DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1881 str. 14     <-- 14 -->        PDF

~ 166 —


žala, kad bi se inakoj težatbi posvetila, to ćemo morati svakako
priznati, da bi se ovakove površine u svako doba imale i zbilja
u interessu obćem eventualno i podieliti, dočim s druge strane
opet usljed još riedke u nas napučenosti, zemljištnih a i inih
oduošaja, još i mnogo više takovih šumskih površina imade,
gdje baš taj obće narodno-gospodarski interes traži, da takove
i za buduće šumom ostaju. Na one ne može se ni ustanova
obćeg šumskog zakona o potrajnosti šumarenja, kao ni one naredbe
glede obćinsko - šumarskog osoblja i t. d. u prvom redu
odnašati. Izlučenje svih obćinskih šumskih površina na zbiljnom
(t. z. absolutnom) šumskom tlu imati će se svakako prigodom
novoorganizaeije obćinsko-šumarske uprave prije svega
poduzeti, a tek ovako izlucena i ustanovljena površina obćinskih
šuma na t. z. absolutnom šumskom tlu imala bi (po našem
sudu bar) biti pravim temeljem uredjenja gospodarstva i
uprave tih šuma. Znajiioi pako to moći ćemo najsjegurnije upoznati
i pravu vriednost, odnosno važnost tih vrsti šuma po
narod i po zemlju, a prema tomu znati ćemo i u samom zakonu
potrajnost tih šuma pravedno osjegurati. U malo ne svih
se naprednijih zemljah Europe, obilujućih manje više šumami,
u novije doba nastojalo dokinuti toli štetno neposredno uticanje
raznih obćinskih organa na samu. bit gospodarenja u obćinskih
šum ah, i to podpunim pravom.


Izvadjalo bi se ukinuće ponajviše tim, da bi država za


htievala od obćina, posjedujućih stanoviti šumski kompleks, da
namještaju državom za samostalnu šumsku upravu ovjerovljeno
osoblje, osoblje, koje bi državna oblast potvrdjivala al i iz"
plaćivala, i tako bi se po malo razvio tako zvani državno-šumarsko
gospodarski sustav gospodarenja po obćinskih šumah,
kako ga lanjske godine u trećem svezku ovoga lista potanje
razpravismo, sustav, što ga žele, u koliko mogosmo razabrati,
takodjer i naši obćinski kao i imovno-obćinski šumari postići.
Samostalnost šumarskog osoblja u službi napram obćinskim
organom dakle bila bi po našem sudu druga točka, na kojoj bi


se imala temeljiti svaka reorganizacija.


Doklegod plaća obćinskih šumara bude ovisila o samovolji


pojedinih obćinskih organa, doklegod obćinski šumari ne budu


stalni u svojoj službi, ne može biti ni o boljku obćinsko-šu


marskih odnošaja govora, to sjegurno svi priznajemo.