DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 111 - Prilozi k poznavanju drvnih zaliha sječivnih hrastika slavonske podravine i ustanovljivanju mjestnih skrižaljka 0 prihodu šuma jednake ili slične zemljištne i stojbinske vrstnoće, piše A. Banhelovsky šumarnik. Pocam od godine 1860. po slavonskih šumah sve većma mah preotimljujuća trgovina s drvi, uz ovim krajevom običajni način dostajanja sastojina po t. z. paušalnih svotah, (po kojem se dostalcu mogaše svojevoljno izradjivanje i unovčenje doznačenih mu stabala u stanovitom nekom roku prepustiti), upućivaše medjii ostalim vlastnika šiima, da predtizme sam izbrajanje, izmjerivanje, kao i procjenjivanje svojih sastojina. Pri tom poslu imađjaše dovoljno prilike, da već unapred saznade ukupnu drvnu zalihu dotičnih svojih šuma, što mu treba znati, da si uzmogne jasnu slika istih predstaviti, kao i ine možebitne potrebne podatke i cinbenike ustanoviti, koji bi mu ocjenu tehničkih svojstva i trgovačke vriednosti tih sastojina pospješavali, al bi ga uz to naravno te radnje i nehotice imale potaknuti još i na razne koristne gospodarstvene odluke prispodab- Ijanja kao i zaključke. Obsežna, svom mogućom pomnjom i točnosti preduzeta takova iztraživanja omogućuju mi eto sa- obćiti ovdje drugovom strukovnjakom kao i ostalim interesentom resultate takovih studija, misleć objelodanjenjem istih pružati i drugim koju tu za ustanovljivanje baš u gospodarstva toli potrebnih mjestnih skrižaljka o prihodu (locale Ertragstafeln) podobnih zemljištnih kao i stojbinskih vrstnoća, a to tiem prije, što su svi u radnji toj spomenuti oblici sastojina, izuzam onih pod brojevi 10, 16 i 17 navedenih, samom naravju i bez ikakvog ljudskog uticanja postali, pa stoga nam dakle predočuju bez dvojbe posve jasnu i naravnoj sklobovitosti šuma tih krajeva odgovarajuću cieL U koliko se pako sastojine pod br. 10., 16 i 17 od spomenutih razlikuju, razjasniti će se na potrebnih mjestih. Razjašnjenja skrižaljkam: L o zalihi stabalja, i II. ozalihidrvnegromade. Izkazi priležeće skrižaljke 1. predočuju nam faktične iznose zalihe stabalja (Stammvorrath) , postignute izbrajanjem |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 112 SV akog pojedinog stabla u sastojinah; izkazi skrižaljke II. nauprot"" pokazuju nam proračunane odgovarajuće drvne gromade s istih. Na koji su način pako ovi podatci pi´oracunani, spomenuti ćemo, u koliko to u obće interes stvari zahtieva, kasnije. Stojbinske vrstnoće svake pojedine šumske čestice ustanovljene su putem mekanicke analize tla, pri cem uzesmo mjerilom za prispodabljanje vrstnoća zemljište sa najboljim i najljepšim drvnim prirastom u čitavom obsegu tog šumsko-gospodarskog područja. Glavne sastojine tla jesu ilovača, piesak, mjestimice glina, pokrita maniim ili jačim slojem crnične zemlje. Doljnje naslage tla (Untergrund) sastoje se većinom iz žutog il modrog pieska, a samo mjestimice, i to u neznatnoj dubljini izpod površine, nahadja se i pješćenati lapor, nu obično samo u nesuvislik slojevih, medjutim već su i ti češće medju naravnom pregradom, t. j . površnom zemljom (Oberkrume) i pješćenimi doljnjimi naslaganu tla, pa zato i jest u takovih sludajih tlo vele propustno, kao što je i podloga takovu porasta stabalja u obće nepovoljna. Smjesi tih pojedinih vrsti tla primjereno pako ustanovljene su im i vrstnoće, i to tako, da I. uzesmo najboljim, uzimajuc pri tom vazda ipak takodjer obzir i na upliv postojećeg položaja, podloge i vlage tla, kao i na stupanj natapanja istog (Bevv^ässerungsgrad), koje činjenice ukupno, kako je poznato, prikazuju produktivnost tla, koja ima i opet biti mjerilom drvnomu priraštaju. Sastojinske vrstnoće pako nisu´samo po gustoći (sklopu) uzrasta, no i na temelju prirasta na drvu ocienjene; možebitno nesadaranje izkaza zemljištnih sa izkazi sastojinskih vrstnoća pako potiče odatle, što imasmo uz sadanju količinu i kakvoću drvlja sastojine, koja nas upućivaše, da takodjer i drvne zalihe tu spominjanih šuma medju sobom u neki sklad svedemo, pojedince ocienjivati, pošto se naravno ne može pripisati kakvoći tla, ako možda koja od postojećih sastojina zbilja nije onu drvnu gromadu izkazivala, koju bi mogla imati obzirom na samu produktivnu joj snagu tla,, i koju bez dvojbe prije imaše. Označivanje sastojinskih vrstnoća je´slieđeće : I. i II, uzorne. j Po dva stupnja prvih četirijuh glavnih III.