u obće nestalna.


U pogledu gorivosti daje trska velik i jak plamen, a kad
izgori, ne ostavlja nikakove žeravice. U predjelih, gdje se trskom
opeke pale, potrebuju ciglari, kako sam se uvjerio, za
palenje jedne od 20.000 komada opeka na polju složene peći
2000 snopova trske, dakle za 1000 opeka potroši se 100 snopova
trske; kod palenja iste množine opeka sa vrbovim gorivim
drvom potroši se 20 hvati drva, dakle za peći 1000 opeka
treba 1 hvat vrbovog gorivnog drva, a po toj gorivosti stoji
sto snopova trske u razmjerju vriednosti sa 1 hvatom gorivog
vrbovog drva.


Uzme li se, da se kod običnog gospodarenja vrbove šume
u uporabnoj dobi poluči popriečno po rali i godini 1 livat gorivog
drva, to stoji prihod trske po rali i godini u razmjerju
sa vrbovim drvom kao 1:11..>.




ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 173 —


Da se trska svake godine na jednoj te istoj površini koli
u kakvoći toli u kolikoći polučiti uzmogne, to jest: da gusta
i vitka raste, potrebno je, da se trska na površini svake godine
u zimno doba, kada je najbolja za porabu rezati, nizko i
na čisto reže i s mjesta izveze, ili ako to ne bi moguće bilo,
imala bi se sva ostala nerabljena trska u proljeće, prije nego li
mlada tjerati počme, popaliti, inače ostavljena trska povali se
sama od sebe ili ju jaki vibrovi polome, te tako u ritu pova-
Ijena i nagomilana smeta u razvitku mladoj trski, da ne naraste
vitka, a napokon teže je medju kršom stare trske novu
rezati, toga radi neobbođno je nuždno, da se trska svake godine
na površini poreze i izveze ili popali, hoćemo li da pravnu
i gustu trsku uzgojimo. U tom stoji ciela njega, da dobijemo
valjanu trsku. Ettinger.


Uporaba „Tahimetrije´´ u zemljomjerstvu.


Piše Franjo pl. Kružić, pravi uSitelj tehničke struke na kr. gospodarsko
i šumarskom učilištu u Križevcih.


U modernoj tehnici poznajemo više metoda za horizontalno
i vertikalno mjerenje terraina. Ove se metode obzirom
na točnost bitno razlikuju; tako je mapovanje sa teodolitom
mnogo točnije, nego ono sa mjeraćim stolom; trigonometrično
visinomjerstvo točnije od nivelovanja i t. d. Nu uzev u obzir
vrieme, koje se u svrhu tih operacija gubi, ne smijemo se točnosti
niti toliko klanjati: svaki šumar ili gospodar, koji je imao
priliku oveći kompleks mapovati i nivelovati, dobrano je o tom
osvjedočen.


Današnja tehnika stvorila je novi mjeraći stroj, koji se
dakako obzirom na skrajnju točnost izmjere ne može posve
sravnjivati sa napomenutimi metodami, ali gledom na brzinu
rada i u slučajevih, gdje se osobita preciznost ne zahtieva n. pr.
kod tra9iranja komunikacija, nadmašuje svaku do sada poznatu
metodu. — Stroj taj je danas već toli usavršen, da mu se mora
svakako i stanoviti stupanj točnosti priznati, jest to pako t. z.
tahimeter (TXJ(UI; = brzo, [Asi-pov = mjera, dakle brzomjer).


Tahimetrom dadu se sa jednog stanovišta izvesti sve one
operacije, koje su nuždne za gotovljenje tloyida, dakle: 1. smier