DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 170 — do udobna kruha i do samostalnosti, prepušteni samim sebi niti su mogli, a niti znali cieniti i razlikovati dobro od zla. Ova je mana naše šumarske uprave sa svih strana već toliko puta izticana, tako da ju ne bi niti već spominjati trebali, kad nam to ne bi sama velevažnost iste i uviek opet nalagala. Usti´ojstvo šumarsko-vježbeniČkih miesta toli je potrebno u nas, da ai bez provedbe iste ne možemo valjanu organizaciju šumarstva na hrvatskom narodnom i osobnom temelju absolutno baš ni pomisliti, kao što se bez toga ne smijemo niti nadati pravomu blagotvornomu i na dobrom temelju se osnivajućemu napredku struke i umieća šumarskog u nas. Svršavajuć ovime ta naša razmatranja, reći nam je samo još tu obćenitu, da reorganizaciju, odnosno organizaciju državnošumarske uprave u nas kao i šumarstva smatramo jednom od najprečih narodnih potreba. Izgovor, da će sve to uzsliediti, samo dok se Krajina materi zemlji opet povrati, držimo da takodjer već ne može opravdanim biti, tiem manje, što bi se već i sada svi šumarstva se tičući zakoni i naredbe mogli dogovorno izmedju obadvijuh vrhovnih oblasti skladno provadjati i izdati, kako je to već primjerice i u sudstvu učinjeno. Spojila se dakle Krajina ili ne, dužnost je svakog hrvatskog rodoljuba, da nastoji oko poboljšanja tih i zbilja ne samo provizornih i nesnosnih, već upravo po narodno-gospodarski razvoj domovine naše pogubnih odnošaja. 0 putevih pako , kojimi da krenemo za polučiti cilj, imati ćemo sgode, ako bog da, do mala razpravljati i na ovogodišnjoj skupštini hrvatskih šumara u Zagorju ; ovo pako, što tuj spomenusmo, jest samo u glavnome sadržaj i izražaj onomu stanovištu, koje mi u tom pitanju zastupati kanimo. Vriednost trske na I rali površine. Trska, obće poznata biljka, raste u čretih (ritovih) i drugih stojećih vodah. Povelikih ritova nalazi se u naših predjelih nablizu rieke Save, Drave i Dunava, gdje je više stotina rali trskom obraSćeno. Trska tjera svoju stabljiku svake godine ranim proljećem iz svoga debeloga korjena, koji se više metara u duljini izpod zemlje ili treseta pruža i na veliko razgranjuje. Trska raste |
ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 171 gusto i znade na povoljnom položaju i preko 4 metra u visinu i do 2 cm. debelo narasti. U mjesecu listopadu dozrievši požuti i otvrdne, pa tim postaje za svaku porabu prikladna. Akoprem trska ne zasieca u šumsko gospodarstvo, to je ipak vriedno, da se pobliže upoznamo njezinom vriednosti, ona bo zastupa u pređjelih, gdje ne ima šume, kano što u Bačkoj i Banatu, a djelomice i Slavoniji, drvo, te je stoga u tih predjelib za pučanstvo od velike važnosti te vrlo cienjena. U tih pređjelih, gdje trska u obilju raste, rabi se kao gorivo te je jeftinija nego li drvo, pošto kod trske ne ima troškova za uzgoj i njegu, već samo da se u shodno doba reže i s površine izveze. Osim kao gorivo rabi se trska i za pokrivanje krovova kod kuća i drugih gospodarstvenih sgrada, pa se za tu porabu uzima radje nego slama (ritak), pošto je od nje krov pouzdaniji te traja i preko 20 godina, dapače nadmašuje u trajnosti i jelovu šindru. Rabi se za plot oko staja, vrtova i za raznovrstne gospodarske ograde. U tu svrhu izkopa se u onom pravcu, u kojem se namjerava staviti plot, jarak od 1 stope dubljine i 1 stope širine; u tako izkopani jarak meće se u snopiće povezana trska redom i stubočke te sa izkopanom zemljom s kraja nabije i učvrsti, — nakon toga preplete se u visini poprsja sa ivovim pruoem. Grdjekoji običavaju kod plota pridržati duljinu trske, gdjekoji ju pako na potrebitu duljinu priviju i vršiku u isti plot popletu ili joj nepotrebnu duljinu vrška odrežu. Tako sagradjeni plot traje obično 4—5 godina; nakon toga vremena izgnjile dielovi trske u zemlji stojeći i plot se mora iz nova popraviti ili sasma novom trskom zamieniti. Trska rabi se za strop (štokature), kako to možemo vidjeti kod gradnja novih staja i sgrada, te je za tu gradnju tražena i dobro se plaća. U vrtovih upotriebljava se kao pritke za grah, cvieće i druge malenkosti u kućnom gospodarstvu. U ritovih, gdje se ribari, prave ribari od trske gradju, tako zvane glavčine, u koje se riba lovi, te trsku nalaze za taj posao mnogo boljom od pritka, jer je pravnija. Osim toga služi obrtnikom za raznovrstne sitnarije, a u tvornicah prave iz nje Ijepenku. 2 |
ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 172 — U proljeće, dok je trska mlada, ogriza ju rogata marka, koja živi u ritu, dok se ne pokaže dovoljno paše na polju, stoga je trska i u tom pogledu pučanstvu od velike koristi, osobito u proljetno doba godine, kada obično ne ima krme. Ritovi (čreti) trskom obrašćeni utočištem su povodnim pticam, jer se tuj legu, danju pribivaju i hrane, te je u takovih ritovih osobito u ljetno doba živahnije od raznovrstnog ptičenja nego u najljepšem gaju; zato je u velikih trstenjacih zabavno lovište ne samo u ljetno doba na raznovrstnu perad, već i zimi, kad se voda smrzne, na divljač i zvjerad, jer ista se tu rado zadržava. Nu da se pobliže upoznamo vriednošću trske, navesti nam je vriednost trske, rastuće na 1 rali površine. U ritovih trskom prilično obrašćenih našao sam, da na 1 rali površine 403200 komada trske raste; pošto se trska prigodom rezanja veže u snopove od 1 stope u promjeru debljine, a pojedini snopić sadržaje obično 350 struka trske, možemo reći, da jedna ral daje 1155 snopova. Što se tiče rezanja i vezanja trske u snopove, kadar je jedan marljivi težak na dan 70—80 snopova narezati j povezati, dakle za izradbu jedne rali potrebuje jedan težak 15 dana. Za rezanje i vezanje u snopove plaća se prama dobi godine za 100 snopova 120—150 novč., a prodaje se 100 snopova u mjestih po 4—5 for., nu ciena znade se i podvostručiti, te je u obće nestalna. U pogledu gorivosti daje trska velik i jak plamen, a kad izgori, ne ostavlja nikakove žeravice. U predjelih, gdje se trskom opeke pale, potrebuju ciglari, kako sam se uvjerio, za palenje jedne od 20.000 komada opeka na polju složene peći 2000 snopova trske, dakle za 1000 opeka potroši se 100 snopova trske; kod palenja iste množine opeka sa vrbovim gorivim drvom potroši se 20 hvati drva, dakle za peći 1000 opeka treba 1 hvat vrbovog gorivnog drva, a po toj gorivosti stoji sto snopova trske u razmjerju vriednosti sa 1 hvatom gorivog vrbovog drva. Uzme li se, da se kod običnog gospodarenja vrbove šume u uporabnoj dobi poluči popriečno po rali i godini 1 livat gorivog drva, to stoji prihod trske po rali i godini u razmjerju sa vrbovim drvom kao 1:11..>. |
ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 173 — Da se trska svake godine na jednoj te istoj površini koli u kakvoći toli u kolikoći polučiti uzmogne, to jest: da gusta i vitka raste, potrebno je, da se trska na površini svake godine u zimno doba, kada je najbolja za porabu rezati, nizko i na čisto reže i s mjesta izveze, ili ako to ne bi moguće bilo, imala bi se sva ostala nerabljena trska u proljeće, prije nego li mlada tjerati počme, popaliti, inače ostavljena trska povali se sama od sebe ili ju jaki vibrovi polome, te tako u ritu pova- Ijena i nagomilana smeta u razvitku mladoj trski, da ne naraste vitka, a napokon teže je medju kršom stare trske novu rezati, toga radi neobbođno je nuždno, da se trska svake godine na površini poreze i izveze ili popali, hoćemo li da pravnu i gustu trsku uzgojimo. U tom stoji ciela njega, da dobijemo valjanu trsku. Ettinger. Uporaba „Tahimetrije´´ u zemljomjerstvu. Piše Franjo pl. Kružić, pravi uSitelj tehničke struke na kr. gospodarsko i šumarskom učilištu u Križevcih. U modernoj tehnici poznajemo više metoda za horizontalno i vertikalno mjerenje terraina. Ove se metode obzirom na točnost bitno razlikuju; tako je mapovanje sa teodolitom mnogo točnije, nego ono sa mjeraćim stolom; trigonometrično visinomjerstvo točnije od nivelovanja i t. d. Nu uzev u obzir vrieme, koje se u svrhu tih operacija gubi, ne smijemo se točnosti niti toliko klanjati: svaki šumar ili gospodar, koji je imao priliku oveći kompleks mapovati i nivelovati, dobrano je o tom osvjedočen. Današnja tehnika stvorila je novi mjeraći stroj, koji se dakako obzirom na skrajnju točnost izmjere ne može posve sravnjivati sa napomenutimi metodami, ali gledom na brzinu rada i u slučajevih, gdje se osobita preciznost ne zahtieva n. pr. kod tra9iranja komunikacija, nadmašuje svaku do sada poznatu metodu. — Stroj taj je danas već toli usavršen, da mu se mora svakako i stanoviti stupanj točnosti priznati, jest to pako t. z. tahimeter (TXJ(UI; = brzo, [Asi-pov = mjera, dakle brzomjer). Tahimetrom dadu se sa jednog stanovišta izvesti sve one operacije, koje su nuždne za gotovljenje tloyida, dakle: 1. smier |