^i IY, vrlo dobre. I vrstnoća ustanovismo zato, da nam V. i VI. dobre. > bude lasnije i preglednije izkazati po VII. i VIII. prilične, I rali razlike drvnih zaliha pojedinih sa^^- ^^^^^" / stojina. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 113 — Označivati poprieönu starost mnogih debala vele je tegotno^ često i ^nemoguće točno ju ustanoviti, a u našem slučaju još i tiem težje, što je podieljenje pojedine sastojine sačinjavajućih hrastova vrlo nejednako, jer ovi stoje stranom raztrešeni medjn inakim đrvecem, kako n. pr. u br. 4., 5., 6., 7., 9 i 17, stranom pako nalaze se, kao što u br. 1., 3., 5., 6., 8 i 15^ u skupmah, a prema tomu imadu naravno i raznoliki razmak stajališta (Standraum), koje može opet razno uplivati na uzrast pojedinih stabala, na postignuće primjerene visine (ili po svršetku porasta drva u vis), taj bi se pako upliv kod pojedinih u tu svrhu iztraživanju podvrgnutih stabala mogao i dokazati; medjutim za većinu stabala, koja se sva naravno ne mogu takovim ^putem iztraživati, u obće je upliv taj neopredjeliv. Za moći međjutim ipak po šumarsko-gospodarske svrhe toli nuždnu popnecnu dobu starosti sastojina pronaći, iztraživasmo obzirom na starost u svakoj šumi za svaki pojedini u skrižaljci III. izkazani razred normalnih hrastovih debala (Eichen-Normalschäfte) više u takovom sklopu uzraslih stabala, tako da prema dobivenim iznosom mogosmo sigurnošću reći, da li i u koliko je uplivala odaljenost stajališta pojedinih stabala na količinu njihove^ krošnje^ uzrast itd. obzirom na poznate činjenice tako zvanih uzgoju liesa namienjenih šuma (Werkholzwälder). Ako dakle ovi podatci možda i ne odgovaraju podpuiioma faktičnim obstojnostim ciele sastojine te vrsti drveća, ipak će nam mislim obzirom na to, Što nam u obće dosad još manjkaju sredstva za točno ustanovljivanje popriečne starosti tolikih stabalnih količina, moći služiti podlogom daljnjih iztraživanja. Od ostalih pako možebit sa hrastom u tih sastojinah se nalazećih vrsti drveća ne mogosmo jednoličnim postupkom sadanju popriečnu dobu starosti pronaći, a stoga niti ne iztražismo starost te vrsti drveća. Brojevi, označujući nam pronadjenu popriečnu Starost hrastova, postali bi jamačno izpremješanjem sa ostalimi vrstmi drveća manji, nu buduć da su im.gromade kao i vriednost tek neznatne, smatram da ih mogu u ovom slučaju podpuno i bez daljnjeg obzira mimoići, tiem više, što bi u protivnom ^ slučaju razglabanje sastojinske starosti po vrsti drveća zahtievalo obširni analitički postupak, a i sama takovim načinom pronadjena popriečna starost čitave sastojine ne bi bila primjerena cilju odgovarajućemu većemu i srednjemu dielu sastojina. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 10 <-- 10 --> PDF |
,— 114 - Kod izbrajarija, mjerenja i procjene tih sastojina n prodajne svrhe uzimao se je osobiti obzir na faktore vrstnoće hrastova kao i inih xa gradju sposobnih yrsti stabala, jakosti promjena, čistoću debla, oblikovinu i kalavost stabalja, s kojega uzroka ustanovismo za hraste tri razreda vrstnoće (Qualitäts- Classen), od kojih svaki predočuje za se bitno različnu vriednost debala, a već prvi pogled na svakomu od tih razreda odgovarajući broj debala, prispodobiv ga sa uzor-stabli svakog razreda, omogućuje nam već sam po sebi stvoriti si neki približni sud 0 yrstnoci tih šuma, predpostavljajuć dakako jednaku zdravost stabalja. Šume s najtanjimi i najmladjimi stabli zaostaju za inimi toli obzirom na trgovačku koli uporabnu cienu istih, akoprem mogu množtvom stabalja i opet syojim brojem drvne zalihe po rali ine sa manje stabala obilnjuće, nu deblja stabla sadržavajuće šume takođjer i nadmašiti. Ako to i jeste toli po izkustvu koli po naravi same stvari živim dokazom prevelike važnosti „?