DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 8     <-- 8 -->        PDF

- 112


SV akog pojedinog stabla u sastojinah; izkazi skrižaljke II. nauprot""
pokazuju nam proračunane odgovarajuće drvne gromade


s


istih. Na koji su način pako ovi podatci pi´oracunani, spomenuti
ćemo, u koliko to u obće interes stvari zahtieva, kasnije.
Stojbinske vrstnoće svake pojedine šumske čestice ustanovljene
su putem mekanicke analize tla, pri cem uzesmo mjerilom za
prispodabljanje vrstnoća zemljište sa najboljim i najljepšim drvnim
prirastom u čitavom obsegu tog šumsko-gospodarskog područja.
Glavne sastojine tla jesu ilovača, piesak, mjestimice glina,
pokrita maniim ili jačim slojem crnične zemlje. Doljnje naslage
tla (Untergrund) sastoje se većinom iz žutog il modrog pieska,
a samo mjestimice, i to u neznatnoj dubljini izpod površine,
nahadja se i pješćenati lapor, nu obično samo u nesuvislik slojevih,
medjutim već su i ti češće medju naravnom pregradom,


t. j . površnom zemljom (Oberkrume) i pješćenimi doljnjimi naslaganu
tla, pa zato i jest u takovih sludajih tlo vele propustno,
kao što je i podloga takovu porasta stabalja u obće nepovoljna.
Smjesi tih pojedinih vrsti tla primjereno pako ustanovljene su
im i vrstnoće, i to tako, da I. uzesmo najboljim, uzimajuc pri
tom vazda ipak takodjer obzir i na upliv postojećeg položaja,
podloge i vlage tla, kao i na stupanj natapanja istog (Bevv^ässerungsgrad),
koje činjenice ukupno, kako je poznato, prikazuju
produktivnost tla, koja ima i opet biti mjerilom drvnomu priraštaju.
Sastojinske vrstnoće pako nisu´samo po gustoći (sklopu)
uzrasta, no i na temelju prirasta na drvu ocienjene; možebitno
nesadaranje izkaza zemljištnih sa izkazi sastojinskih vrstnoća
pako potiče odatle, što imasmo uz sadanju količinu i kakvoću
drvlja sastojine, koja nas upućivaše, da takodjer i drvne zalihe
tu spominjanih šuma medju sobom u neki sklad svedemo, pojedince
ocienjivati, pošto se naravno ne može pripisati kakvoći
tla, ako možda koja od postojećih sastojina zbilja nije onu drvnu
gromadu izkazivala, koju bi mogla imati obzirom na samu
produktivnu joj snagu tla,, i koju bez dvojbe prije imaše.


Označivanje sastojinskih vrstnoća je´slieđeće :


I. i II, uzorne. j Po dva stupnja prvih četirijuh glavnih
III.^i IY, vrlo dobre. I vrstnoća ustanovismo zato, da nam
V. i VI. dobre. > bude lasnije i preglednije izkazati po
VII. i VIII. prilične, I rali razlike drvnih zaliha pojedinih sa^^-
^^^^^" / stojina.