DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 167 - Motrimo li nadalje stanje naših obcinskih šuma, to vidimo, da dočim imadu manje više suvisle i oveće šumske čestice šuma imovnih obćina u sebi sve uvjete potrajnog kao i racijonalnog šumarenja, obična razti ešenost čestica šuma iirbarnih obćina riedko kada odgovaraju tim uvjetom ; arondacija tih čestica u suvisle, potrajnom i racijonalnom šuraarenju prikladne cjeline dalnja je točka reorganizacije obćinsko-šumskih odnošaja. Pak dočim nam provedba zahtjeva prve i treće tuj spomenute točke daje sve uvjete potrajnosti šumarenja te omogućuje zahtjevom i odnošajem odgovarajuće gospodarenje, zajamčuje nam spomenuta samostalnost obćinskih šumara i uredjenje njihovih službovnih odnošaja vrstnoću istog, prikazujiić nam donekle i dalnju ciel uzsliediti imajuće organizacije samo-uprave tih obćinskih šuma. Samo se po sebi pako razumieva, da pravo izbora šumarskog osoblja ima i za buduće obćinam kanoti vlastnikom šuma ostati, u koliko ima naime vlada tek samo kvalifikaciju kompetenta ustanoviti, ter izbor prema tomu potvrditi. Što se tiče tužba pojedinih obćina obzirom na jednostrano uživanje šuma nekih imovnih obćina, moramo i sami reći, da nam se dosadanji način unovčivanja kao i uživanja tih šuma u obće ne čini najsretnijim. Isto tako se ne možemo sporazumiti s običajnimi pretvorbami uzgoja kao i vrsti drveća po tih šumah, jer tamo gdje mjesto hrastika i bukvika borike ili ariševe itd. šume za buduće doba sadimo, mora naravno i samim sobom prestati servitut žirenja, a donekle i korist paše; — tko pako poznaje veliku narodno-gospodarsliU vriednost baš tih dvijuh nuzgrednih šumskih koristi u nas, morati će već s ovog uzroka podvojiti o pravednosti takovih gospodarslcih činjenica po naših obćinskih šumah. Niti sa dosad običajnim uredjivanjem gospodarstva po tih šumah, dotično postojećim poprečnim sadržajem izradjenih gospodarskih osnova ne bismo se mogli slagati, jer u koliko ih imasmo prilike proučavati, rekli bismo, da su odviš jednostrane, pak da se u njih malo il ništa obzira ne uzimlje na samu bit svrhe šumarenja po tih obćinskih šumah. Uzmemo li napokon još i to u obzir, da je s jedne strane segregacija šuma po Hrvatskoj tek sad na domaku, pa da velik dio toli imovnili koli i urbarijalno-obćinskih šumarija ne ima još šumsko - gospodarstvenih osnova, s druge |