DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 139 — ni sam gospodiii predlagatelj, po6eo provadjati. Spomonub to naročito stoga, ne bi li možda za buduće barem koga potaknuo, da se odazove, jer valja uzeti naum, da štogod budemo na tom poljvi sijali, da ćemo i žeti. Na veliku potrebu i važnost valjanog lugarskog kao i šumarsko - cuvarskog osoblja u nas upozorio je bio već g. 1840. naš .neumrli Nestor brvatskih šumara j za onda obilazitelj šuma u brodskoj pukovniji, Franjo Sporer, nastojeć bar donekle nestašici toj doskoöiti izdanjem svog vrstnog djela u tri svezka: „Das Forstwesen in der k. k. österreicbiscben Militärgrenze oder vollständiges Forstlehrbuch für das Militär - G-renzforstschutxpersonale und die hiezu aspirirenden Feld- und Verwaltungs-Cbargen, mit besonderem Bückblicke aller dem Militär-Grenz-Forstpersonale vorkommenden Dienstes-Obliegenheiten." Isti cilj želio je Šporer postići takodjer i kasnije g. 1849. izdanjem svog djelca: „Mali šumarski katekizam ili razgled svega onoga, što šumar, komu je o podpunom izpunjenju dužnosti njegova zvanja stalo j neobhodno znati mora", sa pitanjem i odgovorom. Sličnu svrhu kao da je imao pred očima i naš nezaboravni preporoditelj hrvatskoga šumarskoga di^užtva, pokojni nadšumar Yiadoj Köröskenji, kadno je g. 1873. izdao bio svoje ,,obće šumarstvo za samouke i za one, koji se žele izpitu lugarstva i pomoćnoga šumarstva podvrći itd.", a napokon nastojao je postići isti cilj g. Franjo Čordašić izdanjem poznatog djela „šumarski poucnik." Nu djela ova ne odgovaraju u cielosti svim zahtjevom današnje dobe, akoprem su mogla u prvi mah za nuždu posve zadovoljiti, i inače bila posve dobra. Viditi je pako ^ mislim, dosta jasno iz svega toga, koliku važnost su naši hrvatski šumari u svako doba podavali koli valjanomu lugarskomu osoblju, toli i mogućnosti njihove naobrazbe. Buduć nas pako još i dan danas ista bol, ako možda i ne u istoj mjeri, bije, to držim, da je baš dužnost svakoga svjestnoga šumara, da nastoji po mogućnosti i sposobnostim koju tu doprinieti k riešenju zadaće o naobrazbi našeg lugarskog kao i šumarsko-cuvarskog osoblja u obće, pa stoga zakljucujuć ove redke izcekujem, da će se i ostali moji drugovi možda na uhar stvari latiti pera i razglabanja tog baš velevažnog pitanja u nas, koji imamo u samoj Hrvatskoj i Slavoniji sa Krajinom 550 do 600 lugara, dotično čuvara šume, a trebati ćemo ih zbilja do mala možda skoro još jedan |