DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 135 — U ostalom posve naravna je to posljedica obćeg razvoja šumsko-gospodarskih odnošaja u nas, pak se zaoto ni ne čudimo, gdje je -već g. 1878. kraljevski šumar g. Vatroslav Cermai! u Kutjevu podignuo glas u prilog podignuća „nižih šumarskih iičilista^^ u nas, Nu glas njegov kano, da je ostao glas vapijućega u pustinji, a predlog njegov, koga je stavio iste godine u 2. svezku dragog tečaja našeg ^^šumarskog lista," kao da je, kako je to u nas već običajno — doskora opet i zaboravljen, a da se nije nitko latio ozbiljno oživotvorenja istog. — Isto tako čini se, da je zabačen ^ mjerodavne strane i predlog gosp. Wesselija, da se barem za kraške krajeve ustroji posebna takova lugarska škola, akoprem se je u svoje doba baš obzirom na to dosta ozbiljno čulo razpravljati, da se možda ustroji u Otočcu ili kraj Senja takova škola ili bolje rekši vježbaonica. Predlog g. Germana u „šumarskom listu^´ ne sadržaje u bitnosti nikakovih novih nazora^ u koliko naime predlaže, da se posredovanjem šumarskog družtva. oživotvori tako zvano „družtvo za podignuće lugarnice^´ ili „Waldbauschulverein," kako ga Njemci okrstiš;e, ter kakov zavod još i dan-, danas postoji u dolnjoj Austriji u Aggsbachu. Zavod ovaj uzdržaje dolnjo-austrijsko šum.ai´sko školsko družtvo, dočim su svi ostali slični takovi zavodi, kao ri. pr. onaj u Schneebergu u Kranjskoj (od g. 1869. do 1876.), zatim onaj u Wildalmu (od g. 1873.—1877.) itd. doskora i opet ukinuti bili; u obće. moglo bi nam dojakošnje izkustvo naših susjeda u cislajtaniji u mnogom baš glede toga pitanja od koristi biti, Razpravljalo se je nadalje u nas o tom, da se na kr. ratarnici, dotično šumarskom zavodu u Križevcih eventualno u život privedu zavremeni lugarski tečaji, postupak, koji bi bio donekle sličan onomu u Voralbergu, gdje je g. 1876. utemeljen u Bregenzi poseban takav naukovni tečaj za lugare, koji uživa podporu tamošnjeg sabora, ter se svake godine u proljeću kroz šest tjedana obdržaje. Isto tako se je u nas i zbilja pokušalo još i trećim načinom pospješiti naobrazbu lugarskog osoblja, pošto sii se sami pojedini predstojnici šumskih ureda i gospodarstva ili pako drugi šumari latili posla lugarskog sukromnog naukovanja, način, koji je baš, u koliko nam je poznato, medju ostalimi i sam g. German kušao g. 1877. u Kutjevu oživotvoriti. Ovim putem |