> užitnog postotka´´ (h des Weiserprozentes), to ipak zaslužuje i stabalni višak, koji k povišenju toga h kao i k umnažanju gustoće šume mnogu doprinaša, pođpun obzir, tiem više, što su baš gromada i vrstnoća zajedno žudjenim ciljem šumskog gospodarstva. Ne valja nadalje pin tom zaboraviti niti na to, da gustoća uzraštaja sastojina takođjer bitno upliviše na uzcuvanje zemljištne snage, služeć. proti preotimanju čbunja i korovja u šumi, kao i proti istim baš u tih južnih krajevih cesto vladajućim bolestim drva, čega radi se u obće samo uvjetno može riedkim šumam dati prednost pred inakimi. Uslieđ toga pako, što se u jednoj te istoj sastojini uz debela i starija stabla nalaze takođjer i pojedini razredi tankih i mladjih stabala, naravno da su i razlike u starosti pojedinih stabala prilično znatne, Čega radi neću ipak da uztvrdim, da veličina promjera i starost stabala u istom razmjeru stoje, pošto nas izkustvo dapače i o protivnom osvjeđočuje, dokazujuć nam, da baš ona gustoća uzrasta, gdje je sklobovitost podpuna, dakle gdje su krošnje stabala slabo razvite, ne pokazuje najveći prirast kakvoće. Ovo je bez dvojbe dokaz velike ekonomičke važnosti uzgajanja suma, koji se pako podnipošto ne bi mogao našim starijim sastojinam pripisati, pa s toga i možemo tek ^^iJ^l"^^^^^^^^^ uticaju naravi, kao i u kasnijih godinah * Vidi: JuJihefii „der Oesterrejehisoheu Monatechrift fur Forstwesen 1880." |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 116 — obavljenomu čuvanju šuma zahvaliti i piipisati, da se te šume danas nalaze u takovom stanju, koje, se, akoprem ne odgovara svim željam, obzirom na ovdašnje odnošaje kao i produktivnu snagu našib šuma ipak može uzornim smatrati, bar obzirom na drvnu gromadu, koju mogu tako uzrasle šume davati, imajuć uz konačno postignutu gustoću (Standraum) ipak najveću prirastnost (Waobstbumsieistung). Postupak ustanovljivanja zalihe drvne gromade (die Massenvorraths-Erhaltung) bio je taj, da se je đolnji promjer svih za gradju sposobnih stabala zajedno sa korom 3´, dotično 1 m. izinad podsjeka ustanovljivao, dakle nipošto u stalnoj već u pfomjenljivoj visini iznad zemlje, pošto se visina podsjeka, kako je poznato, prema debljini debla mienja. — Promjeri ti opredieljivahu se dobro konstruiranom promjerkom, i to mjerenjem dvijuh okomito se križajućih promjera, .duljina debla i sadržina pojedinih stabala pako ocienjene su stablo po stablo, a drvna gromada goriva pojedinih tvorivnih stabala proracunana bi na temelju izknstyom pronađjenog postotnog razmjera iste prema oblikovini, dotično debljevini. Sadržina tvorivnih stabala proracunana bi na temelju duljine i srednjeg promjera, kojim se je posljednjim postupkom dobilo na temelju tuj poduzetih i vise stotina puta obavljenih točnih mjerenja po raznih krajevih obaranih, ter u odsječke od 3 do 6 stopa razrezanih debala i proracunano uzor deblo. "^ Kod proračunanja sađržine debala ustanovljeni su posebni „razredi drvne punoće" (Starke-Classen), i to za svakih 5 do 5 palaca, kašnje pako 10 do 10 centimetara razlike u promjeru; za svaki pojedini takov razred pako ustanovljeno i proracunano bi odgovarajuće „uzor deblo" (Mittelschaft) posebice. Ovo proračunavanje sliedilo je dakle na temelju toli valjanih, ter ovdašnjim prirastnim odnošajem šumskog drveća odgovarajućih i mnogo puta prokušanih podataka, uslied kojih mislim, da mi je slobodno uztvrditi: ,da se ne bi bio inaki postupak mogao obzirom na množtvo predležećih debala takovom sjegurnošću u obće ni upotriebiti, niti bi se bio dao bolji rezultat postići, i to tiem manje, što znamo, da je kod mjerenja i; procienjivanja odabranih pokusnih čestica u obće težko pogoditi i zbilja uzor čestice sastojine, kao i to, da ćemo zaključujuć s maloga na * Vidi: DanheloYsky „forstliclie Hilfstafein/´ IL Metrische .\iasg-aBe Essegg 1878. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 12 <-- 12 --> PDF |
