DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 38 <-- 38 --> PDF |
-^ 142 — pa je naravna stvar, da pojedinac čovjek u tom kratkotn vremenu nije kadar čudesa stvarati. Nadalje se do sada šuma na Krasu najmanjim dielom i zbilja uzgaja pomladbom, t. j . onim načinom, po kojem bi se sadile i presadjivale mlade biljke, već se Sitav rad sastoji najvećim dielom u ogradjivanju pojedinih miesta, gdje se je nešto mladike uzcuvalo. Ograde ove imaju biti obranom proti pristupu blaga. — Viditi je dakle, da za danas barem ne bi bilo probitačno, ako i ne baš neshodno, da se na hrvatski Kras šalju mladi ljudi u vježbu, jer ne imaju gdje, a niti šume, da se vježbaju. Ako bi se pako koji i poslao onamo, ja dvojim, ne bi li baš toliko stojao- :2emljuj koliko n. pr. i: stipendista u Francezkoj. Ako pako ovo posljednje vriedi, to mi se razložnije i probitačnije pričinja slati vježbenika u Francezkn,* gdje imade mnogo bolju priliku, da se npozna ne samo sa nzgojnimi, već takodjer i velikimi tehničkim! radnjami, koje su od prevelikog upliva bile na brzi uzgoj šume na franceskom Krasu. Je li se doticnik upoznao ovimi radnjami, pa je i sam radio (što bi svakako morao), sjegurno će njegov rad kod kuće mnogo uspješniji biti, nego li kada bi se ovdje vježbao. — Na temelju rečenoga držim, da bi probitačnije bilo za ovaj čas imati koga stipendistu u Francezkoj, nego li vježbenika na Krasu. Sada se još upitajmo, da li je opravdano imati za ovu struku stipendiste? — Ja odmah velim, da jest! i opravdam tu tvrdnju time, što u nas malo ne svaka struka imade bar po -*= Opazka uredničtva. Ü koliko podpunoina odobravamo živo zanimanje pisca gori spomenutih redaka po samu stvar, to smo ipak u bitnosti drugih nazora. — Siljati osobito vrstne i prokušane vei.- sile u naprednije zemlje na poučna putovanja i naueanja, priznato je vee davna shodnim i koristnim sredstvom promicanja kulture, ali pri tom ne valja zaboraviti niti na onu priznanu ter iskustvom potvrdjenu einjenieu, da je bolje mlađje ljude u zemlji samoj; gdje im je služiti i njezinom okolišju pozabaviti, izkusnije pako ljude i o lo, koji su zvani zastupati višja mjesta uprave i gospodarstva n zemlji, tek valja siljati u dalnji sviet na proueanje i razmatranje odnošaja. — Za moei razsuditl dobro od zla, koristno od štetnog u gospodarstvu, treba prije svega obsežno xnnnje, temeljito poznavanje struke, al poglavito i izkustva, nije bo sve, što sjaji, zlato, a bogme nije ni gve, što se Franeezu, Njemeu itd. koristnim i vrstnim prikazalo, za nas, a za moći prosuditi to, treba mnogo znanja i izkustva. — Kad bi se dakle spotakmilo pitanje n nas, ima li se tko od strane zemlje u inozemstvo, a poglavito u Francezku na naukovanje i šumarsku vježbu u predjelo Landesn i Gasoogne slati to bi to po našem mnienju jedino mogle takove osobe biti, kojim se kani |