^ 116 veće, toli obzirom na kolikoću, koli obzirom na vriednost, doći moći do znamenitih razlika u iznosih. Kora tvorivnih debala (Wexkhokschäfte)^ za tehničku porabu nesposobna i bez ciene, odbita je od izmjerene količine promjera u onom iznosu, kako joj se je već za svaku pojedinu vrst drveća poprießna debljina pronašla, po tom su sadržine debala bez nje , ukupna jedrlna pako hi još jednom i to posebice. obzirom na tu radnju i naknadno proraöunana, uzev u obzir takodjer sadržinu kore, koje iznos svakako takodjer spada drvu, pak se stoga nije ni smio u izkazih prihoda na dryo po rali šume izostaviti. Jedrina cjepanica i klipovja po složajih u hvatu proračunana bi po tuj obiSajnoj prostornoj mjeri od 11.7 c/ pro hyat. Odtale i proizlazi izkazana ukupna gromada tvorivnih i gorivih stabala posebice po vrsti drveća, kojih je proracunani iznos po rali, obzirom na odnosne za šume br. 10., 16 i 17. prije već spomenute izpravke, predmnievajuć naravnim putem pravom izcekivati se imajući prihod nä dryu, brojevno znatno manji, nego li je n. pr. za slične stojbinske vrstnoće i za tek samo slabu sklobovitost imajuću sastojinu u sastojinsko-normalnih skrižaljkah prihoda propisanih za Austriju izkazan. Prvi pogled na pod IV. izkazane skrižaljke ša „činbenici sastojinske gustoće" dokazuje nam, da je zastorina (Stammgrundfläche) stabalja za sva stabla u mnogih od spomenutih šuma veća, nego li to sada još postojeći broj stabala bezuvjetno zahtieva, ter da bi, kad si pomislimo taj suvišni prostor dotičnih šuma izpunjen, broj stabala, a i ral mogla za toliko više drva imati, koliko manjka, da se izpune brojevni izkazi gori spomenute „normalne skrižaljke prihoda" približno ili posve, mi pitanje je ipak, ne bi li u tom slučaju bio razvoj krošnje u toliko ograničen, da bi prirast na drvu manji bio; isto tako bi se moglo i na to pomisliti: da naravno uzrasle šume riedko kada imadu pravilno, jednolični porast pospješujuće podieljenje stabalja površinom, pak se zato mora uzeti obzir i na naravju nastavše oblike sastojinskih odnosaja, njihove starosti i sadanju faktičnu zalihu na drvu. Obzirom na stabalnu zastorinu samih tvorivnih stabala (svijuh i ponajglavniji razred sacinjavajućih) moći je šume, izuzam one pod br. 4., 10., 16 i 17 spomenute, obzirom na starost i te krajeve smatrati u sklopu uzraslimi i |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 117 prilično dobro uzčuvanimi, koja činjenica je tiem povoljnijom, uzmemo li svu drvnu zalihu zajedno sa gorivnim drvom u obzir. Obzirom na sam broj i podielenje tvorivnih stabala pako za sve vrsti drveća moći nam jedino šume br. 1, 2, 3, 5, 6, 7^ 8 i 15 uzornimi smatratij akoprem im je ukupna drvna zaliha po rali u razmjeru prema mnogim inim, manje tvorivnih stabala izkazujućim šumam, a i medjusobno često vele raznolika, što treba prije svega raznolikoj starosti kao i stojbinskoj vrstnoći; osobito pako i uzraštaju ("Wachsraum) ^ što ga pojedina stabla tamo zapremaju, pripisati. Obzirom na to pako izkazaše najveće podatke šume br. 2, 3, 4, 7, 9, 10, 11, 14, 16 i 17, što nam takođjer već i dolnji promjeri njihovih uzor - stabala pokazuju, ne pako i njihov ukupni prihod na drvu. Opređjelimo li si još i pod II. a. izkazanu količinu gorivnog drva samih njihovih stabalnih razreda sa ukupno 5697536 c´ na ukupnoj površini svih šuma, to odpada po rali samo 689´5 c´, dakle popriečno samo neznatno 10"/o od ukupne drvne gromade, što je nedvojbenim dokazom, da se gorivna stabla imadu većinom smatrati samo manje više potištenim nuzgrednim uzrastom, koji čini samo u nekih šumah posebne skupove glavnog uzraštaja, što je i zbilja tako. Kora i gorivo zajedno iznašaju popriečno 35´297f ukupne drvne gromade, što svakako valja kod ustanovljenja glavne karakteristike šuma u obzir uzeti. Razjašnjenja ka skrižaljci III. o oinbenicih kakvo će. Za moći spoznati te po šumsko gospodarstvo toli važne činbenike sastojina, valjalo je predočiti za svaki pojedini, već kod izbrajanja i mjerenja ustanovljeni razred kakvoće po jedno uzor ili popriečno deblo, pošto nam je samo tim putem bilo najprije moguće provesti toli razglabanje količine surovine drva po pojedinih kategorijah vriednosti, koli i opredieliti pravu popriečn- u cienu za jedinicu surovinske gromade. Poznato bo je, da se iz hrastova sgotavljaju trgovačke tvorine najraznijih dimenzija i u raznoliku porabu služeće, kojih tržna ciena obično raste u istom razmjeru sa đimenzijami. Koli kod cjepke, toli kod rezke građje treba za najcjenije vrsti i razvrstbine robe^ koje se baš većimi đimenzijami odlikuju, takođjer i stabla jačih promjera, nego li za srednju i malu robu; jačemu deblu pri |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 118 -^ pada dakle velika važnost toli obzirom na drvo, koli i financijalno gospodarstvo*, a bndiić da je svako deblo sastavljeno iz više dielova raznolikih promjera, nedvojbeno sliedi, da je svakoj tih česti unutar stanovitih granica druga vriednoća. Obzirom na svrhu podataka o tih uzor-stablih sbrojene su sve procienjene duljine debala, sve odnosne visine (Messpunktshöhen), zajedno s korom mjereni promjeri, kao i sve po razredih punoće proracvmane stabaltie jedrine svake pojedine šume, a taj se je sbroj onda opet pođielio sa brojem stabala. Tako dobiveni podatci su osim onih tek samo približno točnih, iz sadržine i popriečne duljine resultiranih popriečnih punoća (Mittenstärke) arithmetično točni, svi skupa pako podpunoma odgovaraju praktičnim svrham , naime drvno - gospodarskim kombinacijam (holzv^irtschaftliche Combinationen), kao i raztavijanju surovine u pojedine kategorije vriednosti. Promjeri uzor-stabala mogu nam nadalje služiti takodjer i za proračunavanje „brojeva sklobivosti" ili „stabalne udaljenosti" šumom (Abstandszahl) gospodujućih divnih razreda, kojih ustanovljenje je za sva gorivna stabla, kao i konačno sjedinjenje svih tvorivnih debala u jedno uzor-stablo za svaku šumu potrebnom sliedicom. Tegotno skupljanje i sastavljanje tih podataka potvrdjuje tek samo tvrdnju kao i izkustvo o željenom a i shodnom progalenju (Lichtstellen) šuma i uspjehu njihovog prirasta, kao što bitno olakšava oznaku i točnije ograničenje mjera proriedjivanja, koje progalom postići želimo, il možda jur već i postigosmo, imajuć uz to i za procjenu inakih sličnih i jednakih sastojina osobitu vriednost. Ukupnu visinu uzornih stabala nismo ustanovljivalij pošto nam ne bje u tom slučaju iztraživanja do ustanovljenja faktora 0 prirastu. Uz to mi se činjaše suvišnim i ustanovljivanje u* kupne visine (Scheitelhöhe), pošto je ista uz odgovarajući samotni porast stabala na tom tlu i pod tim podnebjem postigla u obće maksimum, poznat za hrast, više u sklopu uzrasla pako ili ćak možda i zastrta stabla, nu koja su ipak obzirom na * Vidi: z\. Danlielovsky 1. Abliaiidlung über die Technik des Holzwaaren- Gewerbe?. 1873. Wien. Faesy & Fricfc, 2. Studie über die Produktion franz. Fassdauben 18V6. Septemberheft. Oesterr. ßionatrichrift für Forstwesen. B. l>as „ft des Weiserprozentes." 1880. JuUheft, Oeyt. Monatsch. f. Forstwesen. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 15 <-- 15 --> PDF |
~ 119 — količinu promjera biti mogla u;^or-stablom, a i jesu, zaosta.se možda samo zbog te zasjene u porastu u visinu, koja se činjenica može medjutim goj^^njem Rurae znatno umanjiti, a konstatovanje uzroka podržanja u priraštenju stabalja u visinu moglo bi služiti tek samo za podkriepljenje već stečenog izkustva u poznatih primjerih, da je i u „tvorivnih šumah^´ stanovita pro- gala i samotnost stabalja umjestna. : Spomenuti bi nam samo bilo još i to, da je porast u vis u ovih hrasticih već odavna prestao, pak da nahadjasmo u gospodujućih jačih deblovnih razredih običnu visinu, izraženu sa 30 do 40 metara duljine. Razjašnjenja križaljci IV. o.faktorih sastojinske gustoće i križaljci V. o uspjehu priraštaja. Početkom pripomenute, na šume br. 10, 16 i 17 se ođnošeće iznimke, temelje se na sliedećih momentih: Br. 10. Iz ove se je šume oko godine 1830. pa do 1836. succesivno prebiranjem povadilo do 357o brašća, koji su se hrastovi malo ne izkljucivo na tad cjeno brodovno stupovje (Schiffsbaupfosten) uporabili, odkle možemo pravom zaključiti, da su rečeni hrastovi bili jedni od ^ajljep^^ih, ako i ne oni od najjačih razreda drvne punoće. Posljedice te prilično znatne progale sastojina pokazaše se po svoj prilici u ojačanju (odeb- Ijanju) preostalih hrastova, na što nas takodjer upućuju odnosni izkazi stupca „popriečnih debala" : Mittelstämme). Daljnja posljedica te progale bijaše znatno ojačanje prizemnog nuzgrednog stabalja u sastojini, kojeg drvna gromada po rali iznaša do 560 kub. stopa, pa buduć nedoraslo, još stoji, niti se nije u skrižaljci II. izkazanoj drvnoj zalihi pribrojilo. Moći nam je nadalje tu šumu prispodobiti i s onom pod brojem 11 spomenutom, koja š njom neposredno medjaši, imajuć uz to s ovom toli isto tlo, koli i položaj. Sbrojimo li pako jur prije posječenu tu hrastovinu od 35% zajedno sa još postojećom, za onda nuzgrednom, sad pako glavnom sastojinom, to bi ukupna drvna gromada; po rali iznašala 7. 674 kub. stopa, koji iznos i zbilja prilično odgovara onomu šume br. 11. Br. 16. leži tik rieke, obuhvaćajuć uz to više k površini pribrojenih, no inače pustih nizina, koje kakovih 2ö7o ukupne površine zapremaju. Eazdielimo li pako izkazane drvne gro |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 120 — made samo na zbilja ošumljenu površinu od 246.505 rali, to nam odpada po ral 4891 kubična stopa, koju neznatnu zalihu treba pripisati stranom visokoj starosti sastojine, a stranom i štetonosnomu uplivu velikih i dugotrajnih poplava na uspjeyanje šume. Br. 17, koja šuma neposredno sa prijašnjom medjaši, zahtieva takodjer s istih razloga umanjenje izkazanog površja šumskog za kojih 20% , po čem bi na preostalih 696.746 rali odpalo po prilici 5585 kub. stopa drva na svaku ral šume. Ta je šuma međjutim manje podvrgnuta poplavi od prijašnje, ali zato opet sadržava dvie oveće čestice slabije stojbine s nepropustnom podlogom, kojih riedki porast i zločest priraštaj umanjuje popriečnu količinu inače dobre i liepog uzraštaja sastojine, tako da bi se ća i s onom pod br. 9 spomenutom prispodobiti mogla. U istoj se nadalje šumi nalazi i razmjerno velik broj bukovih stabala, kako i u br. 9, kojih jedrina znatno zaostaje za onom hrastova, što mora bez dvojbe takodjer umanjiti količinu drvne gromade po rali. Prema tim izpravkom površine šuma br. 16 i 17 mienjaju se takodjer i podatci i faktori izkazani u Lj II., III., IV. i V. kako to tamo i zbilja označišmo. Podatci izkazani u IV. i V. za sve šume služe nam za obogaćenje izkustya o proizvodnoj snagi sastojina naravnim načinom uzraslih šuma bez čovječjeg upliva; o gospodarskih efektih i momentih, pa izpitujući ove spoznajemo one činjenice, koje obećaju inake i bolje uspjehe u gospodarstvu. One nam pružaju nadalje pomoćno sredstvo za one slučajeve, kad nam valja drvnu zalihu i vriednost sličnih šuma na brzo približnom točnošću ustanoviti, kakovo nam je primjerice stupac „osnov^ niče" (Standseite) kod skrižaljke IV, — Velevažni faktori stojbinske snage i s ovimi u savezu stojeći faktori progale u stupcu „razmak stabalja" (Abstandszahl) služe nam pako za prispodabljanje godišnjih uspjeha porasta samih tvorivnih hrastova, nu te se brojevne vriednosti mogu međjutim samo u. savezu sa stojbinskimi vrstnoćami ocieniti. Polazeć s gledišta, da samo premoćna tvorivna stabla u šumi uplivišu na mjerodavne „brojeve razmaka" stabalja, uzamši nadalje obzir na potežkoće, koje bi bile nastale, kad bismo bili |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 121 — imali i gorivna stabla zbilja mjeriti, ne uzesmo posljednja u račun, što u ostalom ne može smetati one, koje možda zanima to znati, označiti si osebujno približno broj razmaka za sva stabla u šumi pomoću danih brojeva i sadržina gorivnih stabala po vrsti samog drveća. Sada bi valjalo samo još pomoću tih sastavljenih „izkustvenih podataka^´ takodjer označiti i funkcije snage tla za odgovarajuće starosti stabala i stabalne zastoriiie (Stammgrundfläche) u primjerenoj pregledno] skrižaljci, , da se uzmogne iz nje razpoznati uzrastni uspjeh (Wachsthums-Erfolg) i za ovaj ili onaj stupanj progale dobiti označen pravac njenog ciljaj kao i zato, da bude moguće na njih osnivati predloge željenim gospodarstvenim ciljevom, obzirom na dobu obhodnje kao i gustoću sastojine. U tu neka nam svrhu služi sliedeća skrižaljka na sti\ 122. Ako u stupcu h sadržane „brojeve užitnog postotka^´ (Weiserzahlen) smatramo valjanimi i za oznacenje prii^astaja sastojina, to nam odgovara stojbinskoj vrstnoći I. šuma pod brojem 2, šuma pod brojem 3. je pako drugom uzor-sumom, i to podpunim pravom obzirom na izkaze stupaca e, /*, Ä^ i ? za šumu br. 2. Cetirgodišnja razlika u starosti obijuh bit će valjda uzrokom, da u šumi br. 2 nalazimo nešto manji broj hrastova po rali, ali zato zapremaju opet veći zastor, nasuprot pako govore stupci e, f i h bezuvjetno u prilog šume 2, od kojih su i opet os.obito e zatim k od velikog gospodarskog kao i tehničkog zamašaja. Razlika medju drvnimi zalihami šuma br. 3 i 2 postoji valjda sbog različnosti starosti istih, pošto ne ima sumnje, da bi šuma br. 3 nakon 4 godine mogla doći do stanja šume br. 2, dapače još i većega, jer za to bi se doba mogli takodjer i brojevi stupca k izjednačiti; naprotiv valja opet konstatovati, da se u šumi br. 3 nalazi znatno veći broj stabalja nuzgredne vi^ti, koje znatno na povišenje izkaza drvne gromade po rali upliviše. Šuma br. 1. pako pokazuje, da je moći i uz manji razmak sta, balja (17.35) još veću drvnu gromadu po raJi postignuti, nego je kod prvih dvijuh izkazana, nu iz izkaza postojeće stabaljnö količine u I, razabrati je moći, da se u toj šumi nalazi još mnogo hrastova i slabijih razreda, koji bi ih mogli svakako za one različne dobe od 6 do 10 godina obzirom na jakost promjera dostići, po čem bi se ta šuma još prije od onih mogla smatrati uzornom za ova stojbinsku vrstnoću. Šuma br. 6 ođ 2 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 18 <-- 18 --> PDF |
122 — Cd šuma -Q ^~^eo^^c^o^<^i^<^^r-^ Yrstnocii tia ^mA pfPđt H^i» ^-* ** f-fc p*^ ^»" ^´^ I— ^—´ Starost COfifS H^ OC O´ O © 00 —^"I <( O^ Ol OT h-1 CO OD 0^ OT Ot Ol —T CO Ol O 0"< O^´ Oi --^ Za-storina stabla -j r. o :» OL´ CT fc:^ O OD >L- .Jl Broj razmaka sta 1—l 1—L. j—1. 1—l H-^ ^_L ^-^ M. »—^ ^ W. k-^ o !~^ t*^ r 6> w Č Godišnji prirast CO O OC´ .^ ix MO * f 1II 2, 111 o< o o o o o o o o o o o T^ to CT K> -y: fii ZJ-! ´ CC a^ .-Ji .-/) C-. ci cc ^´ cc o o .-^ ro-JX-cocot^bi^aoocoMocc ~a 7?- to ?-t— O OJ o OJ CG t-t -^ D! O CO Co tO tO h-*- I—i l o tC´ ENC´ K>-t>i.´ ^P-rC´ j—L OC- O J I4^ isiJ td >-´ -^ OCrf^ OD if-Ä 00 CO p p ^´1 p i—^ ^-´ tst/ O stabala i> i:0 .!W CO CT; ´DO ^ O´ ^;> M b3 CW !>3 to ti´ 63 l^S to Li´ 0. .sa korom na I . COCOftOOC»a:´^CO´<30´C^ njjestn odnosnel ?^ OÜ os V^i ~J w ^ . visine K^-^-aOorf^ff^Of-OCC-^] m --i .-Ti -q -3 "r^ o -: --1 . 0< CT´^^OiGO^j^OiCO^k^O 0"< C^ CJ3 o ^ r~^ l:^ Ukupna drvna 1 __ -a ´iD CecTi^OOCOOOC^ rr: -J 00 h|ix oo f4^ CO H-L cc ^ -a O´ to -<] ^ 00 o o Ol zaliha po, r:ili i r^ p ~a iC» -^ ti o ´--1 C´ aj k; CTL U f-i5 CO -´ O) >f^ :» ^ *T; ´-Ö "Tj M. CO´ o;» vf^ l_L to C Q O O * B o o 7 = ~ ;:; N N i^. t;^ ir, ^ N IS N ep p_ CD ^ O O O o o o" =3 o = ´^ 7 T —-Q ^--^ O iyj< iX- ,V_": r/D. :d s^ ^ ;rl- ^-=; c2 p c: L3 ^i´^t^BB B S K 1—1 (-H p p < s.< ^.^ ^ ^ 5^ M< 1^ cA: ^ ´ li li i k_( l—l r^- ^ . ^—1 J_-( HH !=: «3 CT-=! ^ S »7=! ´ o =--o O i—I t;:i flO rn PT PT CD t»; li" <1 §5 ^ "-I ;2 ;3 UJ O r) n-. 0-. l-i- l-i- E3 P CD a> |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 123 — likuje se samo svojom hrastovom tvoriynom sastojinom (Eichen- Verkholzbestand)^ nu uz to sadržaje još i toliko tvorivnih stabala inih vrsti drveća, da joj pravom možemo označiti stojbinu dobrom, tako da ne bi ni ta suma zaostala za inimi iste stojbinske vrstnoće, kad bi nam pošlo za rukom, ob^viv veo sadnju žira, sadanju zastorinu bukve u prilog hrasta umanjiti j medju šumami II. stojbinske vrstnoće nije br. 10 usiied jur spomenutih dogodjaja za prispodabljanje sposobna. Br. 5 spomenuta je takodjer samo obzirom na hrastove joj sastojine, akoprem zaslužuje osobitu pozornost obzirom na izkazanu drvnu gromadu po rali, pak bi se mogla pod uvjeti, kako no ih jur već kod br. 6 iztaknusmo, domaći na najbolju stojbinu. Hazlog, s kojega nalazimo u šumi br. 4. za hrastove zastorinu od 79´24: n hvati, biti će možda jednoć burom prouzrokovani kvar, akoprem tomu (barem dosada) ne ima sjegurnih dokaza. Spomena vriedan je nadalje još i znatni stabalni promjer tamošnjih hrastova, koji je promjer posljedica prekidanog sklopa, usiied kojega su pojedina stablaj imajuć više svjetla, zadobila jaci prirast, akoprem se tiem ne nadoknađjuje sva ona gromada, koja usiied riedkosti sastojine po rali manjka. Sume br. 8, 7j 9 i 11 smatraju se obzirom na stojbinsku vrstnocu uzor-šumami, medj kojimi je i opet br. 11 najbolja, kako se to može razabrati iz brojeva stupaca e, f, h i h u skrižaljci. Ista imadjahu i tvorivne hrastovine manje po rali od one br. 8, nu jakost promjera stabalja povisuje im zaoto i opet tehničku vriednost, akoprem se čini, da broj razmaka stabalja govori u prilog šumi br. 8. Šumi br. 11. su obzirom na izkaze stupaca e; f^ hi h najbliže šume br. 9 i 7, pak bi valjalo samo obzirom na br. 9. još spomenuti to, da se u istoj osim hrastovih i inih vrsti drveća nahadjaju tvorivna stabla u većini. Medju šumami III. stojbinske vrstnoće pripada svojstvo uzornosti skupnim brojevom 13 i 14, koje šume medjaše; njim približuje se doduše donekle i šuma br. 12, ali se u toliko od ovih razlikuje, što je za 12 godina starija, pak usiied toga stoje u njoj i stabla u većem razmaku, a i razlika u promjerih stabala je znatnija. Šume br. 17 i 16 izkazuju liepe promjere uz primjereni razmak stabalja, inaće im se pako baš hrastovi ničim ne odlikuju. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 124 — Neriešenom zadaćom šumarstva ostaje, da kod dojdućeg pomladjivanja uznastoji podpuniji uzrast uzgojiti, koji bi bez dvojbe bio sposoban toli financijalno, koli tehnicko-gospodarski uspjeh šuma znatno popraviti. Suma br. 15 spada jedina izmeđju svih tuj spomenutih sastojina IV. stojbinskoj vrstnoći^ akoprem, bar za sada, još ne imamo dovoljno dokaza: da li je i zbilja oveći razmak stabalja te šume bio tek posljedicom lošije stojbine (?); u tom bi nam slučaju ta šuma mogla za sve dvojbene stojbinske vrstnoće IV. razi*eda predočiti minimum porasta, koji smijemo, ne ima li umjetnog uzgajanja šume, jedino od uticanja naravi izcekivati. Ako konačno još uzmemo poznatu činjenicu u obzir, po kojoj sliedi. da broj razmaka stabalja šume br. 10. iznaša za sva tvorivna stabla 22´17j skupiv i šume br. 13 i 14 u jedno, prihvatimo li i stegnutim površinam u šumah 16 i 17 odgovarajuće brojeve, pak uzmemo li nadalje u svrhu prispodobe i one u izkazu IV. za sva tvorivna stabla proracunane brojeve razmaka u obzir, to ćemo viditi, da iznaša za brojeve razmaka stabalja: minimum maksimnm ^ . za I. stojbinsku vrstnoću 17-16 21-16 II 16-63 22-17 TTT 18-08. 19-50 I V 20-88, a kod uzor-šuma samih dobijemo : B. za I. stojbinsku vrstnoću 17-81 17-82 II 16-63 18-87 III 18-08 IV 20-88. Ako li konačno uzmemo u obzir te brojeve samo za stariju uzor-šumu, to dobijemo: G. za I. st. vrst. br. razmaka stabalja 17-82 uz 49-44L]´´´zast. n . ,„ ..„. ´li„ „11 ." ,,ii 18-97´„ 54*92 ,;. „ J7 n 11 III. 18*08 „ 56-22 „ V li 11 11 n n 57 IV. 11 11 )i 11 20-88´ „ 50-52 „ 11 Pod C spomenuti izkustvom u veliko dobiveni cinbenici mogu nam služiti, a da ne uzmemo obzira na sadanje stanje omh Suma svih tih stojbinskih vrstnoća, koje se sada razlikuju od spomenutih uzor-šuma, (ako li se samo sjetimo, da će biižni šumu,uzgojivajući šumar moći svakako za buduće i stanje